Ovo su Izraelci koji su izabrali zatvor umjesto vojne službe: “Nasilje neće riješiti nasilje, i zato odbijam”

Svijet 27. dec 202317:02 0 komentara
Mesarvot, Twitter

Odbiti služenje služenje vojske koja je odlučna u ratnim aktivnostima je teška odluka koja nosi mnoge posljedice. Međutim, neki Izraelci su spremni da se suoče s tim posljedicama, piše Al Jazeera.

Jedna od osoba koje su odbile da služe vojsku je 18-godišnjak iz Tel Aviva, Tal Mitnik, kojeg Al Jazeera opisuje kao osobu “sa srcem punim idealizma”. On je zbog toga čak služio kaznu od 30 dana u vojnom zatvoru.

Vjerujem da klanje ne može riješiti klanje. Zločinački napad na Gazu neće riješiti grozni pokolj koji je izveo Hamas. Nasilje neće riješiti nasilje. I zato odbijam”, rekao je on.

Izjava se pojavila na X nalogu Mesarvota, mreže podrške koja povezuje odbijače u kampanji protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija. U ranijem intervjuu objavljenom na nalogu, Mitnick je iznio svoj univerzalistički stav o sukobu.

Rješenje, kako je rekao, neće doći od korumpiranih političara u Izraelu ili od Hamasa. “Doći će od nas, sinova i kćeri dva naroda”, rekao je.

Prijatelji su izašli u znak podrške Mitnicku, držeći plakate sa frazama poput: “Ne možete izgraditi raj od krvi”, “Oko za oko i svi ćemo oslijepiti” i “Ne postoji vojno rješenje”.

Vojna služba je obavezna za većinu Izraelaca Jevreja. U visoko militariziranom društvu u zemlji, takozvani “refuseniks” (odbijatelji) riskiraju da budu označeni kao izdajice.

Da li su ovakvi slučajevi uobičajeni?

Ne. Uopšteno govoreći, osobe koje odbiju služiti vojsku mogu završiti na odsluženju ponovljenih zatvorskih kazni, a može im biti naređeno da se iznova i iznova vraćaju u centre za regrutaciju. Neki završe mjesecima iza rešetaka prije nego što budu pušteni.

Izraelska vojska ima komisiju za prigovore na osnovu savjesti, ali izuzeća se obično odobravaju samo na vjerskoj osnovi. Ultraortodoksni Haredi Jevreji, na primjer, zakonski su izuzeti. Odbijanje služenja vojnog roka kao pitanje političkog principa ne smatra se valjanim prigovorom.

Ranije ove godine, Amnesty International je objavio izvještaj o Yuvalu Dagu, 20-godišnjaku koji je jasno iznio svoje političke prigovore prije poziva. Vojska je njegovo odbijanje klasificirala kao neposlušnost i osudila ga na 20 dana u vojnom zatvoru Neve Tzedek u Tel Avivu.

Grupa za ljudska prava je imenovala još četiri osobe – Einat Gerlitz, Nave Shabtay Levin, Evyatar Moshe Rubin i Shahar Schwartz – koji su više puta privođeni 2022. godine. Osobe koje odbiju službu na osnovu savjesti obično služe pet mjeseci ili više zatvora, što je visoka cijena za mlade ljude koji smatraju da rade ispravnu stvar.

Mnoge ovakve osobe donose ovu odluku nakon učešća u protestnim pokretima, bilo da se radi o pravima LGBTQ osoba, klimatskim promjenama ili izraelskoj okupaciji, nasilju i diskriminaciji Palestinaca – sistemu koji su mnoge grupe za ljudska prava upoređivale s aparthejdom.

Među “odbijateljima” ima istaknutih slučajeva

Godine 2003. grupa pilota izraelskog ratnog zrakoplovstva izazvala je bijes kada su odbili da učestvuju u operacijama na Zapadnoj obali i Gazi. U pismu medijima, oni su napade na te teritorije označili kao “nezakonite i nemoralne”.

Slučaj koji je izazvao pažnju uključivao je elitne pripadnike vojske poput brigadnog generala Yiftaha Spectora, koji se smatra legendom u snagama za njegov napad na irački nuklearni reaktor 1982. godine.

Iste godine, elitni komandosi zemlje također su prkosili naredbama za izvođenje napada na okupirane teritorije. Izlažući svoj stav u pismu, 15 rezervista iz jedinice Sayeret Matkal, koje se često upoređuje sa britanskim SAS-om, navelo je: “Nećemo više kvariti pečat ljudskosti u sebi kroz izvršavanje misija okupacione vojske”.

U prošlosti smo se borili za opravdani cilj (ali danas), došli smo do granice ugnjetavanja drugog naroda”, naveli su.

Godine 2007. model Bar Refaeli udala se za prijatelja kako bi izbjegla služenje vojnog roka, a kasnije je novinarima rekla da “slavne ličnosti imaju druge potrebe”. Kasnije, kako bi izbjegla štetu kompanijama za koje je radila, pristala je da učestvuje u kampanji za regrutaciju. Slučaj je pokrenuo debatu o tome koliko je lako izbjeći regrutaciju.

Kako navodi Al Jazeera, i ove godine je bilo neslaganja u vojnim redovima. Međutim, to nije bilo povezano sa okupacijom.

Početkom marta, oko 700 vojnika rezervista, uključujući i neke istaknute vojnike, dalo je masovne ostavke tokom rasprostranjenih protesta zbog remonta pravosuđa premijera Benjamina Netanyahua. Kritičari su ga optužili da je smanjio ovlasti Vrhovnog suda kako bi se zaštitio od optužbi za korupciju.

Objašnjavajući svoje odbijanje da služi vojsku, Dag je rekao da su rezervisti dali ostavke jer su se plašili života u diktaturi. Istakao je da “na okupiranim teritorijama nikada nije bilo demokratije”, te da je “antidemokratska institucija koja vlada tamo vojska”.

Odgovarajući na pobunu u redovima, Netanyahu je rekao: “Nema mjesta za odbijanje“.

Vojna služba je, rekao je, “prvi i najvažniji temelj našeg postojanja na našoj zemlji…Odbijanja ugrožavaju temelje našeg postojanja”.

Netantahuov stav nije neobičajen. U cijelom političkom spektru, s izuzetkom nekih ljevičarskih i arapskih grupa, stranke osuđuju odbijanje služenja iz više razloga. Ljevičari su zabrinuti zbog polarizacije, tvrdeći da će odbijanje služenja potaknuti desničarski otpor uklanjanju naselja. Desničari vjeruju da odbijanje pomaže neprijateljima Izraela.

Šta kaže zakon?

Pravo na prigovor na osnovu savjesti na služenje vojnog roka zaštićeno je međunarodnim pravom, sadržanim u članu 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR). Komisija UN-a za ljudska prava navela je da se države moraju “suzdržati” od zatvaranja onih koji odbijaju učešće na ovom temelju, te da ne bi trebalo kažnjavati te osobe više puta zbog toga.

Međutim, u Izraelu je uobičajena praksa, ne samo da se ti ljudi zatvaraju, već i da se kazne ponavljaju nekoliko puta. Radna grupa Ujedinjenih nacija za proizvoljno pritvaranje je 2003. godine rekla da međunarodno pravo zabranjuje “dvostruku odgovornost”.

Selektivni prigovor nije opcija. Izraelski Visoki sud pravde je 2002. godine presudio da bi dopuštanje vojnicima da ne služe na okupiranim teritorijama “olabavilo veze koje nas drže zajedno kao narod”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!