Prilika koju treba iskoristiti: Dijalog između SAD-a i Hamasa može donijeti mir
Prošle sedmice, visoki zvaničnici Hamasa i Sjedinjenih Američkih Država izrazili su medijima svoju međusobnu spremnost za “dijalog”. Rami G Khouri, politički kolumnista i saradnik na Američkom univerzitetu u Bejrutu, smatra da ovo predstavlja priliku koja se mora iskoristiti, te da obje strane moraju biti spremne na težak, ali nužan kompromis koji bi preusmjerio cijeli Bliski istok s "katastrofalnog sadašnjeg puta militarizma ka budućoj koegzistenciji među svim državama".
Kako piše Khouri za Al Jazeeru, izjave visokog lidera Hamasa Mousa Abu Marzouka i američkog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa vjerovatno su imale za cilj testiranje terena za buduće diplomatske poteze, "možda zbog njihovog zajedničkog shvatanja da je trenutna izraelska ratna ofanziva u regionu, koja bi uskoro mogla dosegnuti Iran, loša vijest za sve uključene".
Američki predsjednik Donald Trump više je puta pokazao namjeru da okonča ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini, koji odvlače pažnju od njegovih većih planova za preoblikovanje američkih globalnih odnosa; a Hamas je iskoristio priliku tokom primirja da pokaže da i dalje kontroliše Gazu i ostaje važna politička grupa među Palestincima.
Khouri ističe da, ovom kontekstu, iznenadna sklonost SAD-a i Hamasa prema “dijalogu” trebala bi se shvatiti ozbiljno i pažljivo istražiti jer je moguća i u najboljem interesu svih uključenih na Bliskom istoku i šire.
Između dva aktera svakako postoji široki jaz: Washington je duboko saučesnik u izraelskom genocidnom razaranju Gaze, dok se Hamasov pokret otpora na Zapadu uglavnom smatra terorističkom organizacijom.
No, upravo zato moraju se sastati, razgovarati i precizno identifikovati međusobne pozicije i potencijal da se pređe s militarizma na mirovne pregovore. Trenutno primirje prilika je za pokretanje ovog procesa, zbog čega bi dovršavanje njegove tri faze sada trebalo biti glavni prioritet.
"Efikasna izraelska propaganda odavno je demonizirala Hamas na Zapadu kao bezumnu i okrutnu terorističku grupu koja želi uništiti Izrael. Stvarnost, međutim, pokazuje da je Hamas uspješna palestinska nacionalna politička organizacija jer je uspio spojiti tri ključne dinamike koje podržava većina od 14 miliona Palestinaca u svijetu: principijelni i kontinuirani otpor protiv američki podržane izraelske kolonizacije i potčinjavanja; politički aktivizam u cilju izgradnje nacionalnog političkog programa koji podržavaju sve palestinske frakcije; te pragmatizam koji neprestano istražuje načine za mirno rješavanje sukoba sa cionizmom", piše Khouri.
Razumjeti Hamas
Khouri ističe da razumjeti Hamas i njegove stavove ne znači formalno ga priznati, usvojiti njegova gledišta ili se suzdržati od kritike njegove militantnosti, "koja obično odražava globalnu definiciju dopuštenog oružanog otpora okupaciji, a povremeno se uklapa u definiciju terorizma protiv civila".
Objašnjava da, kao i većina oslobodilačkih pokreta, Hamas istovremeno prakticira militarizam, otpor, terorizam i politički pragmatizam. Prepoznavanje i razdvajanje tih aspekata ključno je za angažiranje pokreta na putu ka mirnom rješenju sukoba s Izraelom – naravno, ako izraelska vlada ikada pokaže istinsku želju za pravednim i trajnim mirom.
"Dijalog SAD-a i Hamasa sada bi mogao razjasniti traže li obje strane mir. Moja dugogodišnja interakcija s palestinskim liderima ukazuje na to da je najvažnija, ali često zanemarena karakteristika Hamasa i cjelokupnog rukovodstva Palestinske oslobodilačke organizacije njihova dugogodišnja spremnost da uspostave palestinsku državu koja bi mirno koegzistirala s Izraelom unutar granica iz 1967. godine, prilagođenih uzajamnim dogovorom", piše on.
Hamas je ovu poziciju zvanično, neformalno i opetovano izražavao, a ona je jednoglasno formalizirana u svearapskim mirovnim ponudama Izraelu od 2002. godine. Ove su pozicije prošle sedmice ponovo potvrđene u intervjuu visokog zvaničnika Hamasa, Basema Naima.
"Mirovno rješenje nikada se nije dogodilo uglavnom zato što su tvrdolinijaški izraelski lideri dosljedno ignorisali ove ponude Hamasa i svih drugih palestinskih grupa", ističe Khouri.
Kanadski naučnik Colter Louwerse pokazuje u svojim istraživanjima kako su američko-izraelska odbijanja glavni kamen spoticanja za sprovođenje međunarodno dogovorenog rješenja o dvije države od 1970-ih. Kako je napisao 2023. godine: “U januaru 1976. godine, Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) ponudila je pregovore o uslovima ovog konsenzusa o dvije države. Uz podršku Washingtona, Izrael je odbio dobronamjernu palestinsku ponudu
…] Izraelsko-američko odbijanje u lošoj vjeri, zapravo, primarna je ‘prepreka miru’.”
Ovo odbijanje, zajedno s neumoljivom izraelskom agresijom, odražava cionističko-izraelski cilj još od 1920-ih da protjera što veći broj Palestinaca iz njihovih historijskih domova i formalizira isključivi jevrejski suverenitet nad cijelom historijskom Palestinom.
Kompromisi su teški, ali nužni
Kako se sukob pogoršao i proširio širom regiona, s arapske strane, uslovi koje je Hamas prihvatio ostali su na stolu.
"Oni su teški, ali realni. Oni zahtijevaju da cionizam definiše svoje granice i okonča svoju kolonijalnu ekspanziju u regionu, a da Palestinci formalno prihvate državnost na samo 22 posto historijske Palestine", piše Khouri.
Navodi da su svi sporazumi koji zamjenjuju rat mirom teški i zahtijevaju temeljne promjene politika na svim stranama. Kao primjere za to "koliko kompromisi za mir mogu biti teški, ali i koliko su nužni" navodi kraj aparthejda u Južnoj Africi i američkih ratova u Vijetnamu i Afganistanu.
"Ako su Witkoff i Abu Marzouk govorili u ime svojih vlada, kao što vjerujem da jesu, sada je vrijeme da se krene naprijed s dijalogom između SAD-a i Hamasa i ignorišu kritičari, posebno u SAD-u i Izraelu, koji će pokušati spriječiti ovaj važan korak", piše Khouri.
Ističe da bilo kakav dijalog mora prije svega izbjeći greške iz mirovnog procesa iz Osla 1993. i drugih pokušaja pomirenja, "koji su se pretvorili u beskrajne razgovore o ustupcima sa obje strane, dok su izraelska kolonijalna širenja i aneksije nastavljene uz eksplicitnu podršku SAD-a".
"Moramo uložiti dodatne napore kako bismo iskoristili ovu priliku, u jeku rastućih ratova i velikih patnji, da preusmjerimo cijeli Bliski istok s njegovog katastrofalnog sadašnjeg puta militarizma ka budućoj koegzistenciji među svim državama", zaključio je na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare