“Ponižavajući spektakl” slike drona iznad Kremlja, historijskog sjedišta moći Rusija, izazvao je oprečne teorije o tome ko je to učinio i zašto, ali za Vladimira Putina bi se incident mogao pokazati politički korisnim, navodi se u analizi agencije Reuters.
Iako su dronovi uništeni prije nego što su izazvali ozbiljnu štetu, incident je naglasio očiglednu ranjivost centra Moskve na neprijateljske bespilotne letjelice i podstakao analitičare da dovode u pitanje efikasnost ruske protivvazdušne odbrane. A unutar Rusije je pomogao da se ojača narativ Kremlja da je njen rat u Ukrajini egzistencijalan za rusku državu i narod, navodi Reuters.
Uoči godišnje pobjedničke parade 9. maja na moskovskom Crvenom trgu, što mnogi Rusi smatraju svetim događajem, i u vrijeme kada Zapad izvještava da Rusija trpe teške žrtve uz oskudne teritorijalne dobiti u Ukrajini, neki analitičari vjeruju da Kremlj pokušava da okupi narod oko zastave Rusije.
“To je pokušaj da se sve sveto sakupi u jednoj izjavi“, rekao je bivši ruski diplomata Aleksandar Baunov za YouTube kanal “Live Nail”.
Rekao je da je, prema verziji Kremlja, navodni napad bio usmeren na Putina i na rusku zastavu na vrhu zgrade senata Kremlja, te je bacio je sjenku na “Dan pobjede”.
“Oni pokušavaju… da okupe ljude oko ovog (navodnog) neuspjelog napada. To je zaista patriotska mobilizacija“, rekao je Baunov.
“Takvo jedinstvo – potencijalno zasnovano na kombinaciji bijesa, straha i patriotizma – moglo bi se pokazati korisnim u trenutku kada se Rusija priprema za dugoočekivanu ukrajinsku kontraofanzivu za koju se Kijev nada da će uspjeti vratiti dio svoje teritorije”, navodi se u analizi.
Nakon što je Putinova kancelarija incident s dronom nazvala ukrajinskim pokušajem ubistva predsjednika, što Kijev negira, političari iz cijelog ruskog političkog spektra pozvali su na osvetu i zagovaraju da Moskva na mnogo oštriji način nastavi ono što naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini .
Neki zapadni komentatori dovode u pitanje da li Rusija uopšte ima ikakvih opcija za daljnu eskalaciju osim upotrebe taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini, što je scenario koji čak ni mnogi tvrdokorni ruski nacionalisti još ne zagovaraju.
Međutim, Moskva i dalje ima određene opcije za eskalaciju, iako bi one na Zapadu bile osuđene kao varvarske i nezakonite. Na primjer, mogla bi da izvrši napad na ukrajinsku predsjedničku administraciju i zgrade institucija u centru Kijeva, te pokušati otvoreni pokušaj atentata na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i pripadnike njegovih timova u ciljanoj kampanji.
Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev i jedan od najistaknutijih TV komentatora Vladimir Solovjov su se obojica upravo zalagali za takvu akciju nakon incidenta s dronom.
“Protuteroristička operacija”?
Jedan od načina kako bi Kremlj mogao početi djelovati na taj način bi bio kada bi svoju kampanju u Ukrajini službeno označi kao protuterorističku operaciju, što je nešto za šta su lobirali neki nacionalistički političari. Također bi Rusija mogla označiti ukrajinsku vladu kao terorističku organizaciju i njene zapadne pristalice poput Sjedinjenih Država kao sponzore terorizma, o čemu je govorio Vjačeslav Volodin, predsjednik donjieg doma ruskog parlamenta.
“Nacistički režim u Kijevu mora biti priznat kao teroristička organizacija. (On) nije ništa manje opasan od Al Kaide“, rekao je Volodin u izjavi.
“Političari u zapadnim zemljama koji šalju oružje režimu Zelenskog trebali bi shvatiti da su postali ne samo sponzori, već i direktni saučesnici terorističkih aktivnosti”, tvrdi on.
Sam Greene, koautor knjige o Putinu i profesor na King's College univerzitetu u Londonu, smatra da bi takav potez bi mogao otvoriti put ruskim vlastima da još više pojačaju represiju na domaćem frontu.
“Zainteresovan sam da vidim hoće li Kremlj instistirati na optužbi vezano za terorizam i označiti SAD i druge kao državne sponzore terorizma. To bi otvorilo ogromne nove puteve za krivično gonjenje svakog ruskog državljanina koji ima kontakte sa zapadnim vladama, i stoga bi predstavljalo logičan nastavak postojeće politike”, rekao je Greene.
Druga opcija za Putina, iako bi vjerovatno bila loše prihvaćena, bila bi da naredi novi talas vojne mobilizacije za regrutovanje i obuku više vojnika za rat. Rusija je nedavno usvojila zakon kako bi se uvela elektronska metoda obavještavanja o regrutacijama i spriječila izbjegavanje regrutacije. Incidenti poput ovoga sa dronovima mogli bi pružiti političko pokriće za tako nešto.
No, kako navodi Reuters, u ruskom “visoko centralizovanom i kontrolisanom političkom sistemu” Putinu nisu potrebni drugi političari koji bi zahtijevali nešto zauzvrat kako bi on postigao ono što želi.
Međutim, velike političke promjene i odluke koje će vjerovatno biti nepopularne u široj domaćoj javnosti ili koje će Zapad osuditi zaista trebaju neku vrstu pokrića, čak i ako kritičari smatraju da bi ono bilo slabašno ili nelegitimno, kako bi se objasnili i opravdali određeni postupci.
“Istraga o incidentu s dronom sigurno će otkriti nedostatke u ruskoj vlastitoj protivvazdušnoj odbrani. To bi moglo postati okidač za smjene ili širu rekonstrukciju ako Putin to želi”, zaključuje na kraju novinar Andrew Osborn.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!