Švedska je u utorak predstavila zakon o odbrani kojim će naredne godine vojne troškove povećati na 2,4 posto BDP-a, a još više nakon toga, kao odgovor na prijetnju iz Rusije, izjavio je ministar odbrane Pal Jonson za Politico.

“Rizik od napada ne može biti isključen”, rekao je Jonson. “Rusija je glavna prijetnja Švedskoj i čitavom [NATO] savezu.”

Iako su ruske kopnene snage trenutno angažovane u Ukrajini, Jonson je naglasio da Švedska ne zanemaruje rusku spremnost na vojne i političke rizike.

Švedska planira dodatnih 170 milijardi kruna (15 milijardi eura) za vojnu potrošnju i 35,7 milijardi kruna za civilnu odbranu do 2030., što će povećati budžet odbrane na 2,6 posto BDP-a do 2028, znatno iznad NATO cilja od 2 posto.

Veće ulaganje u vojsku i civilnu odbranu vraća Švedsku u fokus iz 1980-ih kada je bila neutralna. Međutim, danas je članica NATO-a. Jonson je naveo da je civilna odbrana reaktivirana nakon 2015. i da novi zakon omogućava potrebna sredstva za osiguranje njene efikasnosti.

Cilj je osposobiti Šveđane za suočavanje s “ratnom situacijom”. Pored vojnog jačanja, važno je učiniti Švedsku “neprivlačnom metom” za Moskvu, što uključuje jačanje energetskih, transportnih i zdravstvenih sistema.

Na vojnom planu, ulaganja će uključivati oklopna vozila, raketnu artiljeriju, nove izviđačke avione, helikoptere Black Hawk i borbene avione Gripen 39E. Mornarica će modernizovati pet korveta klase Visby i kupiti tri broda klase Lulea.

Broj godišnjih regruta će porasti na 10.000 do 2030., a veličina vojske će se povećati za 27.000, dostigavši ukupno 115.000 pripadnika, prenosi Politico.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad