Rat u Ukrajini i nadolazeći predsjednički izbori u SAD-u dominirali su samitom NATO-a u Washingtonu ovog mjeseca, ali, daleko od javne pozornice, vojni planeri saveza fokusirali su se na procjenu enormnih troškova popravljanja europske klimave odbrane.

Lideri NATO-a dogovorili su prošle godine planove za najveći remont svojih odbrambenih sposobnosti u tri decenije, usred sve većeg straha od ruske agresije. Iza kulisa, zvaničnici su od tada prelijevali minimalne odbrambene zahtjeve za postizanje tih planova, koji su poslani nacionalnim vladama posljednjih sedmica, tvrdi jedan vojni planer, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Minimalni zahtjevi detaljno opisuju nedostatke u NATO vojskama u ključnim područjima, dajući grubu naznaku koliko bi milijardi eura moglo koštati njihovo popravljanje, kazao je isti izvor. NATO namjerava ove zahtjeve pretvoriti u obavezujuće ciljeve za pojedinačne vlade kako bi se osigurala odbrana Europe do jeseni 2025., kada se održava redovni sastanak ministara odbrane.

Reuters je razgovarao s 12 vojnih i civilnih zvaničnika u Europi o povjerljivim planovima, koji su ocrtali šest područja za koja je savez od 32 zemlje identificirao najhitnija. To uključuje nedostatke u protuzračnoj odbrani i projektilima dugog dometa, broj trupa, streljivo, logističke glavobolje i nedostatak sigurne digitalne komunikacije na rati[tu, pokazali su razgovori s dužnosnicima NATO-a.

Reutersovi sugovornici su razgovarali pod uvjetom anonimnosti kako bi slobodnije govorili o sigurnosnim pitanjima. NATO nije javno dao procjenu ukupnih troškova.

Nalazi pokazuju da se NATO suočava s teškoćama u postizanju svojih ciljeva u vrijeme kada bi njegovo jedinstvo moglo biti testirano budžetskim ograničenjima među višim europskim članicama i razlikama oko toga koliko bi njegov stav prema Rusiji trebao biti oštar.

Ono što je ključno, ovogodišnji predsjednički izbori u SAD-u povećali su slutnje da bi dominantnu moć NATO-a mogao voditi čovjek koji je kritičan prema savezu – bivši predsjednik Donald Trump – koji je optužio europske partnere da iskorištavaju američku vojnu podršku.

Na samitu u Washingtonu, koji je održan od 9. do 11. jula, neki europski kreatori politike javno su priznali da će, bez obzira na to ko pobijedi na izborima u novembru, kontinent morati povećati svoju vojnu potrošnju.

“Moramo prepoznati da će se za Ameriku, bez obzira na rezultat predsjedničkih izbora, prioritet sve više pomicati na Indo-Pacifik, tako da europske nacije u NATO-u moraju učiniti više teških poslova“,  rekao je britanski ministar odbrane John Healey na marginama samita.

Odgovarajući na pitanja Reutersa, zvaničnik NATO-a rekao je da su se lideri saveza složili u Washingtonu da će u mnogim slučajevima biti potrebni rashodi iznad 2% BDP-a kako bi se popravili nedostaci. Napomenuo je da 23 članice sada ispunjavaju minimalni uvjet od 2 posto ili ga premašuju.

“Bez obzira na ishod izbora u SAD-u, europski saveznici morat će nastaviti povećavati svoje odbrambene sposobnosti, spremnost snaga i zalihe streljiva“, rekao je isti izvor.

NATO se nalazi u najvišem stepenu pripravnosti od Hladnog rata, a njegovi pesimističniji zvaničnici, uključujući njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa, upozoravaju da bi se ruski napad na njegove granice mogao dogoditi u roku od pet godina.

Iako je ruska ekonomija već na ratnoj nozi, europske vlade mogle bi se suočiti s otporom ako od poreznih obveznika koji se trzaju zbog pritiska troškova života traže više novca za odbranu kako bi se pripremili za rat, koji se mnogima čini dalekom perspektivom, smatraju analitičari.

“Možemo očekivati ​​da će se politička reakcija materijalizirati, posebno ako političari pokušaju objasniti rezove negdje drugdje povećanjem odbrambenih budžeta”, saopštio je Eurointelligence, novinska i analitička služba usmjerena na EU, u izvještaju od 12. jula.

Teški poslovi

Prva ozbiljna revizija NATO-a od kraja hladnog rata vratit će savez natrag na odbranu Europe od mogućeg ruskog napada, nakon godina dalekih misija poput Afganistana.

Reuters je ranije izvijestio da planeri NATO-a vjeruju da će trebati između 35 i 50 dodatnih brigada da izdrži ruski napad. Brigada se sastoji od 3.000 do 7.000 vojnika, što bi značilo od 105.000 do 350.000 vojnika.

To znači, na primjer, da bi Njemačkoj trebalo 3-5 dodatnih brigada ili 20.000 do 30.000 dodatnih borbenih trupa, rekao je izvor, efektivno još jednu diviziju povrh tri divizije na čijem opremanju Berlin trenutno radi.

Ministarstvo obrane u Berlinu odbilo je komentirati tajne planove.

Kao i američki zvaničnici, mnogi europski kreatori politike – uključujući britanskog Healeya – već govore da će potrošnja za odbranu morati premašiti trenutni cilj Saveza od 2% BDP-a.

Tuuli Duneton, podsekretar za odbrambenu politiku u Estoniji – jednoj od najoštrijih vlada u Europi – predložio je na internetskom brifingu 2. jula uoči okupljanja u Washingtonu da bi se na samitu NATO-a sljedeće godine trebalo raspravljati o povećanju cilja potrošnje na 2,5% ili 3%.

SAD daleko najviše dorpinosi operacijama NATO-a. Prema procjenama NATO-a objavljenim u junu, Sjedinjene Države potrošit će 967,7 milijardi dolara na odbranu 2024. godine, otprilike 10 puta više od Njemačke, druge zemlje po veličini potrošnje, s 97,7 milijardi dolara. Ukupni vojni izdaci NATO-a za 2024. godinu procjenjuju se na 1474,4 milijarde dolara.

Trumpov odabir senatora J. D. Vancea za svog potpredsjedničkog partnera – koji se protivi pomoći Ukrajini i kritizira partnere iz NATO-a kao “klijente socijalne brige” – izazvao je zabrinutost u nekim europskim prijestolnicama.

Potpukovnik Charlie Dietz, glasnogovornik Pentagona, rekao je da SAD podržava napore europskih saveznika da povećaju potrošnju za odbranu na najmanje 2% ciljanog BDP-a, te primijetio da su već postigli značajan napredak u povećanju budžeta.

“NATO-ovi regionalni odbrambeni planovi uključuju povećanje spremnosti i fleksibilnosti u cijelom Savezu. Ostajemo predani značajnom doprinosu ovim naporima“, rekao je Dietz za Reuters.

Prema novim odbrambenim planovima, Njemačka će morati učetverostručiti svoju protuzračnu odbranu – ne samo broj baterija Patriot nego i sistema kraćeg dometa – kako bi zaštitila baze, luke i više od 100.000 vojnika za koje se očekuje da će prijeći zemlju na putu prema krilu istok u slučaju ozbiljnih napetosti ili rata, rekao je Reutersu jedan sigurnosni izvor.

Njemačka je posjedovala 36 jedinica protuzračne odbrane Patriot kada je bila NATO-ova prva država tokom Hladnog rata i čak se tada oslanjala na podršku NATO saveznika. Danas su njemačke snage smanjene na 9 Patriot jedinica, nakon što su Ukrajini donirale tri od početka ruske invazije 2022. i moraju se drastično povećati.
Trošak će biti znatan. Berlin je upravo naručio četiri jedinice Patriot po cijeni od 1,35 milijardi eura.

U znaku budžetskih izazova koji već opterećuju najveću europsku ekonomiju, Njemačka planira prepoloviti svoju vojnu pomoć Ukrajini 2025. Berlin se umjesto toga nada da će Ukrajina moći zadovoljiti većinu svojih vojnih potreba s 50 milijardi dolara zajmova iz prihoda od zamrznute ruske imovine koju je odobrila Grupa sedam, objavio je Reuters.

Europa treba “pokazati zube”

Planeri logistike prionuli su na druge stvari, radeći na tome kako transportirati hranu, gorivo i vodu do trupa duž linije opskrbe, rekao je visoki zvaničnik NATO-a, dok je drugi istaknuo da obrnuti protok ranjenih vojnika i ratnih zarobljenika također moraju biti organizirani.

“Razvijaju karte do detalja sa saveznicima“, rekao je dužnosnik, pazeći, na primjer, da su mostovi dovoljno čvrsti da izdrže teške vojne terete.

Drugi izvor vojnog planiranja skicirao je scenarij prema kojem bi neprijateljske snage mogle ciljati američku zračnu bazu u Ramsteinu u jugozapadnoj Njemačkoj ili luke na Sjevernom moru poput Bremerhavena kroz koje bi NATO snage putovale na putu za Poljsku.

Dok su se desetine hiljada NATO-ovih i sovjetskih trupa sučeljavali izravno duž unutarnjemačke granice tokom Hladnog rata, sadašnje raspoređivanje trupa trajat će duže s obzirom na to da je fronta bilo kojeg sukoba vjerovatno istočnije – do 60 dana, uključujući vrijeme do političke odluke, smatra prvi vojni planer.

Europa nema dovoljno željezničkih kapaciteta za prijevoz tenkova, a kolosijeci željeznica razlikuju se između Njemačke i bivših sovjetskih baltičkih država, što znači da bi se oružje i oprema morali ukrcavati na različite vozove.

Prvi zvaničnik NATO-a za planiranje rekao je da kibernetičku obranu treba ojačati kako bi se zaštitila od hakerskog napada koji bi mogao utjecati na moguće raspoređivanje, na primjer, u Poljskoj, što bi moglo ometati željezničke skretnice i zaustaviti kretanje trupa prema istoku.

Zbog toga je ključno brzo donošenje odluka i pouzdani kontrolni popis upozorenja koje ukazuju na neminovan ruski napad.

Europa bi trebala biti spremna “pokazati” i premjestiti trupe spremne za borbu sve do potencijalne prve linije ratišta kao odgovor na ruske vojne pokrete ako je to potrebno kao sredstvo odvraćanja, ali i odmah započeti borbu ako napetosti prerastu u rat, rekao je izvor za Reuters.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad