Netanyahu otvorio novi front dva mjeseca pred izbore, na meti Erdogan: Je li Turska stvarna prijetnja ili dio izborne strategije?

Samo nekoliko dana kasnije, Turska se našla i u središtu najnovijeg izraelskog vojnog sukoba.

Izraelski avioni napali su zračnu bazu Abu al-Dahar na sjeveru Sirije, gađajući ono za šta su zvaničnici rekli da predstavlja rastuće tursko vojno prisustvo koje Izrael smatra značajnom prijetnjom.

Međutim, s obzirom na to da su izbori udaljeni nešto više od dva mjeseca, vremenska podudarnost napada s Netanyahuovim porukama iz izborne kampanje pokrenula je raspravu u Izraelu i inostranstvu: da li Netanyahu preventivno djeluje protiv stvarne strateške prijetnje ili je dodatno naglašava kako bi poboljšao svoje izborne izglede?

"Gospodin sigurnost"

Tokom velikog dijela svoje višedecenijske političke karijere Netanyahu se predstavljao kao "gospodin sigurnost", odnosno kao čovjek sposoban odgovoriti na svaku prijetnju Izraelu. Istovremeno, poznat je kao vješt politički strateg s dugom historijom okretanja kriza u vlastitu korist.

Tom Barrack, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Siriju i ambasador SAD-a u Turskoj, uputio je rijetku javnu kritiku Izraelu zbog napada, nazvavši ga "nepotrebnom eskalacijom".

U intervjuu s podcasterom Marijom Nawfalom, Barrack je ukazao na mogućnost političkog motiva, iznoseći "teoriju" da je Izrael "jednostavno pokušao isprovocirati Tursku".

Nazvao je to "vrlo agresivnim potezom, ali potezom koji bi mogao dobro proći uoči izbora".

Zvanično, Izrael napad predstavlja isključivo kao operativnu nužnost. Netanyahu i njegov ministar odbrane Israel Katz rekli su da su izraelski obavještajni podaci ukazivali na to da se Turska priprema rasporediti snage i opremu u toj zračnoj bazi.

Izvor iz izraelske vojske rekao je CNN-u da su Izraelske odbrambene snage (IDF) prikupile obavještajne podatke o turskim planovima za raspoređivanje osoblja, dronova i sistema protuzračne odbrane na toj lokaciji.

Takvo raspoređivanje, prema riječima izvora, moglo bi ograničiti slobodu izraelskog djelovanja u sirijskom zračnom prostoru i promijeniti stratešku ravnotežu na tom području.

Drugi izvor naveo je da su obavještajni podaci podijeljeni s Trumpovom administracijom i sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom.

Izrael i Sirija tokom protekle godine vodili su razgovore o sprečavanju međusobnih sukoba, postigavši ono što je Netanyahu opisao kao "status quo u sigurnosnim pitanjima".

U nedjelju se Roman Goffman, šef izraelske obavještajne agencije Mossad, ponovo sastao sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Asaadom al-Shaibanijem u Jordanu kako bi ublažili najnovije tenzije, objavila je sirijska državna novinska agencija.

Ipak, Turska, Sjedinjene Američke Države i neki Netanyahuovi domaći politički protivnici ukazali su na trenutak u kojem se napad dogodio.

Odbacujući izraelsko obrazloženje kao "neodrživo", Turska je optužila Netanyahua da uoči oktobarskih izbora "provodi ekspanzionističku i destabilizirajuću politiku u regiji".

Turska vlada saopćila je da će nastaviti sarađivati sa sirijskom vladom "na legitimnoj osnovi radi uspostavljanja mira, stabilnosti i prosperiteta".

Netanyahu Erdogana nazvao "antisemitskim tiraninom"

Netanyahu i Katz odbacili su tvrdnje o političkoj pozadini napada i umjesto toga upozorili na mogućnost uspostavljanja turskog vojnog prisustva u Siriji.

"Nećemo tolerisati da se tursko vojno prisustvo ukorijeni u Siriji i ugrožava Izrael", rekao je Netanyahu prošle sedmice.

Istovremeno, izraelski premijer dodatno je zaoštrio ionako oštru retoriku prema Erdoganu.

Netanyahuov ured je u petak u objavi na platformi X nazvao Erdogana "antisemitskim tiraninom koji ugnjetava vlastiti narod".

Netanyahu i Erdogan već dugo vode javni sukob, koji se dramatično zaoštrio tokom ratova u Gazi, Libanu i Iranu.

Erdogan je Netanyahua nazivao ratnim zločincem i više puta optuživao Izrael za zločine u Gazi, dok je Netanyahu optuživao Erdogana da podržava Hamas.

Netanyahu se nedavno usprotivio i prodaji američkih borbenih aviona F-35 Ankari, upozoravajući na Erdoganove "agresivne ambicije" u regiji.

Sigurnosna prijetnja ili politika?

Amos Harel, viši sigurnosni analitičar ljevičarskog lista Haaretz, smatra da su relevantna i sigurnosna i politička objašnjenja.

"Zaista postoje naznake da je Erdoganov pristup Izraelu veoma neprijateljski i da Turska poduzima različite vojne poteze u Siriji, od kojih neki zabrinjavaju IDF – uključujući i one na tom konkretnom aerodromu", rekao je Harel, pozivajući se na obavještajne podatke o turskim planovima za raspoređivanje savjetnika, dronova i sistema protuzračne odbrane.

Istovremeno, Harel je za CNN rekao da je "potpuno jasno da Netanyahu provodi novu i agresivnu politiku", koju predstavlja kao lekciju naučenu nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine: udariti prvi, na svakom frontu, uz istovremeno uspostavljanje sigurnosnih tampon-zona duž izraelskih granica u Gazi, Libanu i Siriji.

Izraelska vojska zauzela je tampon-zonu površine 400 kvadratnih kilometara unutar Sirije nakon pada Assadovog režima 2024. godine i od tada je drži pod okupacijom.

Netanyahuovi kritičari sumnjaju u motive

Politički kontekst najnovijeg rata riječima samo je produbio sumnje dijela Netanyahuovih kritičara.

Opozicioni lider Yair Lapid, koji je samu vojnu operaciju branio kao opravdanu, kritikovao je trijumfalističke izjave izraelskih zvaničnika nakon nje.

"Na Bliskom istoku važno je udariti kada je to potrebno. Ali ako ste udarili, šutite", rekao je.

Yair Golan, lider ljevičarske Demokratske stranke, operaciju je nazvao "provokativnom i opasnom".

Bivši premijer Ehud Barak otišao je korak dalje, napisavši na društvenim mrežama da eskalacija "snažno zaudara na političku namjeru da se u izbore uđe usred niza sigurnosnih tenzija osmišljenih da uznemire javnost".

Budući da Netanyahu i njegov politički blok trenutno zaostaju u anketama, njegovi kritičari strahuju da bi nova sigurnosna kriza mogla iz temelja promijeniti političku situaciju i pomoći mu da preuzme kontrolu nad temama izborne kampanje.

"Poznato je da Netanyahu vjeruje kako je sigurnosna vanredna situacija krajnja opcija koja bi mogla ponovo promiješati karte i povećati njegove šanse da politički preživi ove izbore", rekao je Harel.

A budući da Trump ograničava izraelski rat protiv Irana i izraelske vojne akcije u Gazi i Libanu, Harel smatra da "Turska-Sirija postaje potencijalni front".

"To, u najmanju ruku, izaziva snažnu sumnju da su uključeni i politički interesi", zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad