Rat u Ukrajini ulazi uskoro u drugu godinu, a vojni analitičari prognoziraju u kojem bi se smjeru ovaj sukob mogao kretati tokom 2023. godine. U razgovoru za BBC, vojni stručnjaci i analitičari iznose teorije o daljnjem razvoju u ukrajinskom sukobu, a većina tvrdi - Ukrajina će dobiti ovaj rat.
Direktor Instituta za strateške studije iz Exetera Michael Clarke kazao jekako obje strane trebaju stanku, ali smatra da su Ukrajinci bolje opremljeni i motivirani za nastavak, te se može očekivati da će održati pritisak, barem u Donbasu.
“Za 2023. ključna će odrednica biti sudbina ruske proljetne ofanzive. Putin je priznao da je oko 50 hiljada novomobiliziranih vojnika već na fronti; ostalih 250 hiljada upravo mobiliziranih obučava se za iduću godinu. Nema prostora za bilo šta osim još rata dok se sudbina tih novih ruskih snaga ne riješi na bojnom polju”, smatra britanski stručnjak, prenosi BBC.
Dodaje kako je “kratak i nestabilan” prekid vatre jedina druga mogućnost, i podsjeća da je Putin jasno dao do znanja da neće stati.
“A Ukrajina je jasno dala do znanja da se još uvijek bori za svoj život”, dodao je.
Prema riječima Andreia Piontkovskog, analitičara u Washingtonu, “Ukrajina će pobijediti vraćanjem potpunog teritorijalnog integriteta najkasnije do proljeća 2023.”, a tvrdnju zasniva na dva faktora.
“Jedan je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u cjelini, što je bez presedana u modernoj ratnoj historiji. Drugi je činjenica da je, nakon godina popuštanja ruskom diktatoru, Zapad konačno dorastao i shvatio veličinu historijskog izazova s kojim se suočava. To najbolje ilustrira nedavna izjava glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga”, smatra Piontkovsky.
Ističe kako će tačno vrijeme “neizbježne ukrajinske pobjede” odrediti brzina kojom NATO može isporučiti novi paket ofanzivnog naoružanja – tenkovi, avioni, projektili dugog dometa, koji mijenja igru.
“Ruska kapitulacija će biti službeno dogovorena na tehničkim pregovorima nakon razornog ukrajinskog napredovanja na bojnom polju. Sile pobjednice – Ukrajina, UK, SAD – će oblikovati novu međunarodnu sigurnosnu arhitekturu”, dodaje analitičar.
“Kraj se ne nazire”
S druge strane, Barbara Zanchetta sa Odsjeka za ratne studije na Kraljevskom koledžu u Londonu, ne vjeruje u skori kraj rata u Ukrajini.
“Zima će biti teška jer će ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu pokušati slomiti moral i izdržljivost ionako slomljenog stanovništva. Ali otpornost Ukrajine pokazala se izvanrednom. Oni će čvrsto stajati. Rat će se otegnuti. I dalje”, smatra Zanchetta.
Ističe kako su izgledi za pregovore loši, te da se temeljni zahtjevi potencijalnog mirovnog sporazuma barem jedne strane moraju se promijeniti. Međutim, nema dokaza da se to dogodilo, niti da će se uskoro dogoditi.
Troškovi rata, materijalni i ljudski, odredit će i kraj sukoba, naglašava Zanchetta.
“Prošli ratovi u kojima je pogrešna procjena bila ključni element, poput Vijetnama za Sjedinjene Države ili Afganistana za Sovjetski Savez, završavali su samo na ovaj način. Domaći politički uvjeti promijenili su se u zemlji koja je pogrešno procijenila, čineći izlazak – bilo “častan” ili ne – jedinom održivom opcijom”, pojašnjava i dodaje kako se to može dogoditi samo ako Zapad ostane čvrst u svojoj podršci Ukrajini, suočen s povećanim domaćim pritiscima povezanim s troškovima rata.
Ben Hodges, bivši general europske komande Oružanih snaga SAD, ističe kako je prerano planirati paradu pobjede u Kijevu, ali kako “nema sumnje” da će Ukrajina dobiti ovaj rat i to vjerovatno 2023. godine.
“Do januara bi Ukrajina mogla biti u poziciji da započne završnu fazu kampanje koja je oslobađanje Krima”, kaže Hodges i dodaje kako je rat u stvari “ispit volje i test logistike”.
“Vjerujem da će krajem 2023. Krim biti potpuno vraćen pod ukrajinsku kontrolu i suverenitet, iako bi se mogla desiti neka vrsta sporazuma koji Rusiji omogućuje da postupno ukine dio svoje mornaričke prisutnosti u Sevastopolju”, ističe bivši oficir.
David Gendelman, vojni ekspert sa sjedištem u Izraelu, govorio je o narednoj fazi sukoba i pretenzijama obje strane.
“Nastavlja se okupacija regija Luhansk i Donjeck, ali je veliki ruski proboj poput prodora s juga prema Pavlogradu kako bi se okružile ukrajinske snage u Donbasu manje vjerovatan. Vjerovatniji je nastavak sadašnje taktike – sporo usitnjavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao u području Bahmuta i Avdiivke, uz moguću istu taktiku u području Svatove-Kreminna”, pojašnjava Gendelman, i dodaje kako će konstantno ciljanje ukrajinske energetske infrastrukture i drugi napadi na ukrajinsko zaleđe dovršiti ovu strategiju rata iscrpljivanja.
Naglašava kako su značajne ukrajinske snage oslobođene povlačenjem Rusa iz Hersona.
“Za njih je strateški najvrjedniji smjer jug, prema Melitopolju ili Berdjansku, s ciljem presjecanja ruskog kopnenog koridora do Krima. To bi bila velika ukrajinska pobjeda i upravo zato Rusi utvrđuju Melitopolj. Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – tamo bi uspjeh ugrozio cijeli sjeverni bok cijele ruske bojišnice”, dodaje.
Ključni je odgovor na pitanje koliko je ukrajinskih snaga slobodno i raspoloživo za ofanzivu u ovom trenutku, te kakav raspored ima general Valerii Zaluznyi na stolu i koliko brigada i korpusa će biti spremno za jedan, dva ili tri mjeseca od ovg trenutka.
“Nakon što se blato smrzne, dobit ćemo odgovor na ovo pitanje. A ovaj će nas odgovor malo približiti tome ‘kako će sve završiti'”, zaključuje Gendelman.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!