Komentarišući svoju posjetu Kijevu 2023. godine, američki predsjednik Joe Biden je izjavio da je tada osjetio da je "Amerika svjetionik za svijet”. Sada svijet čeka da vidi ko će preuzeti vodstvo ovog samoprozvanog svjetionika nakon američkih predsjedničkih izbora. Hoće li Kamala Harris nastaviti Bidenovim stopama s uvjerenjem da “u ovim nesigurnim vremenima, jasno je da Amerika ne može da se povuče”? Ili će to biti Donald Trump s nadom da će “amerikanizam, a ne globalizam” voditi svijet naprijed?
Kako piše glavna međunarodna dopisnica BBC-a Lyse Doucet, živimo u svijetu u kojem je vrijednost američkog globalnog uticaja pod znakom pitanja. Regionalne sile idu svojim putem, autokratski režimi stvaraju vlastite saveze, a razorni ratovi u Gazi, Ukrajini i drugdje postavljaju neugodna pitanja o vrijednosti uloge Washingtona. Ipak, Amerika je važna zbog svoje ekonomske i vojne moći i ključne uloge u mnogim savezima.
Ona je razgovarala s nekoliko informisanih posmatrača o globalnim posljedicama ovog izuzetno važnog izbora.
Vojna moć
“Ne mogu uljepšavati ova upozorenja. Donald Trump je noćna mora za Evropu, a prijetnja njegovim povlačenjem iz NATO-a još uvijek odjekuje u svačijim ušima”, kaže Rose Gottemoeller, bivša zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Washingtonovo izdvajanje za odbranu čini dvije trećine vojnih budžeta preostalih 31 zemlje članice NATO-a. Osim NATO-a, SAD troši više na svoju vojsku nego sljedećih deset zemalja zajedno, uključujući Kinu i Rusiju.
Trump se hvali da njegov pristup ima za cilj da primora druge zemlje NATO-a da dostignu svoje ciljeve potrošnje, što iznosi 2% njihovog BDP-a. Samo 23 članice su dosegle ovaj cilj u 2024. godini. Ipak, njegove nepredvidive izjave i dalje zbunjuju posmatrače.
Ako Harris pobijedi, Gottemoeller vjeruje da će “NATO nesumnjivo biti u dobrim rukama u Washingtonu”.
Ona ipak upozorava: “Ona će biti spremna nastaviti rad s NATO-om i Evropskom unijom kako bi postigli pobjedu u Ukrajini, ali neće odustati od pritiska na Evropu u vezi s potrošnjom”.
Međutim, njen tim u Bijeloj kući morat će vladati uz podršku Senata ili Zastupničkog doma, od kojih bi oba uskoro mogla biti u rukama republikanaca koji su manje skloni podržavanju stranih ratova nego njihovi demokratski kolege. Raste osjećaj da će, bez obzira na to ko postane predsjednik, pritisak na Kijev da pronađe izlaz iz rata rasti jer američki zakonodavci postaju sve manje voljni odobravati ogromne pakete pomoći.
Šta god da se dogodi, Gottemoeller smatra da to ne mora značiti da će NATO propasti. Međutim, ona smatra da će Evropa morati “koračati naprijed kako bi preuzela vodstvo.”
Miroljubivi posrednik?
Sljedeći američki predsjednik morat će raditi u svijetu suočenom s najvećim rizikom od sukoba velikih sila od Hladnog rata.
“SAD ostaje najvažniji međunarodni akter u pitanjima mira i sigurnosti”, kaže Comfort Ero, predsjednica i izvršna direktorica Međunarodne krizne grupe. Međutim, ona upozorava da je “moć (SAD-a) da pomogne u rješavanju sukoba umanjena”.
Ratovi postaju sve teži za okončanje. “Smrtonosni sukobi postaju sve tvrdoglaviji, dok takmičenje velikih sila ubrzava, a srednje sile rastu” navodi Ero.
Ratovi poput onog u Ukrajini povlače više sila, a sukobi kao što je onaj u Sudanu sukobljavaju regionalne aktere s različitim interesima, od kojih su neki više zainteresovani za rat nego za mir.
Amerika također gubi moralnu nadmoć. Kako navodi Ero: “Globalni akteri primjećuju da ona primjenjuje jedan standard na postupke Rusije u Ukrajini, a drugi na postupke Izraela u Gazi. Rat u Sudanu svjedoči strašnim zločinima, ali se tretira kao drugo po važnosti pitanje”.
Ona kaže da bi pobjeda Harris predstavljala “kontinuitet s trenutnom administracijom”.
Ako pobijedi Trump, “mogao bi Izraelu dati još veću slobodu djelovanja u Gazi i drugdje, a nagovijestio je i da bi mogao pokušati postići dogovor s Moskvom preko glave Kijeva”.
Što se tiče Bliskog istoka, demokratska kandidatkinja je više puta ponovila čvrstu Bidenovu podršku Izraelovom “pravu na samoobranu.” Ali, također je naglasila da “ubijanje nevinih Palestinaca mora prestati.”
Trump je također izjavio da je vrijeme da se “vrati mir i prestane ubijanje ljudi”. No, navodno je rekao izraelskom lideru Benjaminu Netanyahuu da “uradi ono što mora uraditi”.
Republikanski kandidat se hvali time da je mirotvorac.
“Uspostavit ću mir na Bliskom istoku, i to uskoro”, obećao je on u intervjuu za saudijsku Al Arabiya TV u nedjelju navečer.
Obećao je proširiti Abrahamove sporazume iz 2020. Ovi bilateralni sporazumi normalizirali su odnose između Izraela i nekoliko arapskih država, ali su općenito viđeni kao sporazumi koji su marginalizirali Palestince i na kraju doprinijeli trenutnoj, neviđenoj krizi.
Što se tiče Ukrajine, Trump ne krije svoje divljenje jakim liderima poput ruskog Vladimira Putina. Jasno je rekao da želi okončati rat u Ukrajini, kao i masivnu američku vojnu i finansijsku podršku.
“Izvući ćemo se. Moramo se izvući”, insistirao je na nedavnom mitingu.
Nasuprot tome, Harris je izjavila: “Ponosna sam što stojim uz Ukrajinu. Nastavit ću stajati uz Ukrajinu i radit ću na tome da Ukrajina pobijedi u ovom ratu”.
Međutim, Ero je zabrinuta da bi, bez obzira na to ko bude izabran, stvari mogle postati gore u svijetu.
Poslovanje s Pekingom
“Najveći šok za globalnu ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija” – tako vodeći stručnjak za Kinu, Rana Mitter, opisuje Trumpov predloženi carinski namet od 60 posto na sve uvezene kineske proizvode.
Uvođenje visokih troškova za Kinu i mnoge druge trgovinske partnere jedno je od Trumpovih najupornijih prijetnji u okviru njegovog pristupa “Amerika na prvom mjestu.” Ipak, Trump također hvali ono što vidi kao svoju snažnu ličnu povezanost s predsjednikom Xi Jinpingom.
U razgovoru s uredničkim odborom Wall Street Journala rekao je kako ne bi morao koristiti vojnu silu ako bi Kina krenula u blokadu Tajvana, navodeći za kineskog lidera : “on ima poštovanja prema meni i zna da sam lud”.
Ipak, i vodeći republikanci i demokrati zadržavaju oštar stav prema Kini. Oboje vide Peking kao zemlju koja nastoji zasjeniti Ameriku kao najvažniju svjetsku silu.
Međutim, Mitter, britanski historičar koji drži ST Lee katedru za odnose SAD-a i Azije na Harvardovoj Kennedy školi, vidi neke razlike. Kaže da bi se s Harris odnosi vjerovatno razvijali linearnim putem od trenutne situacije. Ako pobijedi Trump, to bi bio “fluidniji scenarij.” Na primjer, Mitter ističe Trumpovu dvosmislenost oko toga da li bi branio otok udaljen od Amerike kao što je Tajvan.
Kineski lideri vjeruju da će i Harris i Trump biti čvrsti. Mitter smatra da “mala grupa iz establišmenta više favorizuje Harris jer je bolje imati poznatog protivnika. Značajna manjina vidi Trumpa kao biznismena čija nepredvidljivost možda znači veliki dogovor s Kinom, iako to djeluje malo vjerovatno”.
Klimatska kriza
“Američki izbori imaju ogroman značaj ne samo za njene građane već za cijeli svijet zbog hitnosti klimatske i prirodne krize”, kaže Mary Robinson, predsjednica organizacije The Elders, grupe svjetskih lidera koju je osnovao Nelson Mandela, te bivša predsjednica Irske i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava.
“Svaki djelić stepena je važan kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena i spriječili budućnost u kojoj razorni uragani poput Miltona postaju norma”, dodala je.
Dok su uragani Milton i Helene bjesnili, Trump je ismijavao ekološke planove i politike usmjerene na rješavanje ove klimatske hitnosti kao “jednu od najvećih prevara svih vremena”. Mnogi očekuju da će se ponovo povući iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine, kao što je učinio tokom svog prvog mandata.
Međutim, Robinson vjeruje da Trump sada ne može zaustaviti momentum koji se stvara.
“Ne može zaustaviti energetsku tranziciju u SAD-u i poništiti milijarde dolara zelenih subvencija… niti može zaustaviti neumornu klimatsku akciju izvan saveznog nivoa”, navela je.
Također je pozvala Harris, koja još nije u potpunosti razjasnila svoje stavove, da preuzme “vodstvo, nastavi na temelju dosadašnjeg napretka i podstakne ostale velike zagađivače da ubrzaju tempo”.
Humanitarno liderstvo
“Ishod američkih izbora ima ogroman značaj s obzirom na neusporediv uticaj koji Sjedinjene Američke Države imaju, ne samo kroz svoju vojnu i ekonomsku moć, već kroz svoj potencijal da predvode s moralnim autoritetom na globalnoj sceni”, kaže Martin Griffiths, iskusni posrednik u sukobima koji je donedavno bio zamjenik generalnog sekretara UN-a za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći.
On smatra da će biti bolje ukoliko Harris pobijedi, navodeći da “povratak Trumpa, obilježen izolacionizmom i unilateralizmom, nudi samo produbljenje globalne nestabilnosti”.
Međutim, također ima kritike na račun Biden-Harris administracije, navodeći njihovu “oklijevanje” u vezi sa sve težom situacijom na Bliskom Istoku.
Čelnici humanitarnih organizacija opetovano su osudili smrtonosni napad Hamasa na izraelske civile 7. oktobra. No, također su neprestano pozivali SAD da učine mnogo više kako bi zaustavili tešku patnju civila u Gazi i Libanu.
Biden i njegovi najviši zvaničnici kontinuirano su pozivali na povećanje pomoći Gazi i ponekad uspijevali postići nešto u tom pogledu. Međutim, kritičari tvrde da pomoć i pritisak nikada nisu bili dovoljni. Nedavno upozorenje da bi neka vitalna vojna pomoć mogla biti obustavljena odloženo je do nakon američkih izbora.
SAD su najveći donator unutar sistema UN-a. U 2022. godini pružile su rekordnih 18,1 milijardi dolara.
Međutim, tokom Trumpovog prvog mandata, ukinuo je finansiranje za nekoliko UN agencija i povukao se iz Svjetske zdravstvene organizacije. Drugi donatori su se trudili da popune praznine – što je upravo ono što je Trump želio da se desi.
Griffiths i dalje vjeruje da je Amerika nezamjenjiva sila.
“U vremenu globalnih sukoba i nesigurnosti, svijet žudi za time da SAD preuzmu izazov odgovornog, principijelnog liderstva… Zahtijevamo više. Zaslužujemo više. I usuđujemo se da se nadamo tome”, naveo je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare