Od nogometa preko Hollywooda do diplomacije: Izrael postaje izopćenik na globalnoj sceni

Međunarodna osuda raste otkako je Izrael najavio kopneni napad na grad Gazu i izveo neviđeni udar na rukovodstvo Hamasa na tlu Katara. To se također dešava nakon što je nezavisna istraga UN-a prošle sedmice prvi put zaključila da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi, nalaz koji odražava zaključke drugih stručnjaka za genocid i grupa za ljudska prava, ali koji je izraelska vlada odbacila.

Prošle sedmice, Europska unija – najveći trgovinski partner Izraela – predložila je sankcije kojima bi se djelimično suspendovao sporazum o slobodnoj trgovini s Izraelom, ako ih odobre države članice EU. Nekoliko zapadnih zemalja već je uvelo ciljane sankcije protiv određenih izraelskih pojedinaca, naseljenika i organizacija koje podržavaju nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali.

Globalno negodovanje pogađa izraelsku ekonomiju i na druge načine.

U augustu je norveški suvereni fond, najveći na svijetu, objavio da se odriče dijelova svog portfelja u Izraelu zbog pogoršanja humanitarne krize u Gazi.

Izrael se također suočava s djelomičnim ili potpunim embargom na oružje od strane Francuske, Italije, Holandije, Španije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zbog svojih postupaka u Gazi.

Negativne reakcije su bile toliko oštre da je i sam izraelski premijer Benjamin Netanyahu to priznao ranije ovog mjeseca, upozoravajući da se Izrael suočava s "vrstom izolacije" koja bi mogla trajati godinama, dodajući da zemlja nema drugog izbora nego da se samostalno drži svojih snaga. Netanyahu je rekao da će Izrael morati dalje razvijati svoju industriju oružja i prilagoditi svoju ekonomiju kako bi postao manje ovisan o vanjskoj trgovini. Kasnije je umanjio značaj tih komentara, rekavši da je govorio samo o odbrambenoj industriji.

Bojkot Eurosonga zbog Izraela

Kako rat eskalira, Izrael također trpi udarce u sferi zabave i kulture.

Emiteri u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Irsku, Holandiju i Španiju, rekli su da će bojkotovati omiljeno takmičenje za pjesmu Eurosonga ako Izraelu bude dozvoljeno da učestvuje 2026. godine. Irski nacionalni emiter, RTE, rekao je da "smatra da bi učešće Irske bilo neprihvatljivo s obzirom na stalne i užasne gubitke života u Gazi".

Izraelski emiter KAN 11 usprotivio se tome, rekavši da će nastaviti s odabirom izraelskog takmičara za 2026. godinu i tvrdeći da muzička proslava "ne bi trebala postati politizirana". Europska radiodifuzna unija, organizator Eurosonga, saopštila je da će zemlje članice u novembru glasati o tome koje zemlje mogu učestvovati sljedeće godine. Izrael je dio Eurosonga od 1973. godine.

U oblasti likovnih umjetnosti, muzički festival u Gentu, u Belgiji, nedavno je otkazao koncert Minhenske filharmonije, koji je trebao nastupiti s izraelskim dirigentom Lahavom Shanijem. Festival je u saopštenju naveo da se "Shani nekoliko puta u prošlosti zalagao za mir i pomirenje, ali... nismo u mogućnosti da pružimo dovoljno jasnoće o njegovom stavu prema genocidnom režimu u Tel Avivu".

Izraelska vlada tvrdi da vodi rat u Gazi u samoodbrani i u skladu s međunarodnim pravom, odlučno negirajući sve optužbe za genocid.

U Hollywoodu, hiljade filmskih stvaralaca, glumaca i radnika filmske industrije obećali su da neće sarađivati ​​s izraelskim filmskim institucijama "koje su umiješane u genocid i aparthejd protiv palestinskog naroda". Među potpisnicima su Olivia Colman, Emma Stone, Andrew Garfield i Hannah Einbinder, koja je nedavno dospjela na naslovnice završivši svoj govor prilikom primanja nagrade Emmy riječima "oslobodite Palestinu".

Ni sport nije ostao imun. Posljednja faza velike biciklističke utrke otkazana je ranije ovog mjeseca nakon što je nekoliko velikih propalestinskih demonstracija prekinulo događaj , u znak protesta zbog učešća izraelsko-palestinskog tima Premier Tech. Također u Španiji, organizatori šahovskog turnira rekli su izraelskim igračima da ne mogu takmičiti pod svojom nacionalnom zastavom, što ih je navelo da se ranije ovog mjeseca povuku sa takmičenja, prema Reutersu.

Izraelski mediji su nedavno izvijestili o strahovima da bi Izrael mogao biti u opasnosti od suspenzije iz evropskih fudbalskih takmičenja. U augustu je UEFA kritikovana nakon što je na terenu uoči finala Superkupa istaknut transparent na kojem je pisalo "Prestanite ubijati djecu, prestanite ubijati civile", bez konkretnog spominjanja Izraela ili bilo koje druge nacije. Izraelski ministar kulture i sporta Miki Zohar rekao je da su on i drugi izraelski zvaničnici "intenzivno radili" iza kulisa "kako bi blokirali inicijativu za izbacivanje Izraela iz UEFA-e".

Nekoliko fudbalera Premijer lige, uključujući zvijezdu Liverpoola Mohameda Salaha , također su se izjasnili protiv rata u Gazi i pozvali na solidarnost s palestinskim narodom.

Prekretnica za Izrael u "Južnoj Africi"?

Ekonomski i kulturni otpor Izraelu izazvao je poređenja s pritiskom koji je vršen na Južnu Afriku tokom ere rasne opresije aparthejda.

Između 1950-ih i 1990-ih, Južna Afrika se suočila sa snažnim bojkotnim pokretom koji ju je, malo po malo, pretvorio u izopćenika. Južnoafrički proizvodi su povučeni iz trgovina prehrambenih proizvoda na Zapadu, aktivisti su pozivali na dezinvestiranje i izlazak iz banaka, a mnogi muzičari su odbili svirati u državi aparthejda. Sportski bojkot je doveo do isključenja Južne Afrike iz međunarodnih sportskih takmičenja poput kriketa i na kraju ragbija .

"Simbolika ima veći utjecaj od vijaka i brojeva", rekao je Ilan Baruch, bivši izraelski ambasador u Južnoj Africi, koji je 2011. godine dao ostavku u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova u znak protesta zbog toga što je vlada "odbacila" svoju posvećenost miru kroz rješenje o dvije države.

"Eurovizija je veoma popularna, a nogometni turniri su veoma, veoma popularni. A ako čak spomenete i vezu između pritiska na Izrael po pitanju politike i kulture i sporta i tako dalje, to će imati uticaja“, kao što je bio slučaj sa Južnom Afrikom, rekao je za CNN.

Baruch je sada predsjedavajući Radne grupe za politiku, grupe izraelskih akademika, aktivista i bivših diplomata koji se zalažu za priznavanje Države Palestine i rješenje o dvije države.

Rekao je da je potreban određeni asertivni pritisak na Izrael, tvrdeći da ne bi trebalo biti moguće da zemlja zadrži "takvu privilegiju u svojim trgovinskim odnosima s EU" i "istovremeno potkopava palestinska ljudska prava i budućnost".

"Nisu u pitanju samo trgovinski odnosi, već privilegovani status Izraela, sada je u pitanju", rekao je.

Izraelska vlada se također suočila s brojnim protivljenjima unutar zemlje, s redovnim protestima protiv rata i široko rasprostranjenim pozivima na postizanje primirja kako bi se vratili kući taoci koje su militanti Hamasa zarobili u svom napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

U međuvremenu, tokom protekle dvije decenije, palestinska kampanja civilnog društva, nazvana pokret Bojkot, dezinvestiranje, sankcije (BDS), pokušavala je replicirati utjecaj južnoafričkog bojkota protiv aparthejda. Nakon godina marginalnog uspjeha, pokret je dobio više pažnje i podrške od početka rata u Gazi.

Razvoj događaja u UN-u i pasivna podrška Izraelu

Ovosedmičnozasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA) donijelo je Izraelu dodatnu izolaciju na svjetskoj sceni.

Nekoliko zapadnih zemalja je formalno priznalo palestinsku državu prije Generalne skupštine UN-a, uključujući one sa velikim diplomatskim uticajem poput Kanade, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

I nova analiza ključnih glasova Generalne skupštine UN-a o rezolucijama vezanim za izraelsko-palestinske odnose između 2017. i 2025. godine, koju je proveo Robert Satloff, izvršni direktor Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, otkrila je da neki od dugogodišnjih branitelja Izraela "napuštaju vlast".

Broj država koje su formalno uzdržane od glasanja Generalne skupštine UN-a u vezi s Izraelom – što se općenito smatra pasivnom podrškom toj zemlji – opada.

"Nema sumnje da ovdje postoji performativno glasanje. Neke od ovih zemalja koje su glasale protiv Izraela imaju vrlo važne, tihe odnose s Izraelom i smatraju se snažnim partnerima“, rekao je Satloff za CNN. Ali iz izraelske perspektive, "trend bi trebao biti uznemirujući kada se, tokom vremena, pojavi jasan obrazac da se nekada snažne pristalice kreću u suprotnom smjeru".

Satloff je rekao da je veliko pitanje da li je produbljivanje diplomatske izolacije Izraela popravljivo.

Neke države članice UN-a već su pokazale "duboku netrpeljivost prema Izraelu" prije trenutnog sukoba, dok su druge zemlje "duboko dirnute specifičnostima onoga što se dešava u Gazi i vjerovatno će ublažiti svoj stav o ponašanju izraelske vlade kada se rat završi i/ili kada se u Izraelu pojavi nova vlada", rekao je Satloff.

U međuvremenu, izvještaj komisije UN-a o genocidu u Gazi ponovo je privukao pažnju na istragu Međunarodnog krivičnog suda o situaciji u Državi Palestini, a istraga preporučuje da tužioci ispitaju genocid kao dio tog slučaja.

Izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua od strane Međunarodnog krivičnog suda prošle godine već je ozbiljno ograničilo njegova putovanja izvan Izraela. Netanyahuov let na sastanak UN-a u New Yorku ove sedmice išao je zaobilaznom rutom – manevrirajući oko francuskog i španskog vazdušnog prostora – u očiglednom pokušaju da izbjegne zemlje koje bi mogle da sprovedu neriješen nalog za hapšenje protiv njega zbog navodnih ratnih zločina.

Uprkos očiglednom padu podrške drugih zemalja, Sjedinjene Države i dalje čvrsto glasaju uz Izrael.

Govoreći ranije ovog mjeseca o izraelskom napadu na katarsko tlo, američki državni sekretar Marco Rubio je rekao: "Mislim da predsjednikovi komentari govore sami za sebe u tom pogledu. Nije mu se svidio način na koji se to dogodilo. Uprkos tome... naš odnos s Izraelom će ostati jak".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad