U jednom od odlučujućih trenutaka dosadašnjeg izraelskog rata u Gazi, smrtonosna eksplozija u bolnici al-Ahli Arab 17. oktobra ubila je skoro 500 ljudi. Dva dana kasnije, Izrael je bombardovao crkvu Svetog Porfirija, najstariju u Pojasu Gaze, ubivši najmanje 18 ljudi. Smrtonosni napadi na bolnicu i crkvu doveli su u fokus kršćansku manjinu u enklavi, koja je, kao i ostatak pojasa Gaze, pod napadom nemilosrdnog izraelskog bombardiranja, navodi Al Jazeera.

Jerusalimski pravoslavni Patrijarhat opisao je napad na crkvu kao “ratni zločin”.

Hrišćanska zajednica je ostala u opasnosti, ali većina nije napustila opkoljeni grad, koji polaže pravo na bogato hrišćansko naslijeđe već dva milenijuma.

Koliko kršćana živi u Gazi i odakle su došli?

Broj kršćana u Gazi se smanjio posljednjih godina. Danas ih je ostalo samo oko 1.000, što je nagli pad u odnosu na 3.000 registrovanih 2007. godine, kada je Hamas preuzeo potpunu kontrolu nad enklavom.

Prema riječima Kamela Ayyada, glasnogovornika Crkve Svetog Porfirija, većina stanovništva je iz same Gaze. Ostali su pobjegli tamo nakon stvaranja države Izrael, koja je raselila oko 700.000 Palestinaca, događaj koji oni nazivaju Nakba ili “katastrofa”.

Vladavina Hamasa donijela je kopnenu, zračnu i morsku blokadu koju je vodio Izrael, ubrzavajući bijeg kršćana iz enklave pogođene siromaštvom.

“Ljudima je postalo veoma teško živjeti ovdje. Mnogi kršćani otišli su na Zapadnu obalu, u Ameriku, Kanadu ili arapski svijet, tražeći bolje obrazovanje i zdravstveni sistem”, kaže Ayyad.

Dok većina kršćana u Gazi pripada grčkoj pravoslavnoj vjeri, manji broj obožava katoličku crkvu Svete obitelji i Baptističku crkvu u Gazi. Prva je nedavno objavila snimak parohijske djece koja se mole, dok se u pozadini čuje zvuk bombardovanja.

Kršćanska zajednica u Gazi je fluidna, s mnogo porodica koje se sastoje od pripadnika različitih denominacija. Fadi Salfiti, čija je porodica pobjegla iz Nablusa u Gazu 1948. godine, išao je u sve crkve.

“Nedjeljom ujutro išli smo u pravoslavnu crkvu, poslijepodne u katoličku, a noću u protestantsku crkvu”, rekao je.

Salfiti je prisustvovao konferenciji mladih u Madridu kada je Izrael pokrenuo kopnenu ofanzivu 2008. Do danas je ostao u Španiji, gdje sada radi kao trener menadžmenta. U napadu na svetog Porfirija ubijeno je troje djece njegovih članova rodbine: Majd, 10; Juli, 12 godina; i Suhail, 14.

Koliko dugo kršćani žive u Gazi?

Kršćansko naslijeđe Gaze seže sve do dana kada je ova vjera bila progonjena sekta koja je obećavala spas potlačenim.

U Bibliji, nakon raspeća Isusa Krista, Filip apostol je putovao pustinjom od Jerusalima do Gaze kako bi širio ovu vjeru. Prema svetim spisima, Filip je bio prisutan na svadbi u Kani u Galileji, gde je Isus pretvorio vodu u vino.

Crkva Svetog Porfirija je najstarija u enklavi. Prvobitno je osnovana u 5. vijeku nakon smrti istoimenog biskupa koji je preobratio gradske pagane u hrišćanstvo, spalivši idole i hramove. Nakon perzijskog osvajanja u 7. vijeku, crkva je pretvorena u džamiju. Kasnije su je obnovili krstaši u 12. vijeku.

Palestinski kršćani, kojih ima ukupno 50.000 na okupiranim teritorijama, ponekad se nazivaju “živim kamenjem”, metafora koju je prvi izjavio Petar apostol kako bi opisao ulogu vjernika u izgradnji Božije duhovne kuće. Danas se pojam odnosi na njihov poseban status kao čuvara vjere rođene na njihovoj zemlji.

Kakvi su odnosi između kršćana i muslimana u Gazi?

Živeći pod opsadom, kršćani u Gazi svjedoče o duhu solidarnosti koji je ujedinio vjere u njihovoj borbi za opstanak i njihovom snu o slobodi, navodi Al Jazeera.

“Svi smo mi Palestinci. Živimo u istom gradu, sa istom patnjom. Svi smo pod opsadom i svi smo isti”, rekao je Ayyad.

Kršćanska zajednica je uvijek igrala važnu ulogu u palestinskom životu, a također i u Gazi.

“Oni imaju tendenciju da budu veoma obrazovani, sa jakim prisustvom u biznisu i dobrovoljnom sektoru”, kaže Salfiti.

Kršćansko udruženje mladih muškaraca (YMCA), na primjer, nudi sportske, umjetničke, obrazovne i socijalne aktivnosti za Palestince u Gazi svih vjera, a njom upravljaju kršćani. Arapska bolnica Al-Ahli, devastirana prošlomjesečnim izraelskim zračnim napadom, u kojem su poginule stotine ljudi, u vlasništvu je i njom upravljaju anglikanci.

Odsječena od svijeta pod blokadom koju predvodi Izrael, zajednica se povremeno osjećala ranjivom. Godine 2007. potreslo je ubistvo Ramija Ayyada, menadžera Teacher's Bookshop, baptističke radnje na ulici koja je također bila bombardirana mjesecima ranije. Nijedna grupa nije preuzela odgovornost za ubistvo, koje je Hamas osudio, rekavši da “neće dozvoliti nikome da sabotira” muslimansko-kršćanske odnose.

Međutim, ubice nikada nisu izvedene pred lice pravde.

Sve u svemu, zajednice su ujedinjene u otporu kolektivnom zarobljavanju u onome što se često naziva najvećim svjetskim zatvorom na otvorenom.

Baš kao što je muslimanima uskraćena dozvola da posjete jerusalimsku džamiju Al-Aksa, kršćani također nisu mogli posjetiti sveta mjesta kao što je Betlehemska crkva Rođenja, cijenjena kao mjesto rođenja Isusa. Obje zajednice su odsječene od članova porodice na Zapadnoj obali.

Kakva je trenutna situacija za kršćane u Gazi?

Pod nedavnim izraelskim bombardovanjem, hrišćani i muslimani podjednako su tražili utočište u crkvi Svetog Porfirija.

Nakon bombardovanja svi su se preselili u obližnju crkvu Svete obitelji, udaljenu 400 metara. Oko 560 ljudi sada se tamo nalazi, kaže Nisreen Anton, generalni menadžer projekata crkve.

Paroh Gabriel Romanelli je zaglavljen u Betlehemu od početka rata i ostaje u kontaktu sa svojim pristalicama. U poruci snimljenoj 24. oktobra pozvao je da se bombardovanje zaustavi i da se otvori humanitarni koridor.

“Molim vas, neka znaju da je župa… ispunjena običnim ljudima i komšijama muslimanima. Riječ je o civilima koji nikome ne predstavljaju opasnost”, rekao je on.

Kao i kod mnogih Palestinaca u Gazi, Anton je odlučan da ostane. Zbijena u crkvi sa svoje tri ćerke, od osam, devet i 12 godina, rekla je da je situacija svakim danom sve gora.

“Kršćani pate kao i svaki drugi narod u Gazi“, rekla je ona.

“Ovo je naša zemlja i mi nećemo otići. Možete li zamisliti da vas je neko pozvao i natjerao vas i vašu porodicu da odete na drugo mjesto? Mi ćemo ostati”, podcrtala je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad