Netanyahu je u nedjelju odbio ponudu Hamasa da okonča rat. Izrael je odbio samo posljednji u dugoj historiji Hamasovih prijedloga za dugoročna primirja, piše Al Jazeera.
Izrael i njegovi zapadni saveznici dugo su odbacivali palestinsku oružanu grupu i politički pokret Hamas sa sjedištem u Gazi kao nelegitimne i odbijali su se angažirati s njom, etiketirajući je kao “terorističku organizaciju”.
Ovaj narativ postao je sve očigledniji od 7. oktobra, kada je Hamas pokrenuo napad nedaleko od opkoljenog pojasa Gaze na izraelsku teritoriju, ubivši oko 1.140 ljudi, rekli su izraelski zvaničnici.
Izrael je pokrenuo brutalnu vojnu kampanju na pojas Gaze dok je premijer Benjamin Netanyahu, koji je Hamas izjednačio s ISIL-om i nacistima, obećao da će “iskorijeniti” palestinsku grupu nakon napada 7. oktobra.
Više od 25.000 Palestinaca je ubijeno, a 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze raseljeno je u jednom od najnasilnijih vojnih napada u modernoj historiji, koji su mnogi označili kao “genocid”. Južna Afrika je tužila Izrael pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) pod optužbom za genocid.
Od 7. oktobra Izrael opisuje Hamas kao egzistencijalnu prijetnju, te tvrdi da ta grupa treba biti uništena.
Ipak, 2017. godine, Hamas je revidirao svoju originalnu povelju iz 1988. kako bi, u stvari, priznao rješenje s dvije države – a samim tim i postojanje Izraela kao legitimnog subjekta. U međuvremenu, Izrael insistira da više ne može dozvoliti postojanje Hamasa, a izraelski političari, predvođeni Netanyahuom, odbacili su rješenje dvije države.
Netanyahu je u nedjelju odbacio prijedlog Hamasa da se okonča rat i oslobodi više od 100 zarobljenika koje grupa drži, u zamjenu za povlačenje izraelskih snaga, oslobađanje palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima i priznanje Hamasove vlasti nad Gazom.
Kako piše Al Jazeera, pregled historije Hamasa, koji je među najpopularnijim palestinskim frontovima otpora, sugerira da je njegovo političko vodstvo tijekom godina predlagalo brojna dugoročna primirja ili prekide vatre Izraelu u zamjenu za stvaranje suverene nezavisne palestinske države.
Izrael je odbijao te ponude, tvrdeći da se Hamasu ne može vjerovati da će se pridržavati dugotrajnog prekida vatre, i insistirajući da su prijedlozi za kratkoročne pauze u borbama neiskreni i strateški usmjereni samo na pomoć oružanom pokretu da se pregrupira od gubitaka.
Sve Hamasove ponude za mir
– 1988: Samo godinu dana nakon osnivanja grupe, vođa Hamasa Mahmoud al-Zahar sastao se sa pokojnim visokim izraelskim zvaničnicima Yitzhakom Rabinom i Shimonom Peresom i predložio da se Izrael povuče sa teritorija okupiranih 1967. u zamjenu za primirje. To je bilo prije nego što je Hamas izgradio svoje naoružano krilo, Qasam Brigade. Također, 1988. godine, sam osnivač Hamasa šeik Ahmad Jasin pokazao je spremnost da pregovara sa Izraelom pod uslovom da “prvo prizna pravo palestinskog naroda na samoopredjeljenje i pravo na povratak na svoju zemlju”.
– 1994: Hamas je ponudio primirje Izraelu nakon otmice i ubistva izraelskog vojnika Nachshona Wachsmana. Godinu dana ranije, Palestinska uprava (PA) prihvatila je prijedlog palestinske države koja se sastoji od Zapadne obale, pojasa Gaze i istočnog Jerusalema. Hamas je pristao na taj prijedlog.
– 1995: Hamas je ponovo predložio 10-godišnje primirje na osnovu istog uslova povlačenja Izraela sa okupiranih teritorija.
– 1996: U martu, nakon što je Izrael u januaru ubio vojnog vođu Hamasa Yahya Ayyasha, pokret je ponudio prekid vatre.
– 1997: U septembru, nekoliko dana prije nego što je Izrael pokušao ubiti političkog lidera Hamasa Khaleda Meshaala u glavnom gradu Jordana, Amanu, pokret je ponudio Izraelu 10-godišnje primirje. U oktobru, nakon puštanja iz izraelskog zatvora, osnivač Hamasa Yasin obnovio je poziv na prekid vatre. U novembru je Hamas ponovo predložio primirje. Qasam Brigade su saopštile da će napadi na izraelske civile prestati ako Izrael prestane da gađa palestinske civile.
– 1999: Yasin ponovo ponudio prekid vatre pod uslovom da se Izrael povuče sa teritorija iz 1967. godine. U pismu evropskim diplomatama, Hamas je ponudio prekid svih neprijateljstava u zamjenu za izraelsko povlačenje, evakuaciju naselja i oslobađanje palestinskih zatvorenika.
– 2003: U decembru je Yasin ponudio prekid vatre pod uslovom da se Izrael povuče sa palestinskih teritorija. Ubijen je četiri mjeseca kasnije u izraelskom napadu.
– 2004: Yasinov nasljednik i suosnivač Hamasa Abdel Aziz al-Rantisi ponovo je predložio 10-godišnje primirje. Izrael ga je ubio mjesec dana nakon Yasina.
– 2006: Hamas je ponovo ponudio 10-godišnje primirje koje će biti “automatski obnovljeno ako se [Izrael] posveti vraćanju punih i legitimnih prava palestinskog naroda na njih u okviru konačnog rješenja koje odgovara onome što je prihvaćeno od strane PLO-a”.
– 2007: Viši vođa Hamasa Ismail Haniyeh ponovio je poziv grupe za stvaranje palestinske države unutar granica iz 1967.
– 2008: Lider Hamasa Meshaal ponovo je ponudio 10-godišnje primirje, koje je ponovio godinu dana kasnije.
– 2014: Hamas i Palestinski Islamski džihad ponudili su 10-godišnje primirje u zamjenu za ukidanje izraelske blokade i oslobađanje palestinskih zatvorenika.
– 2015: Hamas je predložio dugoročni prekid vatre u zamjenu za ukidanje blokade.
– 2017: Hamas je predstavio svoju revidiranu povelju u kojoj je objavio da je prihvatio palestinsku državu na granicama iz 1967.
Kako je revidirana Hamasova povelja iz 1988. godine
Pokret Hamas je osnovan 1987. godine, dvije decenije nakon izraelske vojne okupacije preostalih palestinskih teritorija 1967. godine koje nije uspio zauzeti 1948. Njegove vođe oblikovala je teška stvarnost okupacije, koju su obilježila masovna hapšenja Palestinaca, eksproprijacija palestinskog zemljišta i kontrola resursa.
Više od pola miliona Palestinaca je uhapšeno i suđeno im je na izraelskim vojnim sudovima između 1967. i 1987. godine, oko 1.500 palestinskih domova je srušeno, a hiljade drugih ljudi prisilno deportovano.
Nakon što je Hamas pobijedio na izborima 2006. u Gazi, njegov vođa Haniyeh rekao je da je grupa prihvatila državu na granicama iz 1967. i sve odluke koje su donijele PA i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), ali da Izrael to nike prihvatio.
Lideri Hamasa su također podržali Arapsku mirovnu inicijativu iz 2002. godine koja je pozvala na povlačenje izraelskih snaga s teritorija okupiranih 1967., pravo palestinskih izbjeglica da se vrate u domove iz kojih su raseljeni od 1948. i formiranje suverene nezavisne palestinske države u zamjenu za arapsko priznanje Izraela.
Međutim, Hamasove ponude je više puta odbacivao Izrael i ignorirali su ih njegovi zapadni saveznici, uključujući Sjedinjene Države, uprkos tvrdnjama Washingtona da igra ulogu “poštenog posrednika” u sukobu.
“Hamas je uvijek govorio da je spreman ponuditi primirje i prestati s napadima na civile ako [izraelska] okupacija ukloni svoje naseljenike“, rekao je za Al Jazeeru Tareq Baconi, autor knjige Hamas Contained: The Rise and Pacification of Palestinian Resistance.
Najmanje 750.000 Izraelaca živi u stotinama utvrđenih ilegalnih naselja i ispostava širom okupiranih palestinskih teritorija Zapadne obale i istočnog Jerusalema, od kojih je velika većina izgrađena u cijelosti ili djelimično na privatnoj palestinskoj zemlji.
Hamas je 2017. formalno izmijenio svoju povelju iz 1988. godine, najavljujući još jednom da će prihvatiti palestinsku državu na granicama iz 1967. godine.
“Razmišljanje Hamasa od samog početka bilo je jasno: ‘Ne suočavamo se s vjerskim ratom’“, rekao je Meshaal tada za Al Jazeeru.
“Hamas, još od svog nastanka, shvata prirodu borbe protiv izraelskog okupatora, da to nije borba zato što su Jevreji, već zato što su okupatori“, dodao je on.
Izraelski zvaničnici odbacili su novi politički dokument kao “laž”. U videu, Netanyahu je simbolično bacio dokument u kantu, rekavši da je to pokušaj da se obmane svijet.
“Ne radi se o Gazi”
Međutim, neki analitičari kažu da Izrael nije pokazao interes za političko rješenje, bilo s Hamasom ili drugim palestinskim političkim strankama kao što je Fatah, koji upravlja okupiranom Zapadnom obalom.
“Ne radi se Gazi. Ne radi se ni o tome da li su Izrael ili Hamas započeli rat. Na okupiranoj Zapadnoj obali ima svakodnevnih ubistava i napada, ima napada na džamiju Al-Aksa, ima zatvorenika i kontrolnih punktova“, rekao je za Al Jazeeru Sari Orabi, analitičar iz Ramale.
“Ljudi u Gazi su izbjeglice. Bili su izolovani i odvojeni od ostatka palestinskog naroda“, rekao je.
Ogromna većina stanovništva Gaze su izbjeglice, protjerane iz svojih gradova i sela u današnjoj državi Izrael od strane cionističkih milicija 1948.
Analitičari također krive Izrael za neuspjeh Sporazuma iz Osla, potpisanog 1993. i 1995. između Izraela i PLO – koji je u to vrijeme bio predstavnik palestinskog naroda.
Sporazumi su doveli do formiranja PA, privremenog, petogodišnjeg upravljačkog tijela koje je trebalo da dovede do nezavisne palestinske države koja se sastoji od okupirane teritorije Istočnog Jerusalema, Zapadne obale i Pojasa Gaze.
Međutim, u 30 godina svog postojanja, PA nije uspjela stvoriti državu suočena s izraelskom okupacijom, ilegalnim otimanjem zemlje i uspostavljanjem ilegalnih naselja. Hamas je preuzeo kontrolu nad Gazom od PA 2007. godine.
Iako je među Palestincima postojala početna podrška Sporazumu iz Osla, neuspjeh u postizanju konačnog mirovnog sporazuma do 1999. i sve veći projekti naseljavanja, posebno pod Netanyahuom, ostavili su mnoge razočarane. U videu koji je procurio 2010. godine, Netanyahu se hvalio kako se pobrinuo da sporazum iz Osla ne uspije.
Nade u sporazum iz Osla pretvorile su se u očaj jer je izraelska politika pod uzastopnim vladama nastavila da podriva PA i njegove težnje.
Danas PA ima ograničenu administrativnu vlast nad džepovima okupirane Zapadne obale, dok su izraelska naselja, koja se smatraju ilegalnim prema međunarodnom pravu, brzo rasla. Populacija naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu porasla je sa 250.000 Izraelaca 1993. na više od 700.000 ove godine.
“Izraelci su željeli sporazum iz Osla jer na taj način održavaju svoju kolonizaciju, održavanjem fasade mirovnog procesa“, rekao je Baconi.
“Hamas je pokazivao ogledalo Izraelcima i govorio: Ako zapravo govorite o mogućnosti okončanja okupacije, onda je okončajte. To je bila njihova ponuda umjesto sporazuma iz Osla [1993.] – da će zaustaviti oružani otpor ako Izrael ostavi Palestince na istočnoj strani Jerusalima, Zapadnoj obali i Gazi“, objasnio je.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare