NATO već jednom između sebe ratovao, novi sukob bio bi "kraj EU i Alijanse"

Grenland je najveće ostrvo na svijetu - šest puta je veće od Njemačke. Nalazi se u Arktiku, ali je autonomna teritorija Danske, podsjeća BBC u svojoj analizi.

A Donald Trump insistira da to želi; da mu je to potrebno za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Da se Trump ne iritira

Danska premijerka Mette Federiksen bila je na sastanku u Parizu. Ona je ključni saveznik mnogih prisutnih lidera u EU; ključni saveznik Ujedinjenog Kraljevstva u NATO-u.

Nijedna od tih zemalja ne želi riskirati da iritira Donalda Trumpa, ali s porastom političke temperature u Washingtonu i Kopenhagenu, šest velikih evropskih sila, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, izdalo je zajedničko saopštenje na marginama pregovora o Ukrajini .

Rekli su da sigurnost na Arktiku treba postići kolektivno, zajedno sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, te da je na Danskoj i Grenlandu da isključivo odlučuju o pitanjima koja se tiču ​​Danske i Grenlanda.

Ali je li to zaista bilo dovoljno da obuzda Trumpove ambicije?

Odgovor je stigao u roku od nekoliko sati: Ne.

SAD razmatra "niz opcija"

Bijela kuća je objavila vlastito saopštenje u kojem se navodi da "razmatra niz opcija" za akviziciju Grenlanda - sve su jednostrane, uključujući kupovinu ostrva.

Jezivo za evropske lidere, saopštenje Bijele kuće, koje je objavila sekretarica za štampu Karoline Leavitt, navodi da je "korištenje američke vojske uvijek opcija na raspolaganju vrhovnom komandantu".

Sada, ovo nije prvi put da je Trump izrazio svoju namjeru da preuzme Grenland, ali, posebno tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, mnogi u Evropi - iza zatvorenih vrata - ismijavali su tu ideju.

Ali nakon kontroverzne vojne intervencije Trumpove administracije u Venecueli tokom vikenda, niko se više ne smije.

Evropa rizikuje da bude zgažena

Danski premijer rekao je da Trumpove namjere u vezi s Grenlandom treba shvatiti ozbiljno, a lideri su nakon sastanka o Ukrajini bili veoma zabrinuti.

Razmotrite ironiju koja je ovdje u igri. Brojni evropski nacionalni i drugi lideri, uključujući NATO i EU, pokušavaju angažovati Trumpovu administraciju u zaštiti budućeg suvereniteta evropske zemlje (Ukrajine) od agresivnih teritorijalnih ambicija vanjske sile (Rusije), odmah nakon što su SAD vojno upale u suverenu Venecuelu, pritvorile njenog predsjednika, a istovremeno nastavile aktivno prijetiti suverenitetu druge evropske nacije (Danske).

Da stvar bude još oštrija - Danska i SAD su članice transatlantskog saveza NATO.

Oni su, prema Kopenhagenu, izuzetno bliski saveznici. Ili su barem bili.

Danska tvrdi da će, ako Trumpova administracija jednostrano preuzme Grenland, to biti kraj transatlantskog obrambenog saveza na koji se Evropa oslanja za svoju sigurnost od kraja Drugog svjetskog rata.

Neki bi mogli primijetiti da Trump nikada nije bio veliki poštovalac NATO-a, najblaže rečeno.

Kopenhagen je pokušao da se angažuje s Trumpovom administracijom oko Grenlanda.

Milijarde za odbranu Grenlanda

Prema bilateralnom sporazumu, SAD već imaju vojnu bazu na Grenlandu - osnovanu na početku Hladnog rata. Smanjile su broj osoblja tamo sa 10.000 tokom vrhunskih operacija Hladnog rata na 200, a SAD su dugo bile optuživane da su, sve do sada, skrenule pažnju sa sigurnosti Arktika.

Danska se, sa svoje strane, nedavno obavezala da će uložiti 4 milijarde dolara u odbranu Grenlanda, uključujući brodove, dronove i avione.

Ali Trumpova administracija nije pokazala interes za razgovor s Dancima.

U nedjelju je Trump insistirao da je Grenland: "trenutno toliko strateški važan, Grenland je prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda. Grenland nam je potreban sa stanovišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti".

Danska opovrgava tu posljednju izjavu.

Razgovarajući sa BBC-jem pod uslovom anonimnosti, jedan zvaničnik EU je rekao da "cijela ova situacija je samo još jednom naglasila fundamentalnu slabost Evrope u odnosu na Trumpa".

Dok su nordijski susjedi Danske odmah verbalno stali u njenu odbranu nakon Trumpovih vikend komentara o Grenlandu, u početku je od takozvane evropske velike trojke - Londona, Pariza i Berlina - vladala zaglušujuća tišina.

Bez direktne kritike SAD-a

Na kraju je britanski premijer Keir Starmer u ponedjeljak izjavio da Danska i Grenland sami mogu odlučiti o budućnosti ostrva. Njemački kancelar Friedrich Merz je u prošlosti govorio slično.

Emmanuel Macron je posjetio Grenland u decembru u znak solidarnosti s Kopenhagenom. A danas je stigla zajednička izjava.

Ali direktna kritika SAD-a je bila primjetno odsutna iz komunikea.

„Da je postojala zajednička izjava svih 27 partnera EU, plus saveznika NATO-a, Velike Britanije, u znak podrške danskom suverenitetu, to bi poslalo snažnu poruku Washingtonu“, rekao je za BBC Camille Grande iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. Bio je pomoćnik generalnog sekretara za investicije u odbranu pri NATO-u od 2016. do 2022. godine.

Ali samo šest evropskih saveznika Danske izdalo je tu izjavu zajedno.

I to je suština problema. Trumpova otvorenost, neki je nazivaju njegovom taktikom maltretiranja, učinila je evropske lidere izuzetno nervoznim.

Uglavnom su odlučili pokušati manipulisati američkim predsjednikom, često u pokušaju zaštite bilateralnih odnosa, umjesto da se suprotstave pojedinačno ili zajedno i riskiraju suočavanje s njim i potencijalnim posljedicama.

U novom svijetu politike velikih sila u kojem sada živimo, gdje SAD i Kina, zajedno s drugima poput Rusije i Indije, dominiraju, Evropa u najboljem slučaju izgleda kao da stoji po strani i rizikuje da bude zgažena.

Kako se EU pokorila Trumpu

Svake godine kada pratim politiku EU, blok obećava da će igrati veću ulogu na globalnoj sceni, ali kada je u pitanju Trump, izgledao je odlučno slabo.

Krajem prošle godine, EU nije ispunila obećanje da će finansijski podržati Ukrajinu koristeći zamrznutu rusku državnu imovinu u EU. Novac su pronašli na druge načine, ali kritičari kažu da je blok vrlo javno propustio poslati potencijalno snažnu poruku i Moskvi i Trumpovoj administraciji, koja je više puta odbacila blok kao slab.

I u jedinom području gdje se EU dugo hvalila na međunarodnom planu - kao ogromna trgovinska sila, još jednom je odlučila da se povinuje Trumpu.

Kada je prošle godine uveo 15% tarifa na robu iz EU, blok je progutao svoj ponos i obećao da se neće osvetiti, kažu izvori, jer se bojao da će izgubiti američku podršku na koju se ovaj kontinent oslanja za svoju sigurnost i odbranu.

A sada su tu Grenland i Danska - gdje su zemlje EU duboko podijeljene u svojim stavovima prema Trumpovoj administraciji i stoga u kojoj mjeri bi mogle riskirati svoj život za Kopenhagen.

Rizikuje se raspad EU

Kao rezultat toga, Julianne Smith, američka ambasadorica pri NATO-u do Trumpovog ponovnog izbora za predsjednika, rekla je da ova situacija "rizikuje raspad EU", kao i da predstavlja egzistencijalnu dilemu za NATO.

„Evropa bi trebala ozbiljno shvatiti predsjednika Trumpa i njegov tim kada govore o 'dobivanju' Grenlanda“, rekla je Julianne Smith.

"To znači učiniti više od pukog pozivanja na suzdržanost. Vodeće sile u Evropi možda žele započeti planiranje za nepredviđene situacije; razmotriti kako mogu najbolje iskoristiti (međunarodne sastanke, kao što su) predstojeća Minhenska konferencija o sigurnosti i Davos, gdje će biti prisutni visoki američki zvaničnici; a također razmotriti i smjele i inovativne ideje poput novih odbrambenih paktova", dodala je Smith.

NATO ugovori ne prave razliku između napada na saveznika iz vanjskih zemalja ili od drugog NATO saveznika, ali postoji razumijevanje da se Član 5. saveza - nazvan klauzula "svi za jednog, jedan za sve" - ​​ne primjenjuje na napad jedne NATO zemlje na drugu.

Uzmimo, na primjer, sukob između država članica Turske i Grčke oko Kipra. Najgore nasilje dogodilo se 1974. godine kada je Turska izvršila invaziju. NATO nije intervenisao, ali je njegova najmoćnija članica, SAD, uspjela posredovati.

Ako se vratimo na geografiju, Danska je jedan od manjih saveznika NATO-a, iako vrlo aktivan. SAD su najveći i najmoćniji član NATO-a. Ubjedljivo.

Duboko ukorijenjena nervoza u Evropi

Velike evropske sile možda jesu izdale zajedničku izjavu u kojoj ističu NATO kao forum za raspravu o sigurnosti Arktika i insistiraju da samo Danska i Grenland mogu odlučivati ​​o budućnosti ostrva, ali koliko daleko bi Velika Britanija, Francuska, Njemačka i drugi zapravo išli kako bi garantovali taj suverenitet?

"Niko se neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda", rekao je samouvjereno zamjenik šefa kabineta Bijele kuće, Stephen Miller, u intervjuu za CNN u ponedjeljak.

Camille Grande iz ECFR-a je rekao da tenzije oko Grenlanda ukazuju "na potrebu da Evropljani smanje sigurnosnu zavisnost od SAD-a i da govore jednim glasom".

Trump je prošlog ljeta nagovorio sve saveznike NATO-a, osim Španije, da se obavežu na masovno povećanje potrošnje na vlastitu odbranu.

Ali Evropa je i dalje u velikoj mjeri zavisna o SAD-u u mnogim oblastima, uključujući prikupljanje obavještajnih podataka, komandovanje i kontrolu te zračne sposobnosti. Washington je toga dobro svjestan.

BBC-jevi zvori iz NATO-a kažu da trenutno, čak i na sastancima iza zatvorenih vrata, evropske države članice alijanse teško mogu razmišljati o tome šta bi se moglo dogoditi ako bi Washington vojno intervenisao na Grenlandu.

Možda će to morati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad