Ruski dezerter otkriva ratne tajne čuvanja nuklearne baze: “Imali smo stalne vježbe. Naše vrijeme reakcije bilo je dvije minute”

Svijet 26. nov 202411:56 0 komentara
Russian Defence Ministry / AFP / ilustracija

Na dan potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Anton kaže da je nuklearna baza na kojoj je služio bila stavljena u punu borbenu pripravnost. Radi se o ruskom dezerteru, koji je s BBC-jem podijelio povjerljive podatke pod uslovom anonimnosti.

“Prije toga smo imali samo vježbe. Ali na dan kada je rat počeo, oružje je bilo potpuno spremno. Bili smo spremni lansirati snage u more i zrak i, teoretski, izvesti nuklearni napad”, tvrdi bivši časnik ruske nuklearne sile.

Anton se sastao s reporterom BBC-ja na tajnoj lokaciji izvan Rusije. Radi njegove zaštite, BBC nije otkrio gdje. Također, njegovo ime je promijenjeno, a njegova slika nije objavljena.

Anton je bio oficir na vrhunski tajnoj nuklearnoj bazi u Rusiji. BBC-ju je priložio dokumente koji potvrđuju njegovu jedinicu, čin i bazu.

BBC nije bio u mogućnosti neovisno verificirati sve događaje koje je opisao, iako oni odgovaraju ruskim izjavama u to vrijeme. Tri dana nakon što su trupe prešle ukrajinske granice, Vladimir Putin je objavio da su ruske nuklearne odvraćajuće snage stavljene u “poseban način borbene službe”.

Visoki NATO zvaničnik upozorava: Europa se mora ‘probuditi’ kako bi pobijedila u utrci naoružanja

Anton kaže da je borbena pripravnost bila na snazi od prvog dana rata i tvrdi da je njegova jedinica bila “zatvorena unutar baze”.

“Imali smo samo rusku državnu televiziju”, kaže bivši oficir, “nisam baš znao šta to sve znači. Automatski sam obavljao svoje dužnosti. Nismo se borili u ratu, samo smo čuvali nuklearno oružje”.

Stanje pripravnosti je, dodaje, ukinuto nakon dvije do tri sedmice.

Antonovo svjedočanstvo daje uvid u vrhunski tajne unutar nuklearnih snaga u Rusiji. Izuzetno je rijetko da vojni službenici razgovaraju s novinarima.

“Tamo je vrlo strog postupak selekcije. Svi su profesionalni vojnici – nema vojnika na službi”, objašnjava i dodaje:

“Postoje stalna provjeravanja i testovi na detektoru laži za svakog. Plaća je puno viša, a vojnici se ne šalju u rat. Oni su tamo da ili odbiju, ili provedu nuklearni napad”.

Bivši oficir kaže i da je život bio strogo kontroliran.

“Bio je moj zadatak osigurati da vojnici pod mojom komandom ne unesu telefone u nuklearnu baz. To je zatvoreno društvo, nema stranaca. Ako želite da vam roditelji dođu u posjet, morate podnijeti zahtjev FSB-u tri mjeseca unaprijed”, naglašava.

Anton je bio dio sigurnosne jedinice baze – brze reakcijske snage koja je čuvala nuklearno oružje.

“Imali smo stalne vježbe. Naše vrijeme reakcije bilo je dvije minute”, kaže, s nagovještajem ponosa.

Procjena analitičara: Rusi napreduju na bojištu dosad neviđenom brzinom

Rusija ima oko 4.380 operativnih nuklearnih bojevih glava, prema Federaciji američkih naučnika, ali samo 1.700 njih je “razmješteno” ili spremno za upotrebu. Sve države članice NATO-a zajedno posjeduju sličan broj.

Također postoje zabrinutosti o tome može li Putin odlučiti koristiti “nestrateške”, često nazivane taktičke, nuklearne bojeve glave. To su manji projektili koji obično ne uzrokuju široko rasprostranjeno radioaktivno zračenje.

Međutim, njihova upotreba dovela bi do opasne eskalacije rata.

Kremlj čini sve što može kako bi testirao živce Zapada. Samo prošle sedmice Putin je ratificirao izmjene nuklearne doktrine – službenih pravila koja diktiraju kada i kako Rusija može lansirati nuklearno oružje.

Doktrina sada kaže da Rusija može lansirati ako dođe pod “masovnih napada” konvencionalnim projektilima od strane nekonvencionalne nacije, ali “uz sudjelovanje ili podršku nuklearne države”.

Ruski zvaničnici kažu da ažurirana doktrina “u biti eliminira” mogućnost poraza na bojnom polju.

Da li je ruski nuklearni arsenal potpuno funkcionalan?

Neki zapadni stručnjaci sugerirali su da je većina oružja iz sovjetskog doba i da možda čak ni ne bi radila.

Bivši oficir nuklearnih snaga odbacio je to mišljenje kao “veoma pojednostavljeni pogled takozvanih stručnjaka”.

“Možda postoji neki zastarjeli tipovi oružja u nekim područjima, ali zemlja ima ogroman nuklearni arsenal, ogromnu količinu bojevih glava, uključujući stalne borbene patrole na kopnu, moru i zraku”, naglasio je.

Rusko nuklearno oružje bilo je potpuno operativno i spremno za borbu, tvrdi: “Rad na održavanju nuklearnog oružja stalno se provodi, nikada ne prestaje ni na minutu”.

Nedugo nakon početka rata, Anton kaže da je dobio ono što opisuje kao “kriminalnu zapovijed” – održati predavanja sa svojom posadom koristeći vrlo specifične pisane smjernice.

“Rekli su da su ukrajinski civili borci i da ih treba uništiti!” ističe i dodaje: “To je crvena linija za mene – to je ratni zločin. Rekao sam da neću širiti ovu propagandu”.

Viši oficiri su kaznili Antona premještanjem u običnu jurišnu brigadu u drugi dio zemlje. Rekli su mu da će biti poslan u rat.

Ove jedinice često se šalju u borbu kao “prvi val”, a brojni ruski dezerteri rekli su BBC-u da su “problemi” koji se protive ratu korišteni kao “topovsko meso”.

Ruska ambasada u Londonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Europska zemlja s 84 miliona stanovnika sastavlja spisak raspoloživih skloništa, bunkera

Prije nego što je bio poslan na ratšre, Anton je potpisao izjavu odbijajući sudjelovati u ratu, a protiv njega je otvoren kriminalni postupak. Pokazao nam je dokumente koji potvrđuju njegov premještaj u jurišnu brigadu i detalje o krivičnom predmetu.

Odlučio je pobjeći iz zemlje uz pomoć volonterske organizacije za dezertere.

“Da sam pobjegao s nuklearne baze, tada bi lokalna FSB služba brzo reagirala i vjerojatno ne bih mogao napustiti zemlju”, rekao je.

“Mnogi ruski vojnici su protiv rata”

No, vjeruje da je, budući da je bio premješten u običnu jurišnu brigadu, sistem visokog sigurnosnog odobrenja zakazao.

Anton je rekao da želi da svijet zna da su mnogi ruski vojnici protiv rata.

Volonterska organizacija koja pomaže dezerterima, “Idite Lesom” (“Idite u šumu”), rekla je BBC-u da je broj dezertera koji traže pomoć porastao na 350 mjesečno.

Rizici za onima koji bježe također rastu. Najmanje jedan dezerter je ubijen nakon što je pobjegao u inostranstvo, a bilo je nekoliko slučajeva da su muškarci prisilno vraćeni u Rusiju i stavljeni na sud. Iako je Anton napustio Rusiju, kaže da ga sigurnosne službe još uvijek traže: “Poduzimam mjere opreza, radim izvan zakona i ne pojavljujem se u službenim sustavima”.

Kaže da je prestao razgovarati sa svojim prijateljima na nuklearnoj bazi jer bi ih mogao dovesti u opasnost: “Moraju prolaziti testove na detektoru laži, a bilo kakav kontakt sa mnom mogao bi dovesti do kaznenog postupka”.

Ali nije u zabludi u vezi rizika u kojem se nalazi pomažući drugim vojnicima da pobjegnu.

“Razumijem da što više to radim, to su veće šanse da pokušaju ubiti mene”, zaključuje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!