Ratovi i međunarodne krize postaju sve češći na nivou kakav nije viđen od kraja Hladnog rata, a u ovom trenutku Evropa mora preuzeti svoju odgovornost u vrijeme kada je nestabilnost postala "novi standard”, navodi njemački list Süddeutsche Zeitung.
Kako za Süddeutsche Zeitung navodi autor Paul-Anton Krüger, rat na Bliskom istoku trenutno dominira naslovnicama i drži diplomatiju u neizvjesnosti, te je čak preusmjerio fokus sa ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, “iako će njegove geopolitičke posljedice vjerovatno biti dalekosežnije, barem za Evropu”. Navodi da ove dvije velike krize same po sebi zahtijevaju dobar dio političkih kapaciteta država političkog Zapada za upravljanje konfliktima.
“Istovremeno, vlade Njemačke nastoji da države Zapadnog Balkana približi EU i barem spriječi eskalaciju između Kosova i Srbije ili u Bosni i Hercegovini. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je u svoj kalendar ugurala i putovanje u Jermeniju i Azerbejdžan jer s pravom vidi sukob oko Nagorno-Karabaha kao moguću geopolitičku prekretnicu na Južnom Kavkazu”, piše Krüger.
Primjećuje da skoro niko više ne obraća pažnju na građanski rat koji je u toku u Sudanu, u kojem SAD pokušavaju posredovati zajedno sa Saudijskom Arabijom i afričkim državama, iako je tamo ubijeno oko 10.000 ljudi, a raseljeno oko šest miliona. Spominje i da se njemačka vojska trenutno povlači iz Malija, mada se sigurnosna situacija pogoršava u cijeloj regiji Sahel. Također spominje krizu u Somaliji, koju je upravo pogodila teška suša, te poplave koje se dešavaju jednom u vijeku.
Zatim navodi da, u međuvremenu, “pučisti” prisiljavaju Zapad da se ograniči na to da samo odgovara na “najozbiljnije terorističke prijetne”, te dodaje da su ovo samo aktuelni primjeri iz bliskih regija Evropi i da bi se tu mogla dodai i situacija u Siriji, Afganistanu i Libiji.
“Koncentracija kriza bez presedana izaziva zapadne demokratije do stepena koji vjerovatno nije viđen od kraja Hladnog rata. Naravno, stručnjaci u ministarstvima vanjskih poslova u Washingtonu, Berlinu, Parizu, Tokiju, Seulu i Canberri prate i analiziraju ovaj razvoj događaja. Određivanje prioriteta za političko vodstvo dio je njihovog posla. Ali politički, vojni i ekonomski resursi za rješavanje ovih kriza su ograničeni”, navodi Krüger.
Ističe da je također oslabljena osnovna struktura međunarodnih odnosa, te da “Vijeće sigurnosti UN-a ne može djelovati po važnim pitanjima zbog prava veta Kine i Rusije”.
Autokratske zemlje teže novom svjetskom poretku
Krüger smatra da se zapadne zemlje moraju pripremiti na činjenicu da “koncentracija kriza više nije izuzetak, već je nestabilnost novi standard”.
“Autokratski režimi u Rusiji i Kini, ali i u Iranu, imaju za cilj da sistematski potkopaju prisustvo Zapada i njegovu kohezivnu moć. Oni su prisutni u mnogim sukobima, ali su rijetko konstruktivni ili orijentirani na rješenje. Njihov cilj je da uspostave sfere uticaja i da revidiraju međunarodni poredak koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata i da ga oblikuju prema svojim idejama. Za njih je sistemska korupcija strateško oruđe u njihovoj vanjskoj politici”, navodi on.
Prema Krügeru, Zapad se tome mora suprotstaviti spremnošću da “reformiše međunarodni sistem kako bi uključio zemlje poput Indije i Brazila, kao i važne afričke države”, te da Evropa posebno ne može dozvoliti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da potčini Ukrajinu.
“Najnovije prijetnje despota iz Kremlja upućene Latviji jasno pokazuju koliko bi posljedice bile trenutne i dalekosežne. Moraju se ojačati sistemi ranog upozoravanja i prevencija sukoba”, smatra on.
Ističe da je ogroman pritisak na Evropi, jer SAD i dalje preuzimaju glavni teret, kako u globalnom upravljanju krizama, tako i u sistemskoj konkurenciji, posebno sa Kinom, dok se istovremeno zauzimaju za sigurnost Evrope.
“Evropa će morati da preuzme odgovornost mnogo više nego ranije. I ne bi trebalo čekati dok Kina ne eskalira tenzije u Tajvanskom moreuzu ili dok izolacionistički populista poput Donalda Trumpa ne uđe u Bijelu kuću”, upozorava Krüger.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!