Visoki politički zvaničnik Hamasa rekao je za Associated Press da je islamska militantna grupa voljna pristati na primirje od pet ili više godina s Izraelom, te da će odložiti svoje oružje i pretvoriti se u političku stranku ako se uspostavi neovisna palestinska država u skladu s granicama od prije 1967. godine.

Izjava Khalila al-Hayye u intervjuu u srijedu dolazi usred zastoja u višemjesečnim pregovorima o prekidu vatre, a sugestija da će se Hamas razoružati značio bi ogroman ustupak militantne grupe, inače posvećene uništenju Izraela, prenosi AP.

Ipak, malo je vjerovatno da bi Izrael razmatrao takav scenarij, uzimajući u obzir obećanje da će slomiti Hamas nakon napada 7. oktobra koji su pokrenuli rat, a trenutno vodstvo Izraela se odlučno protivi stvaranju palestinske države na zemlji koju je Izrael osvojio u Bliskoistočnom ratu 1967. godine.

Al-Hayya, visokorangirani zvaničnik Hamasa koji je predstavljao palestinske militante u pregovorima o prekidu vatre i razmjeni talaca, imao je ponekad prkosan, a ponekad pomirljiv ton.

Govoreći za AP u Istanbulu, Al-Hayya je rekao da se Hamas želi pridružiti Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji, na čelu sa suparničkom frakcijom Fataha, kako bi formirali jedinstvenu vladu za Gazu i Zapadnu obalu. Rekao je da će Hamas prihvatiti “potpuno suverenu palestinsku državu na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze i povratak palestinskih izbjeglica u skladu s međunarodnim rezolucijama”, duž granica Izraela od prije 1967. godine.

Ako se to dogodi, rekao je, vojno krilo grupe bi se raspustilo.

“Sva iskustva ljudi koji su se borili protiv okupatora, kada su se osamostalili i dobili svoja prava i svoju državu, što su te snage napravile? Pretvorili su se u političke stranke, a njihove odbrambene borbene snage pretvorile su se u nacionalnu vojsku”, rekao je.

Tokom godina, Hamas je ponekad ublažio svoj javni stav u pogledu mogućnosti palestinske države uz Izrael. Ali njegov politički program i dalje službeno “odbacuje bilo kakvu alternativu potpunom oslobađanju Palestine, od rijeke do mora” – misleći na područje koje seže od rijeke Jordan do Sredozemnog mora, što uključuje zemlje koje sada čine Izrael.

Al-Hayya nije rekao hoće li njegovo očito prihvaćanje dvodržavnog rješenja značiti kraj palestinskog sukoba s Izraelom ili privremeni korak prema deklariranom cilju grupe da uništi Izrael.

Nije bilo neposredne reakcije Izraela ili Palestinskih vlasti, međunarodno priznate samoupravne vlade koju je Hamas otjerao kada je zauzeo Gazu 2007., godinu dana nakon pobjede na palestinskim parlamentarnim izborima. Nakon što je Hamas preuzeo Gazu, Palestinskim vlastima prepušteno je upravljanje poluautonomnim dijelovima Zapadne obale koju je okupirao Izrael.

Palestinske vlasti se nadaju uspostaviti neovisnu državu na Zapadnoj obali, istočnom Jeruzalemu i Gazi — područjima koja je Izrael zauzeo u Bliskoistočnom ratu 1967. godine. Dok međunarodna zajednica velikom većinom podržava takvo dvodržavno rješenje, tvrdokorna vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ga odbija.

Rat u Gazi traje gotovo sedam mjeseci, a pregovori o prekidu vatre su u zastoju. Rat je započeo smrtonosnim napadom 7. oktobra na južni Izrael u kojem su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1200 ljudi, uglavnom civila. Militanti su u enklavu odvukli oko 250 talaca. Izraelsko bombardiranje i kopnena ofanziva u Gazi koja je uslijedila ubili su više od 34.000 Palestinaca, od kojih su većina žene i djeca, prema lokalnim zdravstvenim vlastima, i raselili oko 80% stanovništva Gaze od 2,3 miliona.

Izrael se sada priprema za ofanzivu na južni grad Rafah, gdje je utočište našlo više od milion Palestinaca.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad