Jedanaest mjeseci nakon početka rata Gaza je postala epicentar širenja zaraze tzv. superbakterijama. Bakterije otporne na antibiotike znanstvenici su odavno prepoznali kao jednu od najvećih opasnosti za globalno zdravlje, a ratna područja posebno su plodno tlo za njihovo bujanje.

Gaza, u kojoj se ne nazire kraj ratnim operacijama od početka listopada, odavno je u “crvenom” kad je riječ o infekcijama. Portal Politico piše da su tamošnji liječnici prisiljeni amputirati udove djece kako bi zaustavili širenje bakterija. Svjetska stručnjakinja za antimikrobnu rezistenciju (AMR) i regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Istočni Mediteran Hanan Balkhy Politicu je potvrdila da je situacija “kritična” te poslala upozorenje zemljama u okolici.

“Vidim da sve što se događa u Gazi vodi prema katastrofalnom porastu otpornosti na tom palestinskom teritoriju, a to će se sigurno preliti i na bolnice u regiji”, izjavila je Balkhy koja se nedavno vratila iz posjeta Gazi kako bi provjerila situaciju u tamošnjem zdravstvu.

Balkhy su dočekale scene kakve se mogu očekivati u uvjetima 11-mjesečnog bombardiranja, uništene zdravstvene infrastrukture, nedostatka čiste vode, prenapučenosti i loših sanitarnih uvjeta. “U kratkom vremenu, ako već nije, proširit će se na Europu, SAD, na istok i jug. Bit će svugdje”, upozorila je Balkhy, objašnjavajući da dio krize uzrokuje nedostatak ključnih lijekova.

Otkriće penicilina 1928. promijenilo je medicinu, pokrenuvši val novih antibiotika koji su značajno povećali otpornost na svakodnevne infekcije, podsjeća Politico. No, prekomjerna upotreba i zloupotreba tih lijekova, uz kolaps u otkrivanju novih antibiotika, omogućili su bakterijama da se prilagode i postanu otporne.

Samo 2019. godine infekcije otporne na lijekove pridonijele su smrti pet milijuna ljudi diljem svijeta, a izravno su izazvale 1,3 milijuna smrtnih slučajeva. U najgorem scenariju, piše Politico, čovječanstvo bi se moglo vratiti u doba prije penicilina.

Problem koji ima Gaza događa se i u drugim ratom pogođenim područjima, poput Ukrajine. Gdje god sukobi uništavaju zdravstvene sustave, stvaraju se uvjeti koji ubrzavaju širenje antimikrobne rezistencije (AMR). Stručnjaci upozoravaju da bi njegovo širenje iz ratnih zona moglo dovesti do javnozdravstvene krize neviđenih razmjera u nadolazećim godinama. Ova kriza dio je šireg izazova koji prijeti potkopavanju moderne medicine, čineći infekcije sve težima za liječenje i potencijalno poništavajući desetljeća medicinskog napretka.

Otprije je poznato da rat povećava rizik od razvoja otpornosti bakterija na lijekove, no znanstvenici još uvijek proučavaju kako se točno to događa i u kojoj mjeri.

“Suočeni s bujicom infekcija, liječnici gotovo da nemaju ništa čime bi ih liječili. Nemaju pristup testovima, laboratorijima ili osnovnim lijekovima. To čini otpornost na lijekove vjerojatnijim ishodom”, rekao je Sameer Sah, direktor programa za Medicinsku pomoć Palestincima, Politicu.

“Nedostatak lijekova doprinosi antimikrobnoj rezistenciji (AMR) jer može dovesti do nepravilne upotrebe lijekova i otežati dovršavanje terapije antibioticima,” rekao je Sah. To dodatno pogoršava činjenica da su ljudi raseljeni i suočeni sa svakodnevnim izraelskim bombardiranjima diljem Gaze pa je praćenje pacijenata teško ili čak nemoguće, objasnio je Sah.

Prema Balkhy, Gaza bi mogla biti najopasnije mjesto za razvoj bakterija otpornih na lijekove u svijetu, ali nije jedino. Među potencijalnim epicentrima su Sudan, gdje uvjeti nisu puno bolji nego u Gazi, te Ukrajina. U Ukrajini je AMR već bio veliki problem i prije ruske invazije 2022. godine.

“Otpornost na lijekove mogla bi biti jedan od najgorih ishoda rata u Ukrajini”, smatra i Dmitro Skirhiko, liječnik opće prakse iz Kijeva.

Skirhiko potvrđuje da među ranjenim vojnicima i civilima te u prenapučenim, loše ventiliranim skloništima ima više infekcija, ali to nije jedini problem. Sve je teže regulirati prodaju antibiotika, kaže. Neke ljekarne samo površno provjeravaju je li pacijentima antibiotike propisao liječnik, a tako je bilo i prije rata.

Za razliku od Gaze, zdravstvena infrastruktura u Ukrajini nije u velikoj mjeri uništena. Jarno Habicht, predstavnik WHO-a u Ukrajini, rekao je da zemlja sada ima stotinu laboratorija koji prate bakterije otporne na lijekove, a 2017. bilo ih je tri.

Međutim, problem je u tome što su ukrajinske bolnice pod velikim pritiskom, a zdravstveni radnici prisiljeni donositi brze odluke. Ako ranjeni pacijenti ne napreduju nakon početka terapije antibioticima, liječnici ih mogu prebaciti na drugi lijek. Proces se ne kontrolira kao prije rata. “Glavna je zadaća liječnika spasiti život pacijenta i možda nemaju pet ili šest dana da čekaju rezultate laboratorijskih ispitivanja prije nego što donesu odluku o liječenju”, objasnio je Habicht piše Jutarnji.