Raste jaz na samom vrhu Europske unije oko politike bloka prema Kini, a američki predsjednik Joe Biden pritišće Bruxelles da zauzme čvršći stav prema Pekingu.

Visokopozicionirane figure u Europskom vijeću, uključujući predsjednika Charlesa Michela, zagovaraju blaži pristup prema Kini od onoga kakav je zauzela Bidenova administracija koja pokušava pritisnuti saveznike da se zajedno suprotstave Pekingu. Vijeće predstavlja 27 zemalja članica, uključujući i vlade s vrlo miroljubivim stavom prema Pekingu poput Berlina, Budimpešte i Atene. Europska najveća ekonomija, Njemačka, veliki je ulagač u Kinu, pogotovo kroz autoindustriju, i želi izbjeći kaos u trgovinskim vezama, prenosi Politico.

To znači da postoje strahovi u nekoliko zemalja članica da predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, zauzima ratoborniji stav u skladu s SAD-om. Ključno je to što je Komisija izvršno tijelo koje igra ključnu ulogu u odlučivanju kakav pristup Kina ima Europi kroz trgovinsku politiku.

“Postoji veliki rizik od sukoba SAD-a i Kine,” kaže jedan visoki dužnosnik Vijeća, referirajući se na sve veće prijetnje da bi Peking mogao napasti Tajvan. “Da, mi smo partner SAD-a, ali nismo vazalna država. Vjerujemo da se ne smijemo u potpunosti odvojiti od Kine.”

Konkretno, postoje strahovi u Europskom vijeću oko zajedničke izjave von der Leyen i Bidena nakon što su se njih dvoje prošlog petka sastali u Bijeloj kući. “Imamo zajednički interes da spriječimo da kapital, stručnost i znanje naših kompanija budu gorivo tehnološkog napretka koji bi povećao vojne i obavještajne sposobnosti naših strateških suparnika, uključujući kroz vanjska ulaganja,” izjavili su tada u jasnoj referenci na pokušaje da se osujete kineski planovi sprječavanjem kompanija da u Kini razvijaju svoje high-tech proizvode.

Argument Vijeća je da Komisija – čiji tvrdoglavi birokrati igraju ključnu ulogu u trgovinskoj politici bloka – mora više razgovarati s glavnim gradovima zemalja članica prije nego žurno donese mjere koje bi mogle razbjesniti Peking.

“Sigurno da Komisija ima autoritet nad trgovinom,” rekao je jedan visoki europski dužnosnik. “No ovdje govorimo o geopolitičkoj strategiji, o poziciji EU-a na međunarodnoj razini… ovo mora biti učinjeno s ovlaštenjem Europskog vijeća.”

Komisija naglašava da izjava od petka slijedi politiku zemalja članica G7 kako ju je postavilo japansko predsjedništvo. Glasnogovornik je također izjavio da je predsjednica Komisije ranije govorila o potrebi da se smanji izloženost Kini, ali ne i da se EU od nje potpuno odvoji.

Ove napetosti između dvije moćne institucije EU-a – Komisije i Vijeća – o politici prema Kini, također su eskalirale po pitanju termina sljedećeg summita između EU-a i Kine.

Europska komisija inzistira da sljedeći takav summit, koji bi se trebao održati u lipnju, ne može biti održan prije sljedećeg summita SAD-a i EU-a. S druge strane, iz SAD-a dolaze signali da predsjednik Joe Biden neće dolaziti na summit u Europu prije lipnja, što znači da bi sljedeći summit EU-a i Kine mogao biti održan tek u drugoj polovici godine.

Odnosi EU-a i Kine također su vrlo osjetljivi zbog ruske invazije na Ukrajinu. Američka vlada s Europom je podijelila obavještajne informacije u kojima se navodi da Kina možda razmišlja o tome da počne naoružavati Rusiju.

Reakcija Europe bila je u najboljem slučaju ambivalentna, a mnoge zemlje ne žele se povući s profitabilnog kineskog tržišta.

Ove razmirice na vrhu EU-a oko politike prema Kini djelomično su i reakcija na optužbe koje se dugo upućuju privatno von der Leyen, čak i iz same Komisije, da su ona i njen tim previše bliski Americi.

Njen šef osoblja, Bjoern Seibert, glavna je spona između Bruxellesa i Washingtona u posljednjih godinu dana, a direktno pregovara s višim figurama u američkoj administraciji, poput savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana ili bivšeg zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost i međunarodnu ekonomiju, Daleepa Singha.

Von der Leyen je i sama izgradila čvrst profesionalni odnos s Bidenom. Uz sastanke na summitima G7 i ostalim međunarodnim skupovima, von der Leyen se dvaput susrela s američkim predsjednikom u Ovalnom uredu.

Michel još nije službeno posjetio Bijelu kuću, no u studenom prošle godine sam je otišao u kontroverzni posjet Kini.

Sve dublje podjele na vrhu Europske unije oko toga kako bi se Europa trebala pozicionirati u sve napetijem dvoboju Pekinga i Washingtona podsjeća na politički napete odnose iz prošlosti poput rata u Iraku, kada je većina Europe – predvođena Francuskom – okrenula leđa američkoj intervenciji. Jedina značajna iznimka tada je bila Velika Britanija.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel također nije željela slijediti američku politiku po pitanju Kine – što je razbjesnilo Sullivana i članove Bidenove administracije u periodu preuzimanja vlasti od Donalda Trumpa. Merkel je pomogla u realizaciji trgovinskog sporazuma EU-a i Kine u prosincu 2020.