Afganistan se po drugi put u rasponu od dvije decenije suočava s novim izbjegličkim valom, ali i novim kršenjima osnovnih ljudskih, ali i svih drugih prava. Dr. Nooralhaq Nasimi 1999. je za suprugom i troje djece izbjegao iz Kabula i skrasio se u Velikoj Britaniji. Nasimi je u godinama nakon dolaska u Veliku Britaniju pokrenuo Afganistansko-centralnoazijsku Asocijaciju čiji rad je upravo posvećen borbi za ljudska prava, unapređenje stanja te na pomoć onima koji su bježali, ali i bježe od talibanskog režima i drugih vrsta nasilja. Za N1 je komentarisao nekadašanje i današnje talibane, ali i odgovornost Zapada.

Na pitanje da uporedi stanje iz 1999. i 2021. kada je u pitanju talibanski režim, Nasimi ne vidi nikakvu razliku, ali vidi naznake povratka starih načina ponašanja.

“Nema razlika između 1999. i 2021, talibani su isti i nisu promijenili svoj stav. Dakle, razlog zašto smo napustili Afganistan 1999, zbog talibana, koji su vrlo ekstremna i teroristička grupa, koja je progonila ljude bez ikakva razloga mučila ljude i neljudski ih tretirala, kršenja ljudskih i prava žena koja su počinili talibani 1999, za šta vidim da se iste stvari događaju i sada u 2021. Napustio sam Afganistan s mojom malom djecom i suprugom 1999. godine zbog talibanskog režima koji mi nije dozvoljavao da izađem iz kuće. Nije mi bilo dozvoljeno da učestvujem radu vladinih ureda u kojima nije bilo dozvoljeno išta govoriti. Nije bilo slobode izražavanja, slobode vjeroispovijesti, slobode kretanja. Dakle, i nije postojala sloboda obrazovanja posebno, za žene, za moju suprugu, koja nije mogla da radi van kuće. Moje djevojčice čak nisu ni mogle pohađati školu. Škola je zatvorena posebno za djevojčice. Pa smo odlučili napustiti Afganistan kako bismo izbjegli progon, zatvaranje i mučenje od talibana, i pronašli sigurno mjesto gdje smo svi stigli u Veliku Britaniju 1999. I nakon samo nekoliko mjeseci, osnovao sam udruženje za podršku drugim ljudima koji su u sličnom položaju kao što smo bili u vrijeme dolaska u Veliku Britaniju. Nismo znali kako da upišemo moju djecu u školu, kako se prijaviti kod lokalnog ljekara opšte prakse, kako se prijaviti za obrazovanje, nismo znali kako da se prijavimo za socijalne osiguranje. A onda nismo mogli progovoriti ni riječ engleskog. Postojao je veliki, možda problem s jezičkom barijerom. A onda sam rekao da postoji snažna potreba za uspostavom zajednice za podršku drugim ljudima koji su u sličnom položaju kao i mi”, ističe.

“Dakle, glavni, glavni ciljevi i zadaci organizacije su dodavanje obrazaca i promoviranje obrazovanja, kroz obuku, radionice, osnaživanje žena, časove jezika, neku mentorsku podršku, društvene i kulturne događaje. I postojimo posljednjih 21 godinu kako bismo pomogli onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dakle, u situaciji, ono što se dešava u Afganistanu je vrlo, vrlo poražavajuće, vrlo užasno. Ljudi su veoma zabrinuti. Ne znaju šta se dešava, šta će se događati u budućnosti? I većina ljudi je zabrinuta za članove svoje porodice u Afganistanu”, kaže Nasimi.

Krivnju za ono što se desilo sa padom Kabula, a onda i Afganistana, Nasimi jasno stavlja na teret američkom izaslaniku Zalmayu Khalilzadu te bivšem predsjedniku Ashrafu Ghaniju.

“Ashraf Ghani je bio veoma korumpiran. Zbog Ashrafa Ghanija i Zalmaya Khalilzada imamo ovakvu nesreću, ovakvo kršenje ljudskih prava koja se dešavaju u Afganistanu. To su ljudi koje bismo trebali kriviti Zalmay Khalilzad i Ashraf Ghani Ahmadzai. Mislim da su potkopali međunarodne napore, napore koji su uloženi u narod Afganistana od 2001. Uvijek smo bili veoma zahvalni na podršci koju je Afganistanu dala Britanija. Britanija je u velikoj mjeri doprinijela da Afganistan ojača podršku ženama, ljudska prava, vladavinu prava i da izgradi vladu kakvu je trebao, da se održe izbori i da imamo jako građansko društvo u Afganistanu. Ali, onda su Zalmay Khalilzad i Ashraf Ghani Ahmadzai uradili nešto nevjerovatno. Radili su to tajno i ljudi nisu znali šta se dešavalo u predsjedničkoj palati Afganistana i u predsjedništvu Ashrafa Ghanija Ahmadzaija”, naglašava Nasimi.

“Također moram reći da je administracija Joea Bidena napravila grešku koja se nije trebala desiti zemlji poput Afganistana koja je tek prije 20 godina počela dobijati neki oblik institucija i civilno društvo. I onda odjednom čujemo američku administraciju da govori svijetu, da govori američkom narodu i narodu Afganistana mi nismo tu da gradimo naciju. Mi nismo tu da izgradimo demokratiju koja će vam donijeti demokratiju. Ne možete, ljudi se ne mogu sami izdržavati. Moramo napustiti Afganistan jer ne želimo da više američkih vojnika gubi život, što je sasvim razumljivo. Imamo solidarnost i suosjećanje sa američkim narodom je podržavao Afganistan zadnjih 20 godina, koji su žrtvovali svoje živote kako bi pomogli narodu Afganistana. Gradimo bolju budućnost, ali u isto vrijeme to nije bila najbolja odluka. A za nekoga poput Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Država koji govori američkom narodu, želimo napustiti Afganistan što je prije moguće. Sve moraju uraditi sami. Ovo je bila velika greška. I zato su talibani stekli samopouzdanje da preuzmu distrikte i provincije, a potom i glavni grad zemlje Kabul”, ističe Nasimi.

U videu pogledajte šta Nasmi misli o mogućem novom migrantskom valu prema Evropi, odgovornosti Evrope da pomogne, ali i o tome da li se trebamo bojati novog vala terorizma uzrokovanog dolaskog talibana na vlast.