Stručnjaci koji su savjetovali MKS u vezi naloga za hapšenje zvaničnika Izraela i Hamasa koristili primjer presude protiv Milana Lukića i Sredoja Lukića

Svijet 21. maj 202412:41 1 komentar
REUTERS/Piroschka van de Wouw/File Photo

Vijeće stručnjaka za međunarodno pravo koje se jednoglasno složilo sa tužiocem Međunarodnog krivičnog suda da postoje razumni ralozi za izdavanje naloga za hapšenje najviših zvaničnika Izraela i Hamasa, uključujući lidera Hamasa u Gazi Yahye Sinwara i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, su u svom pravnom mišljenju koristili, između ostalog, primjer presude protiv Milana Lukića i Sredoja Lukića, koji su osuđeni zbog zločina protiv čovječnosti.

Naime, u dijelu koji se odnosi na izraelske zvaničnike, stručnjaci su procijenili da “postoje razumni razlozi” za vjerovanje da su Netanyahu i izraelski ministar odbrane Yoav Gallant “odgovorni za ubistvo civila koji su umrli od gladi, bilo zato što su osumnjičeni namjeravali da se te smrti dogode ili zato što su bili svjesni da bi do smrti došlo uobičajenim tokom događaja kao rezultat njihovih metoda ratovanja”.

Navodi se da je, prema materijalu koji je dostavio tužilac, veliki broj palestinskih civila već stradao u ovim okolnostima.

Što se tiče istrebljenja, broj umrlih od gladi je sam po sebi dovoljan da potkrijepi optužbu, u skladu sa standardima utvrđenim u međunarodnoj sudskoj praksi”, navodi se u njihovom pravnom mišljenju.

Korištena presuda Sredoju Lukiću i Milanu Lukiću

Kao primjer se navodi presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju protiv Sredoja i Milana Lukića od 4. decembra 2012. godine: konkretno, član 537., koji glasi:

Žalbeno vijeće dalje podsjeća da “veliki obim” ne sugerira striktan numerički pristup s minimalnim brojem žrtava. Dok je istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti utvrđeno u odnosu na ubijanje hiljada, ono je također pronađeno u odnosu na manji broj ubistava”.

Ostatak ovog paragrafa sadrži niz pravnih presedana na osnovu kojih je iznesen ovaj argument.

Vijeće eksperata za međunarodno pravo sazvano je na zahtjev tužioca Međunarodnog krivičnog suda Karima Khana kao podrška njegovoj istrazi o ‘Situaciji u državi Palestini’, koja pokriva međunarodne zločine počinjene na teritoriji Palestine ili koje su počinili palestinski državljani.

Mandat Komisije bio je da savjetuje tužioca o tome da li njegovi zahtjevi za izdavanje naloga za hapšenje ispunjavaju standard predviđen članom 58. Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda . Konkretno, od Vijeća je zatraženo mišljenje o tome da li postoje ‘razumni razlozi za vjerovanje’ da su osobe navedene u potjernicama počinile zločine iz nadležnosti Suda.

Ko je radio na nalogu?

Članovi grupe stručnjaka su bili:

– Adrian Fulford, penzionisani apelacioni sudija i bivši potpredsjednik Apelacionog suda Engleske i Velsa, te bivši sudija Međunarodnog krivičnog suda.
– Theodor Meron, bivši sudija i predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i specijalni savjetnik tužioca Međunarodnog krivičnog suda;
– Amal Clooney, advokat, vanredni profesor na Pravnom fakultetu Kolumbije, suosnivač Clooney fondacije za pravosuđe i specijalni savjetnik tužioca Međunarodnog krivičnog suda;

– Danny Friedman, advokat, stručnjak za krivično pravo, međunarodno pravo i ljudska prava;
– Baronesa Helena Kennedy, advokat, član Doma lordova i direktorica Instituta za ljudska prava Međunarodnog udruženja advokata;
– Elizabeth Wilmshurst, bivša zamjenica pravnog savjetnika u Uredu za inostrane poslove i Commonwealth Ujedinjenog Kraljevstva, te saradnica za međunarodno pravo u Chatham Houseu.

Komisiju su podržala dva akademska savjetnika: Marko Milanović, profesor međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Reading, i Sandesh Sivakumaran, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Cambridge.

Navodi se da je komisija radila pro bono i nezavisno, te da je “jednoglasno došla do svih stavova sadržanih u izvještaju”.

Za šta sumnjiče Benjamina Netanyahua i Yahyu Sinwara?

Podjsetimo, jučer je Khan u obraćanju pojasnio za koja djela on smatra da postoje razumne sumnje da se izdaju nalozi za hapšenje visokih zvaničnika Izraela i Hamasa, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i lidera Hamasa u Gazi Yahyu Sinwara.

Što se tiče Sinwara, Mohammeda Diaba Ibrahima Al-Masrija, glavnog komandanta vojnog krila Hamasa, i Ismaila Haniyeha, šefa političkog biroa Hamasa, Khan traži izdavanje naloga zbog zločina:

  • Istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti, suprotno članu 7(1)(b) Rimskog statuta;
  • Ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, suprotno članu 7(1)(a), i kao ratni zločin, suprotno članu 8(2)(c)(i);
  • Uzimanje talaca kao ratni zločin, suprotno članu 8(2)(c)(iii);
  • Silovanje i druga djela seksualnog nasilja kao zločini protiv čovječnosti, suprotno članu 7(1)(g), kao i kao ratni zločini prema članu 8(2)(e)(vi) u kontekstu zatočeništva;
  • Mučenje kao zločin protiv čovječnosti, suprotno članu 7(1)(f), kao i kao ratni zločin, suprotno članu 8(2)(c)(i), u kontekstu zatočeništva;
  • Druga nehumana djela kao zločin protiv čovječnosti, suprotno članu 7(l)(k), u kontekstu zatočeništva;
  • Okrutno postupanje kao ratni zločin suprotno članu 8(2)(c)(i), u kontekstu zarobljeništva; i
  • Povrede ličnog dostojanstva kao ratni zločin, suprotno članu 8(2)(c)(ii), u kontekstu zarobljeništva.

Što se tiče Netanyahua i Gallanta, on smatra da oni snose krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na teritoriji Države Palestine, konkretno:

  • Izgladnjivanje civila kao način ratovanja kao ratni zločin protivno članu 8(2)(b)(xxv) Statuta
  • Namjerno nanošenje velike patnje ili teške tjelesne ili zdravstvene povrede u suprotnosti sa članom 8(2)(a)(iii), ili okrutno postupanje kao ratni zločin suprotno članu 8(2)(c)(i);
  • Namjerno lišavanje života suprotno članu 8(2)(a)(i), ili ubistvo kao ratni zločin protivno članu 8(2)(c)(i);
  • Namjerno usmjeravanje napada na civilno stanovništvo kao ratni zločin protivno članovima 8(2)(b)(i), ili 8(2)(e)(i);
  • Istrebljenje i/ili ubistvo protivno članovima 7(1)(b) i 7(1)(a), uključujući u kontekstu smrti uzrokovanih gladovanjem, kao zločin protiv čovječnosti;
  • Progon kao zločin protiv čovječnosti u suprotnosti sa članom 7(1)(h);
  • Druga nehumana djela kao zločini protiv čovječnosti protivna članu 7(1)(k).

Khan je jučer potvrdio informaciju da traži hapšenje zvanilčnika u razgovoru sa CNN-ovom Christianom Amanpour. Kompletan intervju možete pogledati ovdje:

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare