Odbacivanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog od strane Donalda Trumpa u Bijeloj kući bio je munjevit udarac transatlantskom savezu, raspršujući dugotrajne iluzije u Europi o tome hoće li njihov američki partner stati uz njih u borbi protiv ruske agresije. Uznemirena, možda čak i uplašena, Europa je možda konačno "došla sebi" zbog svojih potreba za samoodbranom u Trumpovo doba. Analizu donosi CNN.

“To je kao da je Roosevelt poželio dobrodošlicu Churchillu (u Bijeloj kući) i počeo ga maltretirati”, rekao je europski zastupnik Raphaël Glucksmann za CNN.

U mjesecu kada je američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao Europu “patetičnom” zbog “besplatnog punjenja” u odbrani tokom grupnog razgovora sa zvaničnicimaadministracije (koji je nenamjerno uključio i novinara The Atlantica), Stari kontinent je razbijao decenijama stare tabue o odbrani. Na stolu su politike koje bi prije samo nekoliko sedmica bile nezamislive.

Najveća promjena dogodila se u Njemačkoj, najvećoj europskoj ekonomiji. Nakon saveznih izbora, budući kancelar Friedrich Merz dobio je glasanje u parlamentu za ukidanje njemačke ustavne “kočnice zaduživanja” – mehanizma za ograničavanje državnog zaduživanja.

Načelno, izmjena zakona dopušta neograničenu potrošnju za odbranu i sigurnost. Stručnjaci očekuju da će ovaj potez u sljedećoj deceniji u Njemačkoj osloboditi čak 600 milijardi eura.

“Ovo je preokret u Europi, jer je Njemačka zaostajala – posebno među velikim zemljama – kada je riječ o odbrani”, rekao je za CNN Piotr Buras, viši suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose, međunarodnom think tanku.

Prevladavajući svoju fobiju od duga, Buras je rekao da se Njemačka konačno ponašala kao da je Europa doista prošla “Zeitenwende” – ili “prekretnicu” – kako je to opisao kancelar u odlasku Olaf Scholz u februaru 2022., samo tri dana nakon ruske invazije Ukrajine punog opsega.

Iako je invazija uzdrmala Njemačku, “samo ih je šok od Trumpa natjerao da donesu ovu zaista temeljnu odluku o obustavi kočnice zaduživanja”, rekao je Buras.

“Ovo je prava, prava prekretnica”, dodaje.

Tabui se ruše

U susjednoj Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron – koji je dugo pozivao na europsku “stratešku autonomiju” od SAD-a – rekao je da razmatra proširenje zaštite svog nuklearnog arsenala na svoje saveznike, koji su već navodno zaštićeni američkim bombama.

Macronovi komentari ranije ovog mjeseca uslijedili su nakon što se Merz založio za razgovore s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom – dvije europske nuklearne sile – o proširenju njihove nuklearne zaštite. Poljski premijer Donald Tusk pozdravio je ideju i čak pozvao Poljsku da razmisli o nabavci nuklearnog oružja.

Pročitajte još: Von der Leyen objavila plan u pet tačaka za ponovno naoružavanje Europe

U međuvremenu, Poljska i baltičke države Estonija, Litva i Latvija – sve susjedi Rusije – povukle su se iz Ottawskog sporazuma o minama iz 1997., koji se dugo smatrao ključnom prekretnicom na kraju masovnog ratovanja. Litva je već najavila kupnju 85.000 nagaznih mina; Poljska razmišlja o domaćoj proizvodnji 1 miliona.

Litva se ovog mjeseca također povukla iz međunarodnog sporazuma protiv kazetne municije, postavši prva potpisnica koja je to učinila.

Vojna obaveza također se vratila na kontinent. Danska je učinila da žene ispunjavaju uvjete za obveznu regrutaciju od 2026. i smanjila zdravstvene zahtjeve za neke uloge, kao dio jačanja oružanih snaga zemlje. Poljska je također najavila planove da svaki odrasli muškarac prođe vojnu obuku.

Čak i poznate neutralne zemlje preispituju svoje stavove. Usred rasprava o tome kako održati mir u Ukrajini u slučaju nagodbe, vlada u Irskoj – koja je usredotočena na mirovne operacije – iznijela je zakon koji dopušta raspoređivanje trupa bez odobrenja UN-a, zaobilazeći mogući ruski (ili američki) veto.

Dugo je bila neugodna – i često neizgovorena – istina u Europi da je njezina zaštita od invazije u konačnici ovisila o američkoj konjici koja je jahala preko horizonta. Ta podrška više ne izgleda tako sigurno.

Okret ide dalje od toga ko će se boriti do toga ko će osigurati oružje. Neki su počeli dovoditi u pitanje buduće kupnje astronomski skupih F-35 aviona američke proizvodnje koje je nekoliko europskih zračnih snaga planiralo kupiti.

Portugalski ministar obrane Nuno Melo rekao je da njegova zemlja preispituje očekivane kupovine aviona dajući prednost europskim alternativama zbog zabrinutosti oko opskrbe rezervnim dijelovima pod kontrolom SAD-a.

Ovo je prvi put da su takve zabrinutosti javno iznesene na tako visokoj razini, posebno u korist mlažnjaka koji, na papiru, ne nude iste mogućnosti.

Europsko jedinstvo?

No, iako se čini da je Europa shvatila poruku, razgovor o jedinstvenom pristupu je preuranjen.

Kad je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila plan o dodatnom trošenju milijardi na obranu, nazvan “ReArm Europe”, Španija i Italija su se usprotivile. Plan je u međuvremenu preimenovan u “Spremnost 2030.”

Pročitajte još: Sastanak EU lidera i partnera o BiH: Ostajemo privrženi jedinstvu zemlje

Dodikov slučaj privlači veliku pažnju svjetske javnosti: Poslao znakovitu poruku

Palestinci obilježavaju Ramazanski bajram među ruševinama u Gazi (FOTO)

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također je odbacila mogućnost slanja talijanskih vojnika kao dijela europskog kontingenta za održavanje mira u Ukrajini ako se postigne dogovoreno rješenje – još jedno ključno pitanje oko kojeg je kontinent podijeljen.

Rebranding ukazuje na liniju podjele u Europi: što je neka zemlja udaljenija od Rusije, manja je vjerovatnost da će dati prednost oružju.

Španski premijer Pedro Sanchez rekao je ovog mjeseca da “naša prijetnja nije to što će Rusija dovesti svoje trupe preko Pirineja”. Pozvao je Bruxelles “da uzme u obzir da su izazovi s kojima se suočavamo u južnom susjedstvu malo drugačiji od onih s kojima se suočava istočno krilo”.

Gabrielius Landsbergis, bivši ministar vanjskih poslova Litve, rekao je za CNN da je “uznemiren” španskim izjavama i da je nedavno putovanje u Kijev – gdje sirene za zračnu uzbunu čuju većinu noći – previše lako zamisliti slične scene u Vilniusu u budućnosti.

“Što idete zapadnije, to je teže zamisliti takve stvari. Svi problemi, sve odluke, relativne su”, rekao je Landsbergis.

Iako bi ova geografska podjela mogla produbiti podjele, Buras iz ECFR-a je rekao da će potpuno europsko jedinstvo uvijek biti “iluzija”.

“Ono što je stvarno važno je ono što ključne zemlje rade”, rekao je, ukazujući na Njemačku, Francusku, UK i Poljsku. “Želim biti oprezno optimističan, ali mislim da smo sada na dobrom putu”.

Upitan hoće li mart  ostati upamćen kao mjesec buđenja Europe, Buras je rekao: “Da, probudili smo se, ali sada se treba obući”.

BONUS VIDEO

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje