Američki veto u petak na predloženu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se poziva na hitan prekid vatre u Gazi pokrenuo je razgovor i poziv na akciju za korištenje rijetke rezolucije Ujedinjenih naroda u nastojanjima da se zaustavi brutalni rat Izraela u Gazi, piše Al Jazeera.
Egipat i Mauritanija pozvali su se u ponedjeljak na Rezoluciju 377A (V) kako bi sazvali hitan sastanak Generalne skupštine UN-a u utorak. U rezoluciji se navodi da, ako Vijeće sigurnosti UN-a nije u stanju ispuniti svoju primarnu odgovornost održavanja globalnog mira zbog nedostatka jednoglasnosti, GS UN može djelovati.
Međutim, preporuke Generalne skupštine UN-a su pravno neobavezujuće, što znači da se njegovi prijedlozi mogu zanemariti bez ikakvih posljedica. Izrael je u prošlosti ignorirao nekoliko obavezujućih rezolucija UN-a, uglavnom zahvaljujući diplomatskoj podršci Washingtona.
Dakle, koja je rezolucija, kakva je njena historija i može li se njome zaobići američki veto kako bi se zaustavio razorni rat koji je od 7. oktobra ubio više od 18.000 Palestinaca?
Šta kaže ova rezolucija?
Odjeljak A Rezolucije 377A (V), također poznat kao “Ujedinjenje za mir”, ima za cilj rješavanje situacije u kojoj UN “ne uspijeva da izvrši svoju primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti” jer članice Vijeća sigurnosti ne mogu da se dogovore.
On ovlašćuje Generalnu skupštinu da sazove sastanak preko generalnog sekretara. Skupština treba da daje preporuke članovima za kolektivne mjere, uključujući “upotrebu oružane sile kada je to potrebno”.
Najmanje jedan član Vijeća sigurnosti UN-a ili grupa članova Generalne skupštine morat će biti za sazivanje rezolucije da bi ona stupila na snagu.
Šta je dovelo do ove ideje?
Ideja da se predvide dodatna ovlaštenja za generalnog sekretara kako bi potencijalno prekinuo ćorsokak usvojena je kao rezultat Korejskog rata 1950. godine, u kojem je Sjeverna Koreja izvršila invaziju na svog južnog susjeda nakon godina neprijateljstava između dvije zemlje.
U to vrijeme, bivši Sovjetski Savez je blokirao svaku odlučnost Vijeća sigurnosti da zaustavi rat, što je dovelo do donošenja rezolucije 377 (V) 3. novembra 1950. godine.
To je uslijedilo nakon što su SAD uspjele osigurati podršku ideji da je Generalna skupština trebala biti ovlaštena da poboljša svoje sposobnosti u zaštiti globalne sigurnosti.
Gdje je prije korištena rezolucija?
Rezolucija se ne koristi često, ali je poznato da se koristila nekoliko puta tokom decenija kako bi pomogla u rješavanju raznih sukoba, uključujući krizu u Kongu 1960., sukob između Indije i Pakistana 1971. i sovjetsku okupaciju Afganistana 1980.
Ključni element rezolucije je da ona potvrđuje da Generalna skupština može, ako se smatra odgovarajućim, preporučiti upotrebu sile.
U tom smislu, rezolucija je implementirana samo jednom, i to u korejskoj krizi.
Rezolucija 377A korištena je za sazivanje hitne sjednice Generalne skupštine 1951. zbog nedostatka konsenzusa među članicama SBUN. To je dovelo do donošenja Rezolucije UN-a 498 (V), u kojoj se navodi da je Kina vojno učestvovala u Korejskom ratu.
To je bio prvi put da su UN tretirale naciju kao agresora usred rata. Rezolucija nije eksplicitno upućivala na rezoluciju Ujedinjenje za mir, ali je tačno kopirala njen tekst u kojem se navodi da Vijeće sigurnosti UN-a nije efikasno izvršilo svoju globalnu odgovornost zbog neslaganja među članicama.
Pozvala je sve države i vlasti da nastave pružati svu pomoć akciji Ujedinjenih naroda u Koreji, što je značilo vojnu pomoć. To, međutim, nije dovelo do raspoređivanja sile UN-a, koji su pozivali na prekid neprijateljstava.
Ova funkcija Ujedinjenje za mir razlikuje se od mirovne funkcije organizacije ili UN-ovih snaga za hitne slučajeve (UNEF), od kojih je prva osnovana 1956. da nadgleda liniju fronta između Izraela i Egipta. UNEF nije imao borbenu funkciju i trebao je neutralizirati sukobe isključivo prisustvom svojih snaga.
Mirovne snage UN-a sada su aktivne u desetak zemalja, uključujući Liban, gdje prate prekid neprijateljstava s Izraelom i osiguravaju humanitarnu pomoć civilima nakon nekoliko sukoba.
Može li se iskoristiti za zaustavljanje rata u Gazi?
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres potencijalno bi mogao biti ovlašten da sazove hitnu sjednicu Generalne skupštine u roku od 24 sata ako postoji poziv barem jednog člana Vijeća sigurnosti ili grupe članova Generalne skupštine.
Države članice bi tada mogle dati preporuke za kolektivnu akciju, što bi moglo značiti pribjegavanje ekstremnijim opcijama, ako se o tome dogovore, uključujući vojnu akciju.
Ali sve rezolucije i odluke Generalne skupštine su samo to – preporuke. To znači da, za razliku od nekih odluka Vijeća sigurnosti, ove rezolucije nisu pravno obavezujuće.
Bez obzira na to, sve je veća diskusija i sve je više poziva na internetu da UN iskoristi ovu moć. Takvih poziva je još više nakon što je Guterres u srijedu odlučio da se pozove na član 99 Povelje UN-a kako bi službeno upozorio Vijeće sigurnosti da je izraelski rat u Gazi sada globalna prijetnja.
Govoreći na Forumu u Dohi u nedjelju, šef UN-a rekao je da neće odustati od pozivanja na humanitarni prekid vatre u Gazi uprkos vetu od petka.
“Pozvao sam Vijeće sigurnosti da izvrši pritisak da se spriječi humanitarna katastrofa i ponovio sam apel za proglašenje humanitarnog primirja. Nažalost, Vijeće sigurnosti to nije učinilo, ali to ga ne čini manje potrebnim”, rekao je on.
Zašto SAD i dalje stavlja veto na prekid vatre?
Washington je dosljedno stavljao veto na sve rezolucije Vijeća sigurnosti koje su zahtijevale hitan prekid vatre i dostavljanje značajnijih količina humanitarne pomoći opkoljenim Palestincima.
Posljednji je uslijedio u petak kada je 13 preostalih od 15 sadašnjih članica Vijeća sigurnosti UN-a glasalo za rezoluciju koju je susponzoriralo 100 drugih zemalja. Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo uzdržano.
To je dovelo do još jednog zastoja u naporima da se zaustave izraelski kopneni i zračni napadi u kojima je ubijeno skoro 18.000 Palestinaca od napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno više od 1.100 ljudi u Izraelu. Hamas je također uzeo više od 200 zarobljenika, od kojih je desetine oslobođeno u sklopu sporazuma o primirju koji je također doveo do oslobađanja stotina Palestinaca iz izraelskih zatvora.
Usred sve veće kritike i upornih demonstracija širom svijeta, Washington je tvrdio da je protiv trenutnog prekida vatre jer bi to omogućilo Hamasu da se oporavi i nastavi da predstavlja sigurnosnu prijetnju Izraelu.
Hamas i druge palestinske grupe otpora poveli su oružanu pobunu protiv decenija izraelske okupacije i blokade. Izrael je također optužen za implementaciju mjera poput izgradnje naselja na palestinskim zemljama koje ometaju realizaciju buduće palestinske države.
SAD vjeruju da bi njihove vlastite političke intervencije bile učinkovitije u pokušaju da se osigura da Izrael izbjegne smrt civila, dok daju sve od sebe da osiguraju oslobađanje zarobljenika koji se drže u Gazi i čine korake ka cilju koji podržava Zapad, a to je “uništenje” Hamasa.
Ali kako navodi Al Jazeera, čini se da Izrael nije obratio pažnju na savjete SAD-a o zaštiti palestinskih civila, jer više od 80 posto žrtava čine civili.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!