Sankcije EU protiv Rusije, ali i zemalja koje joj pomažu direktno ili indirektno u njenim ratnim aktivnostima u Ukrajini bi mogle dobiti novu dimenziju koja uključuje mašine za pranje veša i korištene automobile, te fotoaprate odnosno njihove dijelove.

Prema dokumentu koji cirkulira u Briselu, a u koji je uvid imao The Daily Telegraph, zvaničnici koji prate tokove trgovine s Moskvom zabilježili su značajan rast trgovine između Rusije i tri zemlje u Centralnoj Aziji – Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana. Značajnu ulogu u ovome igra i litvansko-bjeloruska granica.

Evropski zvaničnici su prema ovim izvještajima zabilježili trgovinski rast između 60 i 80 posto između ovih zemalja i Rusije i smatraju da je to nova ruta za zaobilaženje sankcija koje imaju za cilj oslabiti ruske vojne kapacitete. Podsjetimo da je Evropska unija dosada nametnula deset setova različitih kako individualnih tako i kolektivnih sankcija protiv Rusije i onih koji joj pomažu.

“Trebali bismo poslati snažan signal osobama i entitetima u trećima zemljama. Pružanje materijalne pomoći ruskoj vojnoj i odbrambenoj instustrijskoj bazi može imati snažne posljedice po njihovih protiv tržištu EU”, kaže se u dokumentu u koji je uvid imao The Daily Telegraph.

Briselska bojazan je da se dijelovi mašina za veš, korištenih automobila ili fotoaparata, a možda i druge opreme koji se većinom u posljednje vrijeme izvoze u velikim količinama u pomenute zemlje koriste kako bi se ugradili u oštećene ruske tenkove, oklopna vozila i dronove za nadzor koji su oštećeni u Ukrajini.

Evropski diplomati s kojima je The Daily Telegraph imao priliku razgovarati izrazili su zabrinutost zbog ovakve situacije jer ugrožava evropske napore da sankcijama izvrši pritisak na Moskvu. Veliki dio trgovine prema pomenutim zemljama se odvija preko litvansko-bjeloruske granice, a upravo Viljnus traži da se uvedu dodatne sankcije za zemlje koje pomažu Moskvi.

Plan pritiska na centralnoazijske zemlje bi se sastojao od diplomatskih aktivnosti koje bi pokušale tamošnjim vlastima objasniti potencijalne rizike za njih prije nego uslijede sankcije. Zvaničnici iz Kazahstana su kazali za The Financial Times kako će u realnom vremenu pratiti kretanje dobara od granice do granice te da su svjesni mogućnosti sekundarnih sankcija od strane EU.

Pod budnim okom G7 diplomata se nalaze još tri zemlje koje bi potencijalno mogle učestvovati u pomoći ruskoj vojnoj industriji, a to su Turska, Armenija i Ujedinjeni Arapski Emirati.