Šta je Hezbollah, po čemu se razlikuje od Hamasa i da li bi Izrael mogao voditi rat na dva fronta?

Svijet 10. okt 202314:01 1 komentar
REUTERS/Aziz Taher

Smrtonosni okršaji na sjevernoj granici Izraela s Libanom povećali su izglede za širi sukob na Bliskom istoku, jer je naoružana grupa Hezbollah ispalila artiljeriju i rakete u znak solidarnosti s Palestincima. Dok Izrael bombardira pojas Gaze nakon smrtonosnih napada oružane grupe Hamas, strah od drugog fronta na sjeveru raste uz razmjenu vatre između izraelskih i boraca Hezbollaha. Grupa koju podržava Iran ispalila je u ponedjeljak salvu raketa nakon što su tri njena člana ubijena u izraelskom bombardovanju, javlja Al Jazeera.

Šta je Hezbollah?

Hezbollah, što znači “Božja stranka”, je šiitska naoružana i politička grupa koju podržava Iran, a koja je formirana 1985. za borbu protiv izraelske okupacije južnog Libana.

Nastala je od oružanih grupa koje je formirao Korpus iranske Islamske revolucionarne garde nakon izraelske invazije na Liban 1982.

Grupa, koja svoju podršku nalazi među šiitskim muslimanima, jedan je od najvećih neprijatelja Izraela u regionu, a 2021. godine je vođa Hasan Nasrallah tvrdio je da Hezbollah ima 100.000 boraca.

Kako navodi Al Jazeera, Hezbollah se hvali da ima precizne rakete i tvrdi da može pogoditi sve dijelove Izraela.

Sjedinjene Američke Države procjenjuju da je Iran posljednjih godina Hezbollahu izdvajao stotine miliona dolara godišnje.

Grupa, na čijem je čelu Nasrallah od 1992. godine, jedan je od najutjecajnijih političkih blokova u sektaškom političkom sistemu Libana, koji ima podršku velikog dijela šiitskog stanovništva. Grupa se često naziva “država u državi” zbog svoje ogromne mreže političkih i vojnih osnova u zemlji podijeljenoj po sektaškim linijama.

Zašto je formiran Hezbollah i koji su mu ciljevi?

Hezbollahovi borci su vodili kontinuiranu kampanju protiv izraelskih snaga u Libanu i pokrenuli napade na izraelske civile u drugim zemljama.

Izraelske snage su se jednostrano povukle iz južnog Libana 2000. godine nakon skoro 20 godina smrtonosnih borbi, što je navelo Hezbollah da se proglasi prvom arapskom vojskom koja je ikada prisilila Izrael da ustupi kontrolu nad teritorijom.

Izrael nastavlja da okupira sirijsku Golansku visoravan i palestinske teritorije koje je zauzeo u ratu 1967. Hamas se bori protiv izraelske okupacije i širenja ilegalnih naselja na palestinskim teritorijama.

Hezbollah je objavio svoj manifest nakon formiranja, ističući njegovu ideologiju i ciljeve, koji su uključivali poraz Izraela i protjerivanje zapadnih kolonijalističkih subjekata sa Bliskog istoka.

Da li se Hezbolah ranije sukobio sa Izraelom?

U prekograničnom napadu u julu 2006. godine je Hezbollah zarobio dva izraelska vojnika, za koje se nadao da će osigurati sporazum o razmjeni zarobljenika sa Izraelom. Izrael je odgovorio vojno, što je rezultiralo 34-dnevnim ratom koji se naziva i Julskim ratom.

Sukob je završio bez pobjednika jer nijedna strana nije mogla vojno prevladati, ali je rezultirao ubistvom više od 1.100 Libanonaca i 165 Izraelaca.

Ali Nasrallah je u više navrata rekao da je rat 2006. bio uspješan za Hezbollah, ističući da je izdržao veće i jače izraelske snage.

Istraga izraelske vlade zaključila je da je rat 2006. bio neuspješna i “propuštena prilika”.

Po čemu se Hezbollah razlikuje od Hamasa?

Hezbollah i Hamas su odvojene grupe, ali dijele zajednički cilj oružanog otpora protiv Izraela.

Dok je Hezbollah libanonska organizacija, Hamas je palestinska grupa koja je formirana u Gazi 1987. nakon početka prve Intifade, ustanka protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija. Hamas politički kontroliše pojas Gaze nakon pobjede na izborima 2006. godine.

Nakon subotnjeg napada Hamasa na Izrael, Hezbollah je objavio izjavu u kojoj se navodi da pomno prati situaciju i da je u direktnom kontaktu s vodstvom palestinskog otpora.

U saopštenju se dodaje da je to “odlučan odgovor na nastavak izraelske okupacije i poruka onima koji traže normalizaciju sa Izraelom”, misleći na arapske zemlje koje žele da normalizuju odnose sa Izraelom.

Lideri Hezbollaha i Hamasa također su se sastali 2020. kako bi razgovarali o normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja.
Hoće li Izrael voditi rat na dva fronta?

Tri člana Hezbollaha ubijena su tokom izraelskog bombardovanja u ponedjeljak nakon prekogranične racije za koju je odgovornost preuzela naoružana grupa Palestinski islamski džihad (PIJ).

Hezbollah je rekao da su oni koji su izgubili život ubijeni kao rezultat “cionističke agresije na jugu Libana”. Kao odgovor, grupa je ispalila salvu raketa na Izrael.

Analitičari spekulišu da palestinske frakcije u Libanu žele otvoriti drugi front ako Hezbollah započne napad.

Stoga je, kako navodi Al Jazeera, moguće da bi se Libanon mogao uključiti u sveopšti rat između Izraela i Hezbollaha, podržan od palestinskih frakcija.

Dok je Hezbollah u nedjelju pucao iz artiljerije na područje pod izraelskom kontrolom na koje polaže pravo Liban, grupa je do sada izbjegavala dublje učešće. To bi se moglo promijeniti ako bi Izrael pokrenuo kopnenu ofanzivu u Gazi, kažu neki stručnjaci.

Koje su druge palestinske grupe u Libanu?

Palestinske grupe u Libanu uključuju Hamas, sekularnu stranku Fatah i Narodni front za oslobođenje Palestine (PFLP).

Neki od ovih članova nalaze se u palestinskim izbjegličkim kampovima u Libanu, uključujući Ein el-Hilweh i Burj al-Barajneh.

Da li je Hezbollah ‘teroristička’ organizacija?

Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje smatraju Hezbollah “terorističkom organizacijom”.

Zaljevske države saveznice SAD-a, uključujući Saudijsku Arabiju, također smatraju da je grupa “teroristička”.

Evropska unija klasifikuje Hezbollahovo vojno krilo kao “terorističku grupu”, ali ne i njegovo političko krilo.

Koja je uloga grupe u Libanu?

Hezbollah ima ministre u vladi i poslanike u parlamentu.

Stranke u Libanu koje se protive toj grupi optužuju je da je dovela Liban u sukob.

Grupa je postala politički istaknutija nakon što se Sirija, Hezbollahov bliski saveznik, povukla iz Libana nakon ubistva bivšeg premijera Rafika Haririja 2005. godine.

Hariri, sunitski političar, simbolizirao je saudijski utjecaj u libanonskoj politici.

2016. godine, kršćanski političar Michel Aoun, kojeg podržava Hezbollah, postao je predsjednik. Dvije godine kasnije, Hezbollah i njegovi saveznici osvojili su većinu na prvim općim izborima u zemlji u posljednjih devet godina.

Na izborima 2022. godine, politički blok Hezbollaha izgubio je većinu, ali grupa nastavlja da ima moć u politici zemlje.

Detalje o sukobima u Izraelu i Palestini čitajte u našem Live blogu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare