Reuters: Bidenova administracija ignorisala upozorenja o mogućim ratnim zločinima u Gazi

Sjedinjene Države su prošle godine prikupile obavještajne podatke u kojima su vojni pravnici Izraela upozoravali da postoje dokazi koji bi mogli potkrijepiti optužbe za ratne zločine protiv Izraela zbog njegove vojne kampanje u Gazi – kampanje koja se u velikoj mjeri oslanjala na oružje isporučeno iz SAD-a, reklo je pet bivših američkih zvaničnika.

Ova ranije neobjavljena obavještajna saznanja, koja su bivši zvaničnici za Reuters opisali kao jedne od “najšokantnijih” informacija dostavljenih najvišim kreatorima politike u SAD-u tokom rata, ukazivala su na sumnje unutar izraelske vojske o zakonitosti sopstvenih taktičkih metoda, što je u oštrom kontrastu sa zvaničnim javnim stavom da Izraela koji brani svoje akcije.

Dvojica bivših zvaničnika rekli su da informacije nisu široko distribuirane unutar američke vlade sve do kasne faze Bidenove administracije, kada su krajem 2024. godine proslijeđene većem broju zvaničnika pred brifing u Kongresu.

Obavještajni podaci produbili su zabrinutost Washingtona zbog ponašanja Izraela u ratu za koji je tvrdio da je nužan radi eliminiranja boraca Hamasa uklopljenih u civilnu infrastrukturu.

Naime, postojala je sumnja da Izrael namjerno gađa civile i humanitarne radnike, što bi predstavljalo potencijalni ratni zločin - optužbu koju Izrael snažno negira.

Američki zvaničnici izrazili su zabrinutost pogotovo kako je rastao broj civilnih žrtava, što je pojačalo strah da izraelske operacije mogu kršiti međunarodne pravne standarde o “prihvatljivoj kolateralnoj šteti”.

Bivši američki zvaničnici s kojima je razgovarao Reuters nisu pružili detalje o tome na koje se tačno događaje odnose dokazi koji su zabrinuli izraelske vojne pravnike.

Prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi, Izrael je tokom dvogodišnje vojne kampanje ubio više od 68.000 Palestinaca. Izraelska vojska tvrdi da je najmanje 20.000 poginulih bilo boraca.

Reuters je razgovarao s devet bivših američkih zvaničnika iz administracije tadašnjeg predsjednika Joea Bidena, uključujući šest koji su imali direktan uvid u obavještajne podatke i kasniju raspravu u američkoj vladi. Svi su govorili anonimno zbog osjetljivosti teme.

Neki detalji o neslaganju unutar američke vlade u vezi s Gaza politikom postali su javni tokom Bidenovog mandata. Ali ovaj izvještaj, zasnovan na detaljnim svjedočenjima – daje najcjelovitiji prikaz intenziteta tih internih rasprava u završnim sedmicama mandata, koji se okončao inauguracijom Donalda Trumpa u januaru.

Izraelski ambasador u SAD-u, Yechiel Leiter, odbio je komentarisati kada je upitan o obavještajnim podacima i unutrašnjim raspravama u američkoj vladi. Ni kabinet izraelskog premijera ni glasnogovornik IDF-a nisu odgovorili na upite Reutersa.

Rasprave u posljednim danima Bidenovog mandata

Obavještajni podaci pokrenuli su međuresorni sastanak u Vijeću za nacionalnu sigurnost, gdje su se zvaničnici i pravnici raspravljali o tome kako i da li reagovati na informacije.

Zvanična procjena da Izrael čini ratne zločine automatski bi obavezala SAD - po američkom zakonu - da blokira buduće isporuke oružja i prekine razmjenu obavještajnih podataka s Izraelom. Izraelske tajne službe decenijama blisko sarađuju s SAD-om i često dostavljaju ključne informacije o Bliskom istoku.

Razgovori u decembru uključivali su predstavnike State Departmenta, Pentagona, obavještajnih agencija i Bijele kuće. Biden je lično informisan o nalazima putem savjetnika za nacionalnu sigurnost.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar. Iz State Departmenta je navedeno: "Ne komentarišemo obavještajna pitanja".

Rasprava je završena tek kada su pravnici iz više američkih institucija zaključili da je i dalje zakonito nastaviti podršku Izraelu oružjem i obavještajnim podacima, jer SAD nisu prikupile vlastite direktne dokaze da Izrael krši međunarodne zakone oružanog sukoba, rekli su trojica bivših zvaničnika.

Njihovo pravno obrazloženje: američka vlada sama nije utvrdila da Izrael namjerno ubija civile ili humanitarne radnike, niti da sistematski blokira pomoć, što su ključni elementi za utvrđivanje ratnog zločina.

Neki visoki zvaničnici Bidenove administracije pribojavali su se da bi formalno utvrđivanje izraelskih ratnih zločina primoralo Washington da prekine saradnju - što bi, po njima, moglo ohrabriti Hamas, usporiti pregovore o primirju i politički preokrenuti narativ u korist te organizacije.

Odluka da se ne reaguje oštro razočarala je neke od onih koji su učestvovali u procesu, a koji vjeruju da je Bidenova administracija trebala snažnije osuditi izraelske zločine, kao i ulogu SAD-a u njihovom omogućavanju.

Trump i njegovi zvaničnici naknadno su upoznati s ovim obavještajnim nalazima, ali su, prema izvorima, pokazali "vrlo malo interesa", te su ubrzo zauzeli tvrđi pro-izraelski stav.

Pravnici upozoravali

Prije nego što je američka obavještajna zajednica prikupila podatke iz izraelskih vojnih krugova, pravnici State Departmenta nadležni za procjene zakonitosti stranih vojnih operacija više puta su upozoravali Antonyja Blinkena da Izrael vjerovatno krši međunarodno humanitarno pravo, reklo je pet bivših zvaničnika.

Već u decembru 2023. godine, pravnici iz pravnog ureda State Departmenta rekli su Blinkenu da vjeruju da izraelsko vojno djelovanje u Gazi "najvjerovatnije predstavlja kršenja međunarodnog humanitarnog prava i moguće ratne zločine".

To mišljenje se odrazilo u internom izvještaju američke vlade u maju 2024, u kojem je navedeno da je "moguće" da je Izrael prekršio međunarodno pravo koristeći oružje isporučeno od SAD-a - ali se ocjena zaustavila na nivou sumnje, "zbog magle rata".

Blinkenov portparol je na upit Reutersa izjavio:

"Mogu reći da je Bidenova administracija konstantno procjenjivala izraelsko poštivanje zakona oružanog sukoba, kao i naših sopstvenih zakonskih obaveza".

Međunarodni pritisak

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog bivšeg ministra odbrane, i vođe Hamasa Mohammeda Deifa, zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Hamas je kasnije potvrdio da je Izrael ubio Deifa.

Izrael odbacuje nadležnost ICC-a i negira ratne zločine. Hamas negira optužbe protiv sebe.

Američki zvaničnici privatno su raspravljali i o političkom pitanju: da li bi SAD bile saučesnik ako izraelski zvaničnici budu procesuirani za genocid ili ratne zločine pred međunarodnim tribunalom.

Izrael trenutno pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) odgovara na tužbu za genocid. Vlada u Tel Avivu tvrdi da je tužba "politički motivisana" i da vojska cilja Hamas, a ne civile, uz tvrdnju da poduzima "maksimalne mjere kako bi spriječila civilne žrtve".

SAD su Izrael javno branile, ali su tajno vodile rasprave o ratnim zločinima na osnovu sopstvenih obavještajnih podataka, što je postalo osjetljiva politička tačka za demokrate tokom predsjedničke kampanje Bidena, a potom i Kamale Harris.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad