Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio da je njegova zemlja "u ratu" nakon što je Hamas, palestinska grupa koja upravlja Gazom, poslala desetine svojih boraca u Izrael u jednom od najsmrtonosnijih napada u posljednjih nekoliko decenija.
“Mi smo u ratu. Nije ‘operacija’, nije ‘epizoda’, nego smo u ratu“, rekao je Netanyahu, dodajući da će “neprijatelj platiti cijenu bez presedana“.
Više od 700 Izraelaca, uključujući desetine vojnika, ubijeno je nakon što su Hamasovi borci ušli u izraelsku teritoriju te oteli mnoge od njih. Izrael je ubrzo započeo zračne napade na Gazu ubivši više od 400 Palestinaca.
Netanyahu je naredio mobilizaciju više od 100.000 izraelskih snaga dok se priprema za moguću kopnenu invaziju na Gazu, koja je ostala pod izraelskom zračnom, kopnenom i morskom blokadom od 2007. godine.
Otkako su se izraelske trupe i doseljenici povukli iz Gaze 2005. godine, opkoljena teritorija u kojoj živi dva miliona ljudi se suočila s nekoliko smrtonosnih izraelskih napada. Više od 2.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima 2014. Najmanje 73 Izraelca, uključujući 67 vojnika ubijenih u sedmonedeljnom ratu.
Šta znači objava rata?
Izrael je ranije pokrenuo vojnu ofanzivu u Gazi i Libanu, bez zvanične deklaracije. Deklaracija sada u suštini daje zeleno svjetlo za pojačanu vojnu akciju Izraela protiv Hamasa.
Mohammed Jamjoom, dopisnik Al Jazeere iz zapadnog Jerusalema, rekao je da odobrenje izraelske vlade Netanyahuove objave rata znači da “Premijer i ministar odbrane u suštini mogu donositi odluke u budućnosti bez potrebe da se konsultuju s vladom kada je u pitanju bilo kakva konkretna akcija”.
“To u suštini formalizira, legalizira rat koji ide se pokreće“, rekao je on.
U međuvremenu, Francesca Albanese, specijalni izvjestilac Ujedinjenih naroda za okupirane palestinske teritorije, upozorila je na “opasan” narativ o sukobu Izraela i Hamasa koji zanemaruje historiju nasilja nad Palestincima.
Može li uslijediti kopnena ofanziva?
U svojoj objavi rata, Netanyahu je poručio Izraelcima: “Donijet ćemo im borbu snagom i razmjerom koje neprijatelj nije ranije poznavao“, a posmatrači sugeriraju da bi kopnena invazija Izraela mogla biti neizbježna.
Izrael je u ponedjeljak saopštio da će palestinskoj enklavi biti uvedena “potpuna blokada”, uključujući zabranu ulaska hrane i goriva, što je izazvalo zabrinutost za dobrobit njenih stanovnika koji su se suočavali s neprestanim bombardiranjem u posljednja dva dana.
Više od 120.000 ljudi u opkoljenoj palestinskoj enklavi raseljeno je zbog intenzivnog bombardiranja.
Viši politički analitičar Al Jazeere, Marwan Bishara, upozorio je da će se situacija između Izraela i Palestinaca “mnogo pogoršati” u narednim danima.
Saleh al-Arouri, lider Hamasa, rekao je za Al Jazeeru da su spremni za “najgori scenario”.
“Nastavićemo da se borimo dok ne budemo nagrađeni pobedom, slobodom i nezavisnošću”, rekao je on.
“Ovo nije operacija “napadni i pobjegni”; započeli smo sveopštu bitku. Očekujemo nastavak borbi i proširenje fronta borbe. Imamo jednu glavnu metu: našu slobodu i slobodu naših svetih mjesta”, rekao je za Al Jazeeru.
Al-Arouri je rekao da Palestinci imaju pravo na slobodu, da se bore protiv izraelske okupacije i da čuvaju svoja sveta mjesta.
Hamas ne priznaje Izrael i poziva ga da prekine 16-godišnju blokadu Gaze. Bori se za buduću palestinsku državu na osnovu granica iz 1967. godine. Izrael je u tom ratu zauzeo velike dijelove palestinskih teritorija.
Kako druge države reaguju na objavu rata?
Kako navodi Al Jazeera, ostatak svijeta ne mora priznati ili odgovoriti na objavu rata da bi se rat dogodio. Zapadne nacije predvođene SAD-om bile su solidarne s Izraelom dok su uglavnom ignorisale decenije palestinske patnje pod okupacijom.
SAD su požurile da podrže svog saveznika naredivši svojim vojnim brodovima u grupi nosača aviona Gerald Ford da otplove u istočni Mediteran.
Zemlje u regionu pozvale su na “trenutni prekid vojnih operacija u Gazi” i “ciklusa oružanog sukoba između dvije strane”, dok je Kina pozvala obje strane na “smirivanje”.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sastalo se u nedjelju iza zatvorenih vrata na hitnoj sjednici usred rata između Izraela i Hamasa, ali nije uspjelo postići jednoglasnost potrebnu za zajedničku izjavu. Izjava mora biti dogovorena konsenzusom.
Diplomate kažu da se članovi predvođeni Rusijom nadaju širem fokusu od osude Hamasa.
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja rekao je za Associated Press da pregovori između dvije strane koji su dugo u zastoju moraju biti nastavljeni, dok je kineski ambasador Zhang Jun rekao da je važno vratiti se na rješenje dvije države, gdje bi Izrael i Palestina opstale jedna pored druge.
Saudijska Arabija, zemlja koja poduzima korake za normalizaciju odnosa s Izraelom, također je pozvala na mirno rješenje dvije države uz trenutni prekid borbi.
Da li se svi ratovi uvijek zvanično objavljuju?
Kako navodi Al Jazeera, od Drugog svjetskog rata bilo je vrlo malo objava rata.
Prethodnim izraelskim napadima na Gazu i susjedni Liban nije prethodila objava rata kao što je to slučaj sada.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nikada nije proglasio rat Ukrajini, već je invaziju 2022. godine, koja se nastavlja i danas, nazvao specijalnom vojnom operacijom.
SAD nisu objavile rat u Vijetnamu, pravdajući to kao pomoć jednoj strani u već postojećem građanskom ratu. Velika Britanija također nije objavila Folklandski rat protiv Argentine jer se na njega gledalo kao na čin samoodbrane što je zakonsko pravo prema konvenciji UN-a.
Više detalja pročitajte na našem BLOGU.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!