Ruska vanjska politika pod predsjednikom Vladimirom Putinom se vrti oko "multipolarnog svijeta", alternative svjetskom poretku koji predvode SAD. Međutim, dok rastu izgledi da će doći do direktne konfrontacije između Izraela i Irana, i u svijetlu rata koji se proširio u Liban, postavlja se pitanje šta ova kriza znači za interese Rusije kao globalne sile?
“Tekuća eskalacija arapsko-izraelskog sukoba je od ozbiljne zabrinutosti za Rusiju“, rekao je za Al Jazeeru Aleksej Malinin, osnivač Centra za međunarodnu interakciju i saradnju i član ekspertskog tima Digoria Expert Club, ističući ponovljene pozive Rusije na diplomatsko rešenje.
“Međutim, ovi napori stalno nailaze na protivljenje, što se izražava u želji Sjedinjenih Država da podrže Izrael u skoro svakoj situaciji, prvenstveno u vojnom smislu. A ta podrška, koja se kasnije koristi da se Liban pretvori u bojno polje, poništava sve izjave o želji SAD-a da osiguraju mir u ovoj regiji”, dodao je on.
Za razliku od stalne podrške SAD-a i njihovih saveznika Izraelu, rusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je ulazak izraelskih trupa u Liban, pozivajući Izrael da povuče vojnike. Ranije je Rusija također osudila ubistvo lidera Hezbolaha Hassana Nasrallaha, rekavši da Izrael “snosi punu odgovornost za kasniju eskalaciju“.
Međutim, kako se sukob širi, posebno na Iran, analitičari smatraju da ciljevi Rusije nisu zasnovani samo na većim vanjskopolitičkim principima.
“Pradanje u orbitu Irana”
Rusija je od Irana dobila značajnu pomoć za invaziju na Ukrajinu, povezujući to s interesima Teherana u regiji.
“Rusija blisko sarađuje s Iranom u posljednje dvije i po godine, ali isključivo u vojnoj sferi“, rekao je Ruslan Sulejmanov, nezavisni ruski stručnjak za Bliski istok sa sjedištem u Bakuu u Azerbejdžanu.
“Iransko oružje je veoma traženo. Nikada nije bilo toliko traženi, a Rusija je postala ovisna o iranskom oružju”, dodao je.
Sulejmanov je iznio tvrdnju da iranski vojni instruktori sada posjećuju Rusiju i pomažu u izgradnji fabrike za proizvodnju dronova Shahed unutar Rusije.
“Kao rezultat toga, Rusija je primorana da podržava iranske saveznike na Bliskom istoku, kao što je pokret Hezbollah“, rekao je Sulejmanov.
Dok Malinin krivi Washington za remećenje mirovnih napora, prema Sulejmanovu, politika Moskve u regiji direktan je rezultat “padanja u orbitu Irana”.
I Malinjin i Sulejmanov se, međutim, slažu da Rusija ne želi novi rat.
“Moskva nije zainteresovana za ogroman sukob”, rekao je Sulejmanov.
“Ovo smo vidjeli u aprilu. Kada se činilo da Iran i Izrael već ulaze u veliki rat, Rusija nije nedvosmisleno stala na stranu Irana. Rusija je pozvala i Iran i Izrael da pokažu uzdržanost”, rekao je on, misleći na tenzije koje su eksplodirale nakon što je Izrael u aprilu izvršio napad na iranski konzulat u Damasku i ubio visoke iranske vojne komandante, a Iran na to odgovorio ispaljivanjem projektila na Izrael po prvi put ikada.
Međutim, Sulejmanov je istakao da “Rusija ima koristi od haosa na Bliskom istoku“.
“Amerikanci su sada odvučeni od rata u Ukrajini: moraju provesti dosta vremena rješavajući situaciju na Bliskom istoku. Ali u isto vrijeme, Kremlj ne bi želio vidjeti još jedan veliki rat“, naglasio je on.
Rusija i Iran dijele antagonizam prema SAD-u, te imaju zajedničkog saveznika, sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Obje zemlje su intervenisale tokom građanskog rata u svojoj zemlji. Ruski ratni avioni bombardovali su gradove pod kontrolom pobunjenika, dok se Hezbollah žestoko borio na kopnu. Rusija ima strateške interese u Siriji, uključujući vojne baze, kao i nalazišta nafte i gasa.
Kako bi smirila tenzije s Izraelom, Moskva je iskoristila svoj uticaj na Teheran kako bi uvjerila Hezbollah da se povuče sa sirijsko-izraelske granice.
Anna Levina, ruski istraživačica sa sjedištem u Bejrutu, rekla je da među posmatračima postoji mišljenje da između Izraela i Rusije postoji prešutno razumijevanje oko Sirije. Ona je navela nespremnost Izraela da isporuči vojnu opremu Ukrajini u ratu protiv Rusije, te je istakla da, kada Izrael napada položaje Hezbollaha u južnoj Siriji, gdje su ruske trupe, “Rusija ne čini ništa, samo im dozvoljava“.
Komplikovana historija odnosa Rusije i Libana
Što se tiče Libana, interesi Rusije su prilično ograničeni. U sovjetsko vrijeme, libanski studenti, posebno članovi Komunističke partije, bili su pozvani da pohađaju Univerzitet Patrice Lumumba u Moskvi, i od tada je ostala određena simpatija u Libanu prema modernoj Rusiji.
“SSSR je bio veoma aktivan sa ovdašnjim komunističkim partijama i imali su zajedničke interese”, rekla je Levina.
Danas odnosi Rusije sa Libanom nisu toliko ekstenzivni, a kada je Hezbollah u pitanju, odavno su komplikovani.
Tokom Libanskog građanskog rata, koji je trajao između 1975. i 1990., Hezbollah je navodno uzeo troje sovjetskih diplomata za taoce kako bi izvršio pritisak na Moskvu da iskoristi svoj uticaj na Siriju kako bi zaustavila granatiranje položaja u Tripoliju. Nakon što je jedan talac pogubljen, KGB je navodno odgovorio otmicom i kastriranjem člana rodbine zvaničnika Hezbollaha. Ostali taoci su brzo pušteni. Ovo nisu službeno potvrdili ni Hezbollah ni Keremlj.
De-facto saveznici još uvijek nisu posebno bliski, a zabilježene su i tenzije oko kontinuiranog prisustva Hezbollaha u Siriji.
U četvrtak je ruski avion za hitne slučajeve evakuisao 60 članova porodica diplomatskog osoblja iz Libana, ali je više od 3.000 ruskih državljana ostalo u zemlji. Isti avion dopremio je 33 tone humanitarne pomoći, uključujući hranu, medicinske potrepštine i generatore. Mogle bi uslijediti daljnje evakuacije.
Levina se u međuvremenu nada da će Hezbollah zaustaviti izraelsko napredovanje.
“Bilo je to, naravno, vrlo neugodno, ali kopnena invazija je bila, usuđujem se reći, dobra vijest jer je ovo treći put da Izrael pravi ovu grešku. I uopšte ne uče”, rekla je ona, misleći na izraelsku invaziju i okupaciju Libana 1982. i rat 2006.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!