Europa ne smije upasti u zamku stvaranja "samoispunjavajućeg proročanstva" da bi NATO mogao umrijeti pod drugim mandatom Donalda Trumpa i da će transatlantska veza biti gotova, rekao je glavni sekretar vojnog saveza Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da lideri moraju surađivati ​​s Donaldom Trumpom na isti način na koji su to činili 2016., bez obzira na retoriku tokom predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama.

“Radio sam s njim četiri godine”, rekao je.

Upitan misli li da se Trump promijenio od kraja njegovog predsjedničkog mandata 2020., Stoltenberg je rekao da ne može odgovoriti, ali je dodao: “Mislim da je važno ne stvarati samoispunjavajuća proročanstva na način da pretpostavljamo da će nova administracija u Sjedinjenim Državama značiti kraj NATO-a. Bilo je zabrinutosti oko toga i 2016. Realnost je bila da je NATO jači nakon četiri godine… više trupa, visoka spremnost“.

Europski lideri sve su zabrinutiji zbog mogućnosti da Trumpov protukandidat, JD Vance, preuzme kontrolnu poziciju u vanjskoj politici ako Trump pobijedi u novembru. Vance je bio jedan od vodećih protivnika novog američkog paketa pomoći Ukrajini, odgađanog mjesecima, ali konačno odobrenog u proljeće.

U srijedu navečer, Vance je signalizirao da zapovjedna uloga SAD-a u globalnoj sigurnosti neće biti samo po sebi zadana u Trumpovoj administraciji, rekavši simpatizerima stranke okupljenima na republikanskoj nacionalnoj konvenciji u Milwaukeeju da američki vojnici više neće biti nepotrebno slani u inostranstvo.

“Svoju djecu ćemo poslati u rat samo ako budemo morali“, rekao je Vance.

U intervjuu za Guardian na marginama sastanka Europske političke zajednice u palači Blenheim u Velikoj Britaniji, Stoltenberg je rekao da je i dalje optimističan u pogledu budućnosti NATO-a.

Kada se pridružio 2014., samo su dvije države članice trošile 2% svog budžeta na odbranu. Rekao je da to sada iznosi 23 od 31 člana i rekao je da je Trumpova pritužba tokom njegovog predsjedničkog mandata da Europljani ne doprinose pravednim udjelom imala zasluge.

“Razlog zašto očekujem da će Sjedinjene Države ostati snažan saveznik je taj što glavne kritike predsjednika Trumpa, ali i kandidata za potpredsjednika, JD Vancea, nisu prvenstveno bile protiv NATO-a. Prvenstveno je bio protiv toga da NATO saveznici ne troše dovoljno NATO-a na odbranu i to se mijenja“, naglasio je Stoltenberg.

Rekao je da ukoliko Trump pobijedi ove godine, sve što Europa mora učiniti jest ponoviti svoju strategiju iz 2016.

“Ono što smo odlučili 2016. je naravno surađivati ​​s novom administracijom, ne samo zato što su postavljena pitanja o tome podržavaju li [SAD] NATO, pa smo se angažirali, sjeli smo, a stvarnost je bila da su neke od poruka bile vrlo validne“, rekao je.

Također je ustvrdio da će SAD ostati u NATO-u jer članice saveza predstavljaju 50% svjetske “vojne moći”. Ako SAD ode, ostao bi sam i predstavljao bi samo 25% te vojne sposobnosti.

Učiniti Europu otpornom na Trumpa bilo je visoko na popisu zabrinutosti koje su iznijeli europski čelnici okupljeni na sastanku EPC-a, zbog straha da ne samo da bi Trump mogao odustati od stajališta SAD-a o Ukrajini, već bi mogao izvršiti pritisak na Volodymyra Zelenskog da prihvati mirovni plan koji uključuje gubitak teritorija pod ruskom okupacijom.

Norveški premijer, Jonas Gahr Støre, rekao je da će “Europa morati odraditi svoj dio preuzimajući veći udio u troškovima nego što mi sada činimo” u NATO-u. “Moramo pokazati vrijednost ovog saveza i zašto smo zajedno. I mislim da je taj slučaj prilično jak”, rekao je.

Støre je rekao da je ispitivanje Europe protiv Trumpa bilo na dnevnom redu na marginama konferencije, koju su otvorili Keir Starmer i Zelenskiy koji su podsjetili na otpornost i hrabrost Winstona Churchilla.

Irski lider, Simon Harris, rekao je da je spreman iskoristiti posebne odnose svoje zemlje sa SAD-om kako bi pokušao premostiti sve jazove nakon izbora.

“Dolazeći predsjednik može ili ne mora htjeti koristiti taj most, ali mi ćemo biti spremni raditi s bilo kim ko bude demokratski izabran predsjednik Sjedinjenih Država“, rekao je.