Dok se Washington zalaže za to da Palestinska uprava (P.A.), pod vodstvom Mahmouda Abbasa, preuzme vlast u Gazi, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ni P.A. ni Abbas nemaju podršku većine među Palestincima, te da bi veći legitimitet imala takva vlast ako bi na neki način u nju bio uključen i Hamas, piše New York Times.
Do ovog zaključka je došao novinar NYT-a Steven Erlanger, koji izvještava za ovaj list iz Ramale na Zapadnoj obali i iz istočnog Jerusalema, nakon razgovora s nizom Palestinaca i stručnjaka.
Erlanger je razgovarao sa Jihadom Imtoorom, “ponosnim sinom borca ubijenog u prvoj intifadi” (ustanku protiv Izraela). Njegov otac je bio član Fataha, političke frakcije koja kontroliše P.A. Međutim, njemu je dosta Abbasove vladavine na Zapadnoj obali.
“Ja nisam član Hamasa, ali se nadam da će doći ovdje. P.A. je oduzela mnogo od nas, i vrijeme je da odu”, rekao je on.
Američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony J. Blinken rekli su da bi nakon posljednjeg rata Gaza trebala biti ujedinjena sa okupiranom Zapadnom obalom pod “revitaliziranom” Palestinskom upravom, koja sa Izraelom u bliskoj koordinaciji, a po riječima nekih čak i saradnji, kontroliše velike dijelove Zapadne obale.
Međutim, kako navodi Erlanger, danas veoma malo ljudi na Zapadnoj obali ili u Izraelu smatra da je PA sposobna da upravlja postkonfliktnom Gazom. P.A. je duboko nepopularna čak i tamo gdje ima kontrolu na Zapadnoj obali, jer se na nju gleda kao na “podizvođača duge izraelske okupacije”.
“Podrška (za P.A.) je toliko slaba, u stvari, da je malo vjerovatno da će preživjeti bez sigurnosti koju pruža izraelska vojska”, piše on.
“Onaj koji radi u interesu ljudi trebao bi vladati ljudima”
Osnovana nakon Sporazuma iz Osla 1993., Palestinska uprava je zamišljena kao privremena uprava na putu ka nezavisnoj palestinskoj državi. Njome dominira frakcija Fataha, Hamas je iz nje isključen, a veći dio tog vremena njome je upravljao predsjednik Mahmoud Abbas, također poznat kao Abu Mazen, koji sada ima 88 godina.
Abbas je osigurao da nije bilo nacionalnih izbora otkako je njegova frakcija Fataha izgubila izbore od Hamasa 2006. godine. Godinu ranije, izabran je za predsjednika na četverogodišnji mandat.
“Po mišljenju mnogih ljudi koje bi P.A. trebala da predstavlja, vlast se pretvorila u autoritarnu, korumpiranu i nedemokratsku administraciju koja sjedi na željeznom tronu koji je izgradio Izrael”, piše Erlanger.
Obnavljanje kredibiliteta vlasti, kažu Palestinci i stručnjaci, zahtijevalo bi proširenje te organizacije na Hamas i druge palestinske grupe, održavanje izbora za formiranje novog rukovodstva i insistiranje na ponovnom ujedinjenju Zapadne obale sa Gazom u okviru plana o dvije države sa Izraelom.
Međutim napadi koje je izveo Hamas 7. oktobra gotovo su uništili povjerenje Izraela u palestinske vlasti, a stručnjaci smatraju da, ako bi se danas održali izbori, vjerovatno bi Hamas ponovo pobijedio.
Upitana može li vlast upravljati Gazom, Asala Khdour, 30, domaćica iz Ramallaha, bila je nedvosmislena u svome odgovoru.
“Apsolutno ne”, rekla je ona, navodeći da je P.A. godinama na vlasti bez izbora. “Onaj koji radi u interesu ljudi trebao bi vladati ljudima”, dodala je.
Erlanger navodi da je uspjeh Hamasa u zadavanju velikog udarca Izraelu ponizio Abbasa koji u isto vrijeme pokušava sa Izraelcima da održi mir na Zapadnoj obali, koliko god to bilo teško i nepopularno.
“Amerikanci govore retorikom od prije 30 godina”
Zapadna obala je prožeta izraelskim naseljima i kontrolnim punktovima koji dijele zemlju i čine Palestincima putovanje teškim poduhvatom sa mnogo prepreka. Sve je više nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima, a sada su tu i stalni napadi izraelske vojske koja tvrdi da su njene aktivnosti usmjerene protiv pripadnika Hamasa, posebno oko Nablusa i Dženina.
Čak i među mladom srednjom klasom koja je odrasla u relativnoj stabilnosti Zapadne obale postoji veoma malo poštovanja prema P.A.. Uz finansijske probleme i smanjen budžet, već je smanjila plate koje isplaćuje za nekih 30 posto, priznao je Sabri Saidam, uticajni član Centralnog komiteta Fataha.
“Kako bi oni mogli vladati Gazom?” pita Iyad Masrouji, izvršni direktor kompanije Jerusalem Pharmaceuticals, koja posluje na Zapadnoj obali i u Gazi.
“Amerikanci govore retorikom od prije 30 godina. Ali mi živimo u drugoj realnosti. Da imamo poštene izbore, Hamas bi pobijedio”, rekao je on.
Zakaria al-Qaq, palestinski politikolog, rekao je da ljudi vide palestinsko rukovodstvo kako “godinama pregovara o vlastitom političkom opstanku, a ne zbog svojih nacionalnih aspiracija“.
“Nisu postigli ni jedno ni drugo”, dodao je.
Dok se Fatah obavezao na priznavanje Izraela, rješenje o dvije države sada se mnogima čini kao fantazija, potkopano izraelskim naseljima na Zapadnoj obali i desničarskim vladama u zemlji.
“Ova tvrđava Izrael odjednom se učinila ranjivom”
Erlanger piše da je neuspjeh u postizanju mira putem pregovora učinio alternativu – oružani otpor protiv izraelske okupacije – prihvatljivijom i popularnijom. Dodaje da, uprkos brutalnosti napada Hamasa 7. oktobra, mnogi Palestinci na Zapadnoj obali hvale Hamas jer je uzdrmao dominaciju Izraela i vratio sudbinu Palestinaca u međunarodnu fokus.
“Sa palestinske tačke gledišta, to je izgledalo kao čudo“, rekao je Sari Nusseibeh, bivši predsjednik Univerziteta Al Quds.
“Ova tvrđava Izrael odjednom se učinila ranjivom”, rekao je on, ali je također podcrtao da osuđuje nasilje koje je Hamas počinio 7. oktobra.
“Ko je sada palestinsko vodstvo? To je Hamas, sviđalo se to vama ili ne. U ovom trenutku Palestinci vide Hamas kao glavnog predstavnika palestinskih interesa. I zašto? Zato što to nije niko drugi”, rekao je.
Ipak, ono što je P.A. održalo u životu kroz godine međunarodnog zanemarivanja i izraelske dominacije je nedostatak alternativa.
“P.A. već neko vrijeme pokušava da se održi u životu”, rekla je Diana Buttu, pravnica koja je nekada bila pravni savjetnik Palestinske oslobodilačke organizacije, ali je sada postala kritičarka ove vlasti.
“Niko u međunarodnoj zajednici ne želi da potpiše smrtovnicu, jer to znači kraj mirovnog procesa i rješenja o dvije države, a ovo je vrlo zgodno tijelo na koje se može baciti krivica i u koje se može ulijevati novac”, dodala je, govoreći o P.A.
Navela je da Biden “nije učinio skoro ništa” za Abbasa ili P.A.
“A sada smo tu, i odjednom je on njihova nada. To nema smisla. To je razmišljanje iz 1990-ih koje se više ne može oživjeti”, rekla je.
“Izraelski doseljenici na Zapadnoj obali koriste rat u Gazi za napad na Palestince”
Za Izraelce, P.A. se pokazala korisnim oruđem za suzbijanje bijesa naroda zbog rata u Gazi.
Međutim, po riječima visokog izraelskog dužnosnika koji je govorio pod uvjetom anonimnosti prema vojnim pravilima, tenzije rastu,te P.A. gubi kontrolu nad dijelovima sjevera, posebno oko Jenina, gdje su izraelske snage pokušale vratiti kontrolu.
Naveo je da P.A. pokušava da se prikaže kako stoji uz palestinski narod, ali da su palestinske snage sigurnosti izvršile mnoga hapšenja na Zapadnoj obali. Također je naveo da su tenzije na visokom nivou i zato što nekoliko stotina od 500.000 izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali koristi rat u Gazi za napad na Palestince, a nasilje se povećava.
Od 7. oktobra, izraelske snage su ubile više od 200 Palestinca, uključujući više od 50 djece, a izraelski doseljenici su ubili još osam ljudi na Zapadnoj obali, prema Ujedinjenim nacijama. Četiri Izraelca su ubijena u napadima Palestinaca, a Izrael kaže da je uhapsio 1.850 Palestinaca, od kojih je 1.100 povezanih s Hamasom.
Zvaničnici Palestinske uprave kažu da uprkos pritisku naroda da se suprotstave Izraelu, oni djeluju kako bi zaštitili svoj narod.
Hussein al-Sheikh, generalni sekretar Palestinske oslobodilačke organizacije i bliski pomoćnik Abbasa, rekao je u intervjuu da je za razliku od izraelske “ekstremne reakcije” u Gazi, “od strane P.A. odluka bila da se zadrži sigurnost i stabilnost, kao i mir”.
Khalil Shikaki, istaknuti palestinski anketar, rekao je da u njegovom najnovijem istraživanju, koje još nije objavljeno, 66 posto Palestinaca na Zapadnoj obali smatra da PA predstavlja teret. Nekih 85 posto želi da Abbas podnese ostavku.
“Upravljanje je uspostavljanje reda i zakona i provođenje pravila, a P.A. ne mogu to učiniti”, rekao je on.
Ko bi mogao biti alternativa za Abbasa?
Kako navodi Erlanger, mnogi Palestinci smatraju da je jedino rješenje pronaći način da se Hamas uvede u Palestinsku oslobodilačku organizaciju i Palestinsku upravu, koje vode Abbas i Fatah. On navodi da bi mogli biti održani novi izbori za reprezentativniju P.A. koja bi imala mnogo veći kredibilitet i u Gazi i na Zapadnoj obali. Međutim, ističe da bi to također zahtijevalo od oslabljenog Hamasa da pristane da prihvati postojanje Izraela i da se posveti pregovorima o uspostavljanju palestinske države uz Izrael.
“Trenutno palestinski narod nema nade, ali pravi mirovni proces bi to mogao postići, a Hamas bi mogao biti dio toga“, rekao je Qadura Fares, bivši palestinski minitar. “U P.L.O.-u su nam potrebne sve palestinske frakcije zajedno”, podcrtao je.
Dovođenje Hamasa u novu palestinsku vlast bi također mogao biti način da se odredi šta treba učiniti s tom grupom, koju Izrael i Zapad izbjegavaju.
“Oni ne mogu uništiti Hamas – ne možete uništiti nešto u srcima ljudi”, rekao je Munir Zughir, čiji sin je istaknuti zatvorenik, pripadnik Hamasa, dok je njegov drugi u bijegu zbog svoje umiješanosti u grupu.
“Svijet se neće nositi s Hamasom, ali hoće preko P.A.“, rekao je on.
Međutim, postavlja se pitanje ko bi mogao naslijediti Abbasa?
Erlanger navodi da se među Palestincima spominje ime Marwana Barghoutija (64), koji služi pet uzastopnih doživotnih kazni u izraelskom zatvoru zbog ubistava počinjenih tokom prve i druge intifade koje je on vodio, ali koji bi mogao biti dio veće razmjene zarobljenika kako bi pomogao okončanju rata.
Najnovije ankete Arapskog barometra, koji proučava mišljenje na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, pokazuju da je Barghouti znatno popularniji u Gazi od Abbasa, ali i od Ismaila Haniyeha, bivšeg lidera Hamasa u Gazi.
Druga alternativa, iako ta osoba i dalje izaziva podjele, mogao bi biti Mohammed Dahlan, bivši vođa Fataha iz Gaze, kojeg je Hamas svrgnuo 2007. godine i kojeg je Abbas udaljio iz organizacije. Dahlan, 62, sada živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“Hoće li američka administracija ovog puta biti ozbiljna”?
Saidam, visoki zvaničnik Fataha, rekao je da je sada ono što je najvažnije “nova posvećenost Sjedinjenih Država da Palestincima pruže realnu perspektivu za nezavisnu državu”.
Saidam je rekao da je američka “marginalizacija Palestinaca”, te smanjenje fondova za Palestince i uzastopne desničarske izraelske vlade dovelo do opasne situacije, te je postavio pitanje: “Hoće li američka administracija ovog puta biti ozbiljna?”.
“Svako političko rješenje koje stvara palestinsku državu bit će umirujući faktor. Ali ako se vratimo na ‘proces’, na prazne razgovore, na neozbiljnost (…) ovo nas neće nikuda odvesti“, podcrtao je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!