Kako se osovina Rusije i Kine dalje usmjerava prema SAD-u i njihovim NATO saveznicima, borba za nadmoć se proširila na novu, ranije netaknutu regiju: Arktik.

Kada su američki lovci presreli dva ruska i dva kineska bombardera u američkoj identifikacionoj zoni protivvazdušne odbrane (ADIZ) iznad Aljaske u julu ove godine, taj nezapamćeni događaj je naglasio sve snažnije i ekspanzivnije partnerstvo dvije države. I dok Peking i Moskva duže od deset godina rade na uspostavljanju strateškog uporišta, Washington i Brisel se tek sada bude pred prijetnjom.

Sat otkucava, a Zapad je na tankom ledu, upozorava autorica Liselotte Odgaard.

Kako je navela, nemoguće je precijeniti koliko je Arktik važan za Rusiju u smislu održavanja svog prijetećeg nuklearnog stava prema SAD-u. U nuklearnoj razmjeni, Moskva bi vjerovatno ispalila balističke rakete dugog dometa – iz podmorničkih baza balističkih projektila u blizini poluostrva Kola – kroz loše nadgledani vazdušni prostor iznad Grenlanda. Ometane slabom vidljivošću na Arktiku, američke snage bi bile loše pripremljene da otkriju i suprotstave se napadu.

Viša saradnica na Hudson institutu u tekstu objavljenom na Politico magazinu ističe da Rusija gradi arktičke snage još od svoje invazije na Krim 2014. Topljenje morskog leda predstavljalo je prilike i izazove za Rusiju tokom procesa izgradnje. S jedne strane, ekonomski značaj ruske arktičke obale raste zbog njene komercijalizacije kao izvodljivog brodskog puta, što Moskvi omogućava da profitira od pružanja kratkih brodskih ruta za komercijalne brodove koji prevoze teret između Azije i Europe. Međutim, veći promet također znači da je ruska kontrola nad njenom ogromnom arktičkom obalom – koja se proteže od Barencovog mora na zapadu do Beringovog moreuza na istoku – sada ugrožena.

“Koristeći gustu mrežu protuvazdušne odbrane, avijacije i kopnenih snaga u svojim bazama Sjeverne flote, Rusija se fokusira na zatvaranje pristupa poluostrvu Kola u Barencovom moru kako bi zaštitila svoje strateške podmorničke snage i sačuvala pristup floti na Atlantik tokom cijele godine. Također je uložila velika sredstva u tehnologiju precizno navođenih raketa kako bi ugrozila udaljene ciljeve i postigla uskraćivanje mora bez potrebe za raspoređivanjem tradicionalnih pomorskih ili zračnih snaga”, navodi se u tekstu.

Osim toga, kako bi održala i upravljala strateškim podmorničkim snagama u blizini Aljaske bez oslanjanja na objekte za popravku Sjeverne flote na drugom kraju Euroazije, Rusija je izgradila nova zaštićena skloništa za podmornice i objekte za popravku i održavanje južno od Beringovog moreuza u blizini Vladivostoka.

Usred svega toga, kao dodatni dokaz svog “neograničenog” partnerstva s Rusijom, Kina je također razvijala svoje arktičke kapacitete dvostruke namjene, jačajući sposobnost Rusije da prijeti SAD-u i njenim saveznicima u NATO-u, dok skreće pažnju sa Indo-Pacifika. Takođe je povećala svoju regionalnu civilnu i vojnu saradnju sa Moskvom, povezujući svoj polarni put svile sa ruskim Arktikom ulaganjem u infrastrukturu.

“Kako sada stvari stoje, kineski polarni sateliti, podvodna vozila bez posade i istraživački brodovi, od kojih su tri ledolomca, daju Pekingu prednost u pogledu praćenja brodskih ruta, mapiranja arktičkog morskog dna i praćenja kretanja morskog leda i zraka. Uz zajedničko ulaganje ruske državne kompanije za nuklearnu energiju Rosatom i kineske kompanije Hainan Yangpu NewNew Shipping, dvije zemlje će sada sarađivati na izgradnji infrastrukture i kontejnerskih brodova klase ledolomci koji će upravljati arktičkom rutom tokom cijele godine. Saradnja ovlašćuje Moskvu da nadgleda i kontroliše aktivnosti duž svoje arktičke obale, kao i da bolje zaštiti ruske podmornice sa balističkim projektilima”, navodi se u Politicovom tekstu.

Sveukupno, autorica zaključuje kako rusko-kineski, pomorski, sajber i svemirski kapaciteti na Arktiku sada ugrožavaju oskudnu komunikacijsku i podatkovnu infrastrukturu NATO-a u regiji.

“Komunikacijski kablovi nisu pravljeni da izdrže hibridni rat. Osim toga, nedovoljan broj radara, nadzornih dronova, bespilotnih letjelica, ratnih brodova sposobnih da se nose sa podmornicama kao i slaba satelitska pokrivenosta čine SAD ranjivim na rusku nuklearnu prijetnju. Da bi se pokrili svi navedeni nedostaci, neće biti dovoljno da samo Amerika razvije sopstvene sposobnosti”, navodi se u tekstu ekspertice za odnose SAD-a, Europe i Kine.

Stoga, dodaje ona, kao što je navedeno u arktičkoj strategiji američkog Ministarstva odbrane za 2024., saradnja sa arktičkim NATO saveznicima od suštinskog je značaja za sustizanje ruskog i kineskog prisustva u regionu. Ali s obzirom na to da se namjenska industrijska Ujedinjenog Kraljevstva već bori da ispuni svoje AUKUS obaveze prema SAD-u i Australiji; da se Finska i Švedska moraju usredotočiti na sigurnost u regiji Baltičkog mora; i da se Island oslanja na SAD u svojoj odbrani, jedini saveznici NATO-a u susjedstvu Arktika koji trenutno značajno dijele ovaj sigurnosni teret su Kanada, Norveška i Danska.

I dok su ove zemlje posvećene povećanju brojeva ledolomaca, podmornica, bespilotnih vozila i infrastrukture za komunikaciju i podatke, autorica napominje da treba imati na umu kako se radi o prilično malim državama za tako velike zahtjeve.

“Danska ima veliku odbrambenu odgovornost u Baltičkom moru i mora uskladiti odbrambene prioritete Grenlanda i Farskih ostrva kako bi zadržao uticaj na odluke u oblasti odbrane koje se direktno odnose na nju. Kanada troši veliki dio svog budžeta za odbranu na pokretanje svog posrnulog projekta izgradnje ratnog broda. I premda je Norveška važan partner, pošto je najavila nabavku pet ratnih brodova i pet podmornica, Oslo tek treba izdvojiti velike sume za brodove ojačane za lomljenje leda koji bi osigurali sposobnost za lov na podmornice širom zapadnog Arktika”, navela je Odgaard.

Povrh svega toga, sve tri zemlje ulažu velika sredstva u jačanje ukrajinskih snaga u ratu protiv Rusije.

Pregovaranje o planu odbrane Arktika koji može odvratiti Rusiju i Kinu u narednoj deceniji je težak zadatak. A sa tako malom grupom pouzdanih saveznika i njihovim konkurentskim prioritetima u drugim ratištima i domenima, razvoj kredibilnog stava NATO snaga na Arktiku će zahtijevati delikatan balans, zaključila je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad