Iranski kontra napad koji je preplavio izraelski zračni prostor stotinama dronova i projektila, a pritom prouzročio relativno ograničenu štetu, bio je bez nezapamćen ali podešen da pokaže odvraćanje bez izazivanja sveopćeg rata, tvrde stručnjacima koji su razgovarali za NBC News.

Nekoliko sati nakon napada, general-major Mohammad Bagheri, načelnik štaba iranskih oružanih snaga, izdao je saopćenje u kojem se navodi da je napad “zaključen i da nismo voljni da ga nastavimo”.

Izraelski zvaničnik u premijerovom uredu rekao je za NBC News u nedjelju da će se “Izrael konsultovati sa svim svojim partnerima, ali da je na kraju odluka o tome kakav će biti odgovor isključivo na Izraelu.”

Američki zvaničnici očekivali su odgovor Irana na izraelsko bombardovanja iranskog diplomatskog kompleksa u Damasku 1. aprila. Pitali su se ne samo o ozbiljnosti prijetnje, već i o tome kako će Izrael odgovoriti s obzirom na cjelokupnu vojnu strategiju koju su visoki zvaničnici administracije i odbrane okarakterisali u intervjuima za NBC News kao loše promišljenu, “frenetičnu” i s potencijalom da bude “katastrofalno eskalirajući”.

“Mislim da nisu imali strategiju”, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC News govoreći o izraelskom bombardovanju iranskog diplomatskog kompleksa u Damasku. “Izraelci ne donose uvijek najbolje strateške odluke.”

Izrael vidi Iran kao egzistencijalnu prijetnju i sukobio se s prethodnim američkim administracijama oko toga kako se nositi s Iranom, koji službeno ne priznaje jevrejsku državu. Netanyahu je otvoreno lobirao protiv nuklearnog sporazuma predsjednika Baracka Obame s Iranom iz 2015. a iz kojeg se povukao njegov nasljednik Donald Trump.

Iran je, s druge strane, bio na udaru zajedničke američko-izraelske kampanje za degradaciju svojih vojnih sposobnosti, noseći se s napadima u kojima su ubijeni visoki komandiri koji su radili s posredničkim snagama u cijeloj regiji i ubistvima nuklearnih naučnika.

Iako Bijela kuća vjeruje da Izraelci ne žele širi sukob ili direktan rat s Iranom, posebno s obzirom na resurse koje imaju za borbu u Gazi, američki zvaničnici nisu u potpunosti sigurni u to, rekao je visoki dužnosnik američke administracije.

“Postoji hitnost da se djeluje”, rekao je zvaničnik, “i to se dogodilo u Damasku”, misleći na prvoaprilski napad na konzularnu zgradu u kojem su ubijena dva generala i pet oficira Korpusa iranske revolucionarne garde. Zvaničnik je rekao da je to ista frustracija koju imaju američki zvaničnici zbog načina na koji Izrael djeluje u Gazi.

Fawaz Gerges, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočne politike na London School of Economics, kritikovao je Bidenovu sposobnost da svoju zabrinutost pretoči u uticaj na donošenje vojnih odluka Izraela.

“Strategija Bajdenove administracije je očajnički propala. Bajden uvodi SAD u još jedan katastrofalan rat na Bliskom istoku. Njegov sveobuhvatni cilj da spriječi eskalaciju rata u Gazi na susjedne zemlje nije uspio”, rekao je Gerges. “Biden nije uspio uticati na Netanyahuove odluke ni u Gazi ni prema Iranu.”

Benjamin Friedman, politički direktor istraživačkog centra Defence Priorities, rekao je u saopćenju da se “izraelska vlada nadala borbi s Iranom, možda ohrabrena mogućom pomoći SAD-a u napadu na Iran”.

“Umjesto da govori o ‘čeličnoj’ podršci Izraelu, predsjednik je trebao jasno staviti do znanja da je podrška SAD-a ograničena i da se ne proteže na sve okolnosti”, rekao je Friedman. “Rat s Iranom bi ugrozio sigurnost SAD-a bez jasnih beneficija.”

U saopćenju objavljenom danas, izraelski ministar odbrane Yoav Gallant upozorio je da sukob između Irana i Izraela “još nije završen. … Moramo biti spremni za svaki scenario” i nazvao je Iran “terorističkom državom”.

Sa iranske strane, Amal Saad, predavač na Fakultetu prava i politike Univerziteta u Cardiffu koji se specijalizovao za proučavanje libanonskog političkog pokreta i milicije Hezbolah koje podržava Iran, upozorio je da se ograničena razaranja uzrokovana iranskim udarima ne smiju tumačiti kao razlog za odbacivanje iranske namjere ili spremnost da uđu u sukob sa Izraelom ako budu isprovocirani.

Udari, koji su zatvorili škole i poslali hiljade Izraelaca u bunkere dok su se oglašavale sirene, rakete sijale iznad glave i urlali borbeni avioni, bili su duboko uznemirujući u Izraelu, a njihove razmjere su pokazale da je “Iransko strateško strpljenje iscrpljeno”, rekao je Saad, pozivajući se na Iransku taktiku vojnog obuzdavanja i odvraćanja.

Iran je ponižen izraelskim bombardovanjem njegovog diplomatskog kompleksa, rekao je Saad, a nacionalno dostojanstvo je “jedna od temeljnih vrijednosti Irana”. Bilo bi nemoguće da Iran “apsorbuje takvu vrstu poniženja”, rekla je ona. To bi “značilo da Iran više nije Iran.” Dalji udari Izraela mogli bi zapaliti Iran koji je već dosegao granice strpljenja.

Tu spremnost jasno je naglasio Bagheri, načelnik iranskog vojnog štaba, u čijoj izjavi se kaže da “ako Izrael napadne naše interese, mi ćemo odgovoriti silom i naša sljedeća operacija će biti mnogo veća”.

“Suština je u tome da se čini da Bliski istok ulazi u širi regionalni rat”, rekao je Gerges. “Za sada je lopta u polju Izraela. Sljedeći potez Izraela će odrediti hoće li se regija upustiti u dalju vojnu eskalaciju ili deeskalaciju.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad