Ovo je zemlja koja najbrže gomila nuklearne bojeve glave

Izvještaj koje je u ponedjeljak objavio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) procjenjuje da Kina sada ima najmanje 600 nuklearnih bojevih glava, a od 2023. godine godišnje se u zalihe dodaje oko 100.

Na redovnoj konferenciji za novinare Ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak, glasnogovornik Guo Jiakun odbio je komentirati izvještaj, ali je rekao sljedeće:

"Kina se oduvijek pridržavala nuklearne strategije samoodbrane, uvijek je održavala svoje nuklearne snage na minimalnom nivou potrebnom za nacionalnu sigurnost i nije sudjelovala u utrci u naoružanju".

Guo je rekao da se Kina pridržava politike da nikada prva ne upotrijebi nuklearno oružje te da Kina neće koristiti niti prijetiti upotrebom nuklearnog oružja protiv država koje nemaju nuklearno oružje.

"Kina će i dalje čvrsto biti posvećena zaštiti svojih legitimnih sigurnosnih interesa i održavanju svjetskog mira i stabilnosti", rekao je Guo.

Trenutnim tempom povećanja, Kina bi do 2035. mogla imati 1500 nuklearnih bojevih glava. To je gotovo onoliko koliko Rusija i SAD trenutno imaju spremnih za upotrebu u kratkom roku.

Ukupne zalihe oružja Rusije i SAD-a, koje uključuju i oružje spremno za upotrebu i naftalinizirane bojeve glave, daleko su veće. Prema istraživanju SIPRI-ja, Rusija ima 5459 bojevih glava, dok SAD imaju 5177. Dvije zemlje drže oko 90% globalnih zaliha.

Prošle godine, SAD su odobrile novu nuklearnu strategiju usmjerenu na prijetnju iz Kine.

Smatra se da Kina ima 24 nuklearne bojeve glave koje su već postavljene na rakete ili se nalaze u bazama s operativnim snagama, što znači da bi mogle biti raspoređene u vrlo kratkom roku.

Xi Jinping, kineski čelnik, proširio je nuklearni arsenal zemlje brže od bilo kojeg drugog kineskog lisera. Oni prethodni, poput Deng Xiaopinga, tvrdio je da Kini trebaju samo skromne rezerve kako bi djelovale kao odvraćanje za potencijalne protivnike.

Kineski nuklearni kapaciteti posebno su zabrinjavajući za Tajvan , samoupravni otok koji Kina smatra dijelom svog teritorija. Peking je odlučio "ujediniti" Tajvan s Narodnom Republikom Kinom, koristeći silu ako je potrebno. Kineski naučnici tvrde da bi snažno sredstvo odvraćanja, poput nuklearnog oružja, moglo spriječiti bilo koju treću stranu da intervenira u sukobu. Prijetnja američke intervencije u znak podrške Tajvanu jedan je od faktora koji sprječava rat.

Autori izvješća primijetili su da se svake godine demontira manje bojevih glava, dok se tempo raspoređivanja novog nuklearnog oružja ubrzava.

Hans M. Kristensen, viši suradnik u SIPRI-ju, rekao je kako se doba smanjenja broja nuklearnog oružja u svijetu, koje je trajalo od kraja hladnog rata, bliži kraju.

Stotine postrojenja za interkontinentalne balističke rakete (ICBM), rakete dugog dometa koje se koriste za isporuku nuklearnog oružja, grade se u pustinjskim poljima na sjeveru Kine. Tri planinska područja na istoku Kine također imaju silose za ICBM, navodi se u izvještaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad