Saudijsko-pakistanski pakt: Da li Bliski istok dobija nuklearni kišobran?

“Strateški sporazum o međusobnoj odbrani”, potpisan u srijedu, praktično spaja saudijski novac s ogromnom pakistanskom nuklearno naoružanom vojskom, kažu analitičari. Malo detalja je objavljeno, a zvanična pakistanska nuklearna doktrina navodi da su oružja usmjerena isključivo protiv dugogodišnjeg rivala Indije.

Ali Rijad daje naslutiti da će pod sporazumom imati de facto nuklearni štit, dok analitičari ocjenjuju da će Izrael, široko shvaćen kao jedina nuklearna sila na Bliskom istoku, pažljivo pratiti razvoj.

Pakistanski ministar odbrane Khawaja Muhammad Asif rekao je za Reuters da nuklearno oružje “nije na radaru” pakta. Dodao je da bi se sporazum mogao proširiti i na druge zaljevske zemlje.

“Nemamo namjeru koristiti ovaj pakt za bilo kakvu agresiju”, rekao je Asif. “Ali ako stranke budu ugrožene, onda će se ovaj aranžman, naravno, aktivirati”.

Rijad možda drugačije gleda na nuklearno pitanje. Zaljevske arapske države tvrde da je Izrael, koji nikada nije potvrdio niti demantovao da posjeduje nuklearno oružje, pokazao da je direktna prijetnja nakon svojih bezpresedanskih udara na Katar prošle sedmice. Saudijska Arabija je također rekla da će, ako rivalski Iran nabavi nuklearno oružje, i ona krenuti tim putem.

Na pitanje da li je Pakistan sada obavezan pružiti Saudijskoj Arabiji nuklearni kišobran, visoki saudijski zvaničnik rekao je za Reuters: “Ovo je sveobuhvatan odbrambeni sporazum koji obuhvata sva vojna sredstva”.

Analitičari smatraju da sporazum odražava i opadajuće povjerenje u sigurnosne garancije Sjedinjenih Država.

“Iz saudijske perspektive, cilj je da se nadomjesti strateški i konvencionalni deficit odvraćanja u odnosu na nuklearno naoružani Izrael”, rekao je Hasan Alhasan, viši saradnik za politiku Bliskog istoka pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije.

Saudijsko saopćenje navodi da pakt “ima za cilj razvijanje aspekata odbrambene saradnje između dviju zemalja i jačanje zajedničkog odvraćanja”. Saudijska vlada nije odgovorila na pitanje da li sporazum uključuje pakistansko nuklearno oružje. Zvaničnici u Washingtonu i Izraelu također nisu odmah komentarisali. Pakt bi mogao izazvati zabrinutost i u Indiji i u Iranu.

Pakistansko nuklearno oružje

Pakistan, jedina muslimanska država s nuklearnim oružjem, jedna je od siromašnijih azijskih zemalja, ali posjeduje vojsku od preko 600.000 vojnika za odbranu od mnogo većeg rivala Indije, s kojom je vodio tri velika rata i brojne sukobe, uključujući četverodnevni konflikt u maju – najteže borbe u posljednjim decenijama.

Srijedina objava nije spomenula nuklearno oružje niti bilo kakve finansijske uplate Pakistanu. “Sporazum navodi da će se svaki napad na jednu zemlju smatrati napadom na obje”, saopćio je Pakistan.

Premijer Šahbaz Šarif zahvalio se saudijskom prijestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu na “njegovom iskrenom interesu za širenje saudijskih investicija, trgovine i poslovnih veza”.

Indija i Pakistan razvili su nuklearno oružje krajem 1990-ih, a Pakistan je razvio projektile koji mogu pogoditi duboko u Indiju. Ali, ako bi se usmjerili u drugom pravcu, pakistanski projektili najvećeg dometa mogli bi, barem u teoriji, pogoditi i Izrael.

Adil Sultan, bivši vojni oficir koji je radio u Pakistanskoj diviziji za strateške planove, rekao je da njegovi projektili mogu dosegnuti cijelu Indiju.

“Izrael se nikada nije osjećao ugodno zbog pakistanskog nuklearnog oružja”, rekao je Sultan, danas dekan Fakulteta za vazduhoplovne i strateške studije na Islamskom univerzitetu u Islamabadu. “Ali ta sposobnost je vrlo skromna i namijenjena je samo Indiji”.

Prošle godine, visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je da Pakistan razvija balističke projektile dugog dometa koji bi mu mogli omogućiti da pogodi ciljeve daleko izvan Južne Azije. Islamabad je to negirao.

Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog Centra za zaljevska istraživanja, rekao je da je prerano izvlačiti zaključke o nuklearnom elementu.

“Događaji su pokazali ograničenja oslanjanja isključivo na vanjsku zaštitu, posebno iz Sjedinjenih Država”, rekao je Sager.

Američki predsjednik Donald Trump nadao se proširiti Abrahamske sporazume – koji su uspostavili diplomatske veze između Izraela i arapskih država – tako da uključe Saudijsku Arabiju tokom svog drugog mandata. Ali Rijad je jasno poručio da neće uspostaviti odnose s Izraelom dok ne prestane rat u Gazi i dok ne postoji put ka palestinskoj državnosti.

Pakistan uskače u Bliski istok

Pakistan je dugo imao mali vojni kontingent u Saudijskoj Arabiji, ali sporazum ove sedmice nagovještava daleko veće angažovanje.

“Za Pakistan, projekcija moći na Bliskom istoku je ogromna, iako se ubacio u nestabilnu regiju”, rekla je Maleeha Lodhi, bivša pakistanska ambasadorica u SAD-u.

Mushahid Hussain, bivši predsjednik odbrambenog odbora pakistanskog Senata, izjavio je da je pogled Pakistana od osnivanja bio panislamistički.

“Pakistan ima vojnu sposobnost, a zauzvrat, ono što dobijamo je ekonomsko jačanje”, rekao je Hussain. “Pakistan je nova strateška opcija za ove zaljevske države”.

Pakistan se teško takmiči s indijskim odbrambenim budžetom, koji je najmanje sedam puta veći, što znači da bi svaka nova saudijska finansijska injekcija mogla donekle uravnotežiti odnos snaga. Saudijska Arabija finansijski pomaže Islamabad decenijama, a posljednja pomoć bila je zajam od 3 milijarde dolara.

Indija je u četvrtak saopćila da će “proučiti implikacije ovog razvoja na nacionalnu sigurnost, kao i na regionalnu i globalnu stabilnost”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad