Administracija američkog predsjednika Joe Bidena kaže da se zalaže za izbjegavanje regionalne eskalacije dok u potpunosti podržava izraelsku kampanju bombardovanja. SAD se čvrsto opiru pozivima na prekid vatre u Gazi, ali dok rat bjesni, ubijajući hiljade i rizikujući sveopšti regionalni sukob, a postavlja se pitanje koji je krajnji cilj kojem se Biden nada u podršci izraelskoj ofanzivi, piše Al Jazeera.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je bezuvjetnu podršku Izraelu, istovremeno upozoravajući na širenje sukoba, dva cilja za koja su stručnjaci rekli da predstavljaju konkurentske prioritete.
“Ne samo da su u međusobnom sukobu, već se čini da je veći prioritet administracije podrška Izraelu, umjesto da se pobrine da ne dođe do opasne eskalacije“, rekla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy Instituta, organizacije koja promoviše diplomatska rješenja.
Američki zvaničnici rekli su da postavljaju Izraelu “teška” pitanja o njegovoj vojnoj operaciji u Gazi, uključujući i šta su dugoročni ciljevi rata. Međutim, krajnji cilj Washingtona ostaje uglavnom nedefiniran.
Bijela kuća je u više navrata negirala bilo kakvu “namjeru da pošalje američke vojnike na teren”. Ali SAD ipak jačaju svoje vojno prisustvo u regionu, a prema nedavnim medijskim izvještajima, Pentagon je poslao savjetnike da pomognu Izraelu u planiranju svoje kopnene invazije na Gazu.
I uprkos Bidenove izrečene želje da se sukob ne širi, postoje naznake da bi mogao i dalje. Bilo je čestih sukoba između Izraela i naoružane grupe Hezbollah u Libanu, a američke trupe u regionu pretrpele su ciljane, iako ograničene, napade za koje se okrivljuju grupe saveznika Irana u poslednjih nekoliko dana.
Iako su ovi sukobi i dalje suzdržani, analitičari su upozorili da bi mogli brzo eskalirati po svojoj prirodi ili pogrešnim procjenama.
Bez jasnih ciljeva
Dakle, postavlja se pitanje šta je tačno američki plan osim što omogućava izraelsku vojnu kampanju logistički uz vojnu pomoć i politički uz diplomatsko pokriće na međunarodnim forumima?
“Čini se da nema jasnog kraja od strane Bidenove administracije. Kada je u pitanju ova strateška slika, vrlo je teško moći razaznati jasnu strategiju koja bi zapravo imala željene rezultate”, rekao je Parsi.
Sukob je počeo 7. oktobra, kada je palestinska grupa Hamas pokrenula iznenadni napad na Izrael iz Gaze. Više od 1.400 ljudi je ubijeno, a desetine su zarobljene.
Izrael je sljedećeg dana odgovorio objavom rata. Od tada je vodio kontinuiranu kampanju bombardovanja u kojoj je ubijeno više od 6.500 Palestinaca u Gazi.
Adam Shapiro, direktor zastupanja za Izrael-Palestinu u Democracy for the Arab World Now (DAWN), američkoj grupi za ljudska prava, rekao je kako se čini da Bidenova administracija nije “formulirala” jasan cilj uprkos tome što je u potpunosti podržavala izraelski rat u Gazi .
Biden je pozvao na eliminaciju Hamasa, ali Shapiro je rekao da vojni napori da se iskorijeni grupa vjerojatno neće uspjeti.
“Dakle, da oni započinju ovu vrstu otvorene, nejasne misije sa velikim ciljem na umu koji nema nikakve sličnosti sa stvarnošću samo izgleda kao ludost. I siguran sam da će se to na kraju vratiti i naštetiti američkim interesima na duži rok”, rekao je.
Shapiro je dodao da je još nejasnija sudbina Gaze nakon moguće izraelske kopnene invazije.
Biden je izrazio protivljenje ponovnom uspostavljanju stalnog izraelskog prisustva unutar opkoljene palestinske teritorije, kao što je to bio slučaj u prošlosti. Od 1967. do 2005. godine, hiljade izraelskih kopnenih trupa bile su tamo stacionirane.
Brian Finucane, viši savjetnik za američki program u think tanku Crisis Group, povukao je paralelu između dvosmislenosti izraelske završnice u Gazi i pitanja o američkoj strategiji.
“Cilj SAD-a u podršci Izraelu je u određenoj mjeri nedefiniran jer su ciljevi Izraela u Gazi nedefinirani“, rekao je Finucane za Al Jazeeru.
Dodao je da čak i ako Izrael sruši Hamas, nije artikulirao šta bi moglo zamijeniti palestinsku grupu, koja trenutno vlada Gazom.
Finucane je također rekao da “izgleda da postoji određena tenzija” između podrške Washingtona Izraelu i njegovog nastojanja da izbjegne širi sukob. Ako Bidenova administracija ne uspije odvratiti Iran i njegove saveznike od širenja sukoba, veći, regionalni rat bi mogao završiti u kojem bi bile uključene američke snage.
“A to bi kreatorima politike u Bidenovoj administraciji trebalo navesti na razmišljanje. Trebali bi razmisliti o poslušanju savjeta koji nude samim Izraelcima: Razmislite kako će se to odigrati”, rekao je Finucane za Al Jazeeru.
“Koji je krajnji cilj SAD ako bismo — ne daj Bože — ušli u oružani sukob sa Hezbollahom, ili ako bi se produbio sukob sa grupama koje podržavaju Iran i koje gađaju američke snage u Iraku i Siriji bespilotnim letelicama?“ upitao je on.
Negativne posljedice
Nakon američkih ratova u Afganistanu i Iraku, političari s obje strane pozivali su na uzdržanost u svim budućim vojnim poduhvatima, odražavajući sve veći umor javnosti od prekomorskih sukoba.
Ali Finucane je rekao da su “zvjerstva” Hamasovog napada 7. oktobra “pomjerila razgovor” u Washingtonu.
Shibley Telhami, profesor za mir i razvoj na Univerzitetu Maryland, rekao je da ni SAD ni Iran ne izgledaju zainteresirani za širu vojnu konfrontaciju.
“Međutim, svi bi mogli biti uvučeni u ovo zbog neke pogrešne procjene ili ogromnog širenja rata u Gazi“, rekao je Telhami.
Naglasio je da SAD ne bi trebale slijepo podržavati ratne napore izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, jer bi taj stav mogao pokrenuti direktan američki angažman u sukobu.
“Ne možete to prepustiti u ruke ekstremističke izraelske vlade, čiji ministri su poznati po stavovima koji su i u suprotnosti s američkim interesima i u suprotnosti s američkim vrijednostima“, rekao je Telhami za Al Jazeeru ranije ovog mjeseca.
Parsi, sa Quincy Instituta, također je naglasio da bi se pokušaji da se Iran odvrati od pridruživanja sukobu mogli pokazati neuspješnima bez pritiska na Izrael da pokaže uzdržanost.
“To će vrlo dobro dovesti do scenarija iz noćne more za koji mislim da Bidenova administracija želi da izbjegne“, rekao je.
Za sada, Bidenova administracija dozvoljava Izraelu da izvede svoju intenzivnu kampanju bombardovanja, koja je zbrisala cijele porodice u Gazi, navodi Amnesty International.
Američki zvaničnici su isključili čak i razgovore o prekidu vatre, rekavši da bi ti razgovori u konačnici bili od koristi Hamasu.
Washington također priprema paket pomoći od 14 milijardi dolara za Izrael, uključujući milijarde u vojnoj pomoći.
Jon Hoffman, vanjskopolitički analitičar u CATO Institutu, libertarijanskoj istraživačkoj organizaciji, spojio je trenutnu američku politiku na svoj širi pristup na Bliskom Istoku.
“Ne znam da Bidenova administracija ovdje ima jasan cilj osim da se moli da ovo ne preraste u širi regionalni sukob”, rekao je za Al Jazeeru.
“Iz proteklih nekoliko decenija trebalo bi da bude jasno da nastavak bacanja novca, oružja i vojne imovine na region često ima negativne posledice”, dodao je on.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!