Njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht izjavila je u nedjelju da Rusija ne može "diktirati" NATO-u kako postupati u obasti regionalne sigurnosti, budući da rastu napetosti između Moskve i zapadnih zemalja zbog sukoba u Ukrajini.

Ona se obratila tokom posjete Litvaniji, koja je zajedno s baltičkim susjedima Estonijom i Latvijom zabrinuta za sigurnost nakon što je Rusija rasporedila desetke hiljada vojnika u blizini svoje granice s Ukrajinom, bivšim teritorijem Sovjetskog Saveza.

– Moramo riješiti napetu situaciju u kojoj se sada nalazimo i diplomatski i uz vjerodostojno odvraćanje. Moramo razgovarati jedni s drugima, što znači razgovarati o prijedlozima koje je iznijela Rusija. To je ispravno, ali ne može Rusija diktirati NATO partnerima kako da se oni postavljaju – kazala je Lambrecht u litvanskoj vojnoj bazi Rukla.

Lambrechtino putovanje je prvo otkako je imenovana za ministricu odbrane, nakon što su socijaldemokrati novog njemačkog kancelara Olafa Scholza formirali koalicijsku vladu sa Zelenima i liberalnim FDP-om ranije ovog mjeseca.

Lambrecht se sastala sa svojim litvanskim kolegom Arvydasom Anusauskasom, koji je rekao da je “Rusija mobilizirala snage u Kalinjingradskoj regiji koje su deset puta veće od bataljona raspoređenog u Rukli”.

– U ovoj situaciji, zahtjevi Rusije koji slabe sigurnost naših zemalja jednostavno je nemoguće provesti. Mislim da ih treba odbaciti – rekao je on novinarima.

Oko 550 njemačkih vojnika stacionirano je u litvanskoj vojnoj bazi Rukla, dok Njemačka predvodi multinacionalni bataljon u zemlji.

Slične vojne jedinice poslane su u baltičke države i Poljsku 2017. godine kako bi odvratile Rusiju nakon što je Moskva izvršila aneksiju Krima i pomogla separatistima da preuzmu dijelove istočne Ukrajine tri godine ranije.

Nakon što je dovela oko 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, Rusija je u petak predstavila prijedloge za obuzdavanje uloge Sjedinjenih Država i NATO-a u bivšem Sovjetskom Savezu i istočnoj Evropi, pozivajući na hitne pregovore s Washingtonom.

Prijedlozi su pozivali NATO savez predvođen SAD-om da ne prima nove članice niti uspostavlja baze u bivšim sovjetskim zemljama, dok je Zapad Rusiji zaprijetio oštrim sankcijama ako njezini vojnici uđu u Ukrajinu.

Uoči posjete Litvaniji, Lambrecht je pozvala na strože sankcije Rusiji zbog raspoređivanja trupa.

Odgovorni za bilo kakvu agresiju moraju se suočiti s posljedicama, kazala je za njemački Bild am Sonntag, dodajući da bi Njemačka i njezini saveznici trebali staviti ruskog predsjednika Vladimira Putina u fokus.

– Moramo iscrpiti sve mogućnosti diplomatskih i ekonomskih sankcija. I sve daljnje korake treba dogovoriti s našim saveznicima – dodala je, javio je AFP.

U svjetlu rasprave o Ukrajini među čelnicima Evropske unije u Briselu prošle sedmice, litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da je trenutna regionalna sigurnosna situacija “vjerojatno najopasnija u posljednjih 30 godina”.