Britanski Guardian objavio je detalje istrage koju je proveo zajedno s izraelskim medijima, u kojoj se opisuje kako su izraelske obavještajne agencije navodno vodile “tajni rat” kako bi poremetile istragu Međunarodnog krivičnog suda o ratnim zločinima. Izvori su za ovaj list ispričali mnoštvo detalja koji ukazuju na dugogodišnje napore Izraela da zaštiti svoje zvaničnike od suda, i to mnogo prije početka rata 7. oktobra. Priča je dobila i svoj nastavak, a o tome je za Guardian govorio novinar Haaretza Gur Mediggo.

Vodeće izraelske lijevo orijentirane novine Haaretz objavile su da su neimenovani visoki sigurnosni zvaničnici prijetili jednom od njihovih istraživačkih novinara ako bude izvještavao o pokušajima bivšeg šefa Mossada da zastraši bivšu tužiteljicu Međunarodnog krivičnog suda (MKS).

Zbog sve veće zabrinutosti oko izraelskog cenzurskog režima, koji provodi vojni cenzorski ured i nalozima za zatvaranje koje izdaju sudovi, Haaretz je u srijedu objavio članak sa zacrnjenim riječima i rečenicama kako bi pokazao razmjere redukcije, piše Guardian.

Špijuniranje, hakovanje i zastrašivanje: Otkriven devetogodišnji “rat” Izraela protiv Međunarodnog krivičnog suda

U članku objavljenom u četvrtak, istraživački novinar Gur Megiddo opisao je kako su prije dvije godine sigurnosni zvaničnici blokirali pokušaj lista da izvijesti o nastojanjima bivšeg šefa Mossada Yossija Cohena da prijeti tadašnjoj tužiteljici MKS-a Fatou Bensouda. Detalje operacije utjecaja na Bensoudu ovih su dana razotkrili Guardian i izraelski medijski partneri +972 magazin i Local Call.

Megiddo je opisao kako su ga pozvali na sastanak s dvoje zvaničnika i kako su mu prijetili ozbiljnim posljedicama nakon što su saznali da je pokušao telefonirati Bensoudi kako bi razgovarali o Cohenovim naporima da utječe na nju.

Megiddo je provodio istragu o tome šta je šef Mossada radio tokom tri putovanja u Demokratsku Republiku Kongo, u kojima je navodno zatražio pomoć kongoanskog predsjednika, Josepha Kabile, da pomogne u naporima da izvrši pritisak na Bensoudu.

“Početkom 2022. pokušao sam kontaktirati bivšu tužiteljicu preko treće osobe koja ju je poznavala”, napisao je Megiddo. “Bensouda nikada nije odgovorila, ali nekoliko dana nakon pokušaja, kada sam htio objaviti priču, zazvonio mi je telefon, a s druge strane linije čuo se glas visokog sigurnosnog dužnosnika. ‘Možeš li doći kod mene sutra?’, upitao je”.

Na ulazu u ured visokog zvaničnika zamoljen je da ostavi mobitel kako ne bi snimio razgovor. U sobi ga je čekao još jedan visoki zvaničnik iz druge sigurnosne agencije.

Dodaje kako je razgovor počeo riječima: ‘Razumijemo da znate za tužitelja’.”

“Objašnjeno je da ću, ako objavim priču snositi posljedice i upoznati sobe za ispitivanje izraelskih sigurnosnih vlasti iznutra. Na kraju mi ​​je jasno stavljeno do znanja da bi čak i dijeljenje informacija ‘s mojim prijateljima u inostranstvu’, pozivajući se na strane medije, dovelo do istih rezultata”, ispričao je novinar.

Prema Guardianu, Megiddov iskaz potvrđuje ključne pojedinosti optužbi objavljenih ove sedmice: da je Cohen imao zadatak pokušati zastrašiti i prijetiti Bensoudi i da je Cohen dobio podršku od Kabile. Cohen i Kabila nisu odgovorili na zahtjev Guardiana za komentar.

“Prijetnje sam shvatio vrlo ozbiljno”, rekao je Megiddo za Guardian u četvrtak. “Ponekad službenici znaju biti prilično grubi, ali u pravilu nije bilo posljedica ako zaobiđete te zahtjeve. U ovom slučaju jasno je stavljeno do znanja da će primijeniti stvarne kazne. Bilo je vrlo neobično”.

Inače, Haaretz je objavio članak podložan sudskom nalogu za brisanje, s velikim dijelovima teksta zatamnjenim, koji se odnosi na pritvaranje bez suđenja Bassema Tamimija, poznatog palestinskog aktivista na Zapadnoj obali.

Zabrinutost za slobodu medija u Izraelu raste posljednjih sedmica. Vlasti su 5. maja zatvorile lokalne urede Al Jazeere, nekoliko sati nakon što je vlada izglasala korištenje novih zakona za zatvaranje operacija satelitske mreže vijesti u zemlji. Prošle je sedmice oprema koja pripada Associated Pressu nakratko zaplijenjena, što je dovelo do intervencije Bijele kuće.

Anat Saragusti, direktorica slobode štampe za Sindikat novinara u Izraelu, rekla je za kanadski CBC News ove sedmice kako je “ekstremno desničarska vlada Izraela” od početka svog mandata postavila slobodu štampe. kao metu.

Prema izraelskom zakonu, novinari koji rade u Izraelu ili za izraelsku publikaciju moraju podnijeti članke koji se bave “sigurnosnim pitanjima” vojnom cenzoru na pregled prije objavljivanja, u skladu s “hitnim propisima” donesenim nakon utemeljenja Izraela koji su ostali na snazi još od tog vremena. Propisi dopuštaju cenzoru da potpuno ili djelomično redigira članke koji su mu dostavljeni.

Prema brojkama dobivenim u skladu sa zahtjevom za slobodu informacija koji su podnijeli mediji +972 i Pokret za slobodu informacija u Izraelu, 2023. godine vojni cenzor zabranio je objavljivanje 613 članaka – što je rekordan iznos za razdoblje od kada je +972 počeo prikupljati podatke u 2011.

Cenzor je također redigirao dijelove još 2703 članka, što predstavlja najveću brojku od 2014. Sveukupno, vojska je spriječila javno objavljivanje informacija u prosjeku devet puta dnevno.

Haggai Matar, izvršni direktor +972, rekao je da je čak i prije 7. oktobra i početka rata u Gazi, je da je ova izraelska vlada koja je neprijateljski nastrojena prema novinarstvu.

“Pozadina je da imamo premijera [Benjamina Netanyahua] koji je optužen pod nekoliko optužbi, od kojih se neke odnose na kontrolu medija [on poriče nedjelo u svim slučajevima protiv njega]. Imamo ministra komunikacija [Shloma Karhija] koji svoju ulogu vidi u borbi protiv slobodne štampe, a političari koji pokušavaju donijeti zakone koji ograničavaju medije to potiču. Njihova glavna briga je utjecati na ono što izraelska javnost vidi”, dodaje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad