Švedska će prema okvirnom planu povećati izdatke za odbranu na 3,5% BDP-a do 2030. godine, što predstavlja veći i brži rast nego što je ranije planirano, rekao je premijer Ulf Kristerson u srijedu. Ovo je dio najvećeg ponovnog naoružavanja zemlje od hladnog rata.

Do sada se očekivalo da će izdaci za odbranu iznositi 2,4% BDP-a ove godine i 2,6% do 2028. Međutim, vladini ministri priznaju da će biti potrebno više sredstava, posebno nakon upozorenja SAD da europska sigurnost više ne može biti primarni fokus Washingtona.

Vlada vjeruje da će NATO uskoro postaviti cilj za članice da izdaju između 3% i 4% BDP-a na odbranu. Švedska će, prema okvirnoj procjeni, težiti ka 3,5%, rekao je Kristerson na konferenciji za novinare.

“Teško je znati gdje će to tačno završiti. Nastojimo da bude dovoljno visoko kako bi se značajno povećala sposobnost europskih zemalja NATO-a da brane Europu”, rekao je.

Švedska, koja nije bila u ratu dva stoljeća, udvostručila je izdatke za odbranu u posljednje četiri godine nakon dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da zemlje NATO-a moraju povećati izdatke na 5% BDP-a, umjesto trenutnog cilja od 2%, upozorivši da SAD možda neće braniti one koji zaostaju.

Zahvaljujući niskom javnom dugu, Švedska je u boljem položaju od mnogih drugih europskih zemalja. Vlada i glavna opoziciona stranka prošle godine su predstavile planove za olakšanje proračunskih pravila kako bi se omogućilo ponovno naoružavanje, slično kao što to sada čini Njemačka.

Kristerson je rekao da su se vlada i Švedski demokrati, stranka koja je pruža podršku u parlamentu, složili da će financirati naoružavanje dizanjem kredita od oko 300 milijardi švedskih kruna (oko 29,9 milijardi dolara) do 2035.

“Nova i dalekosežna sigurnosno-politička situacija zahtijeva nove odluke, kako hitne tako i dugoročne,” rekao je Kristerson, prenosi Reuters.