Sudan prolazi kroz najveću humanitarnu krizu na svijetu, a civili i dalje plaćaju cijenu neaktivnosti međunarodne zajednice, saopćile su nevladine organizacije i UN, dok građanski rat u toj zemlji ulazi u treću godinu.
Danas Velika Britanija u Londonu okuplja ministre iz 20 zemalja kako bi pokušala ponovo pokrenuti zamrle mirovne pregovore. Međutim, diplomatski napori često su bili potisnuti drugim krizama, uključujući ratove u Ukrajini i Gazi, piše Guardian.
Na dan kada su se prije dvije godine u Kartumu sukobili sudanska vojska i paravojne Snage za brzu podršku (RSF), strahuje se da su stotine ljudi poginule u napadima RSF-a na izbjegličke kampove u zapadnoj regiji Darfur — u posljednjem očiglednom zločinu u ratu obilježenom brutalnošću i razornim humanitarnim posljedicama.
Posljedice za 51 milion stanovnika Sudana su katastrofalne. Deseci hiljada ljudi su, prema izvještajima, ubijeni. Stotine hiljada se suočavaju s glađu. Gotovo 13 miliona ljudi je raseljeno, od čega njih 4 miliona u susjedne zemlje.
“Sudan je sada u gorem stanju nego ikad ranije“, rekla je Elise Nalbandian, regionalna savjetnica za zagovaranje u Oxfamu. “Najveća humanitarna kriza, najveća kriza raseljenih, najveća kriza gladi… Obaraju se svi mogući negativni rekordi“.
U ratu dolazi do “masovnih” kršenja međunarodnog humanitarnog prava, rekao je Daniel O’Malley, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u Sudanu. “Cijelo civilno stanovništvo, bez obzira gdje se nalazilo u zemlji, praktično je zarobljeno između jedne, dvije ili više zaraćenih strana. I oni snose svu težinu sukoba. Same brojke su zapanjujuće“.
Međunarodna izolacija
Prošlog mjeseca sudanska vojska je ponovo zauzela predsjedničku palatu u Kartumu, što ima snažan simbolički značaj, i vratila kontrolu nad većim dijelom prijestolnice. Ali u mnogim dijelovima zemlje sukobi i dalje bjesne. Izvori na koje se poziva UN navode da je više od 400 ljudi ubijeno u nedavnim napadima RSF-a u Darfuru, gdje ta grupa pokušava zauzeti El Fašer, posljednju prijestolnicu neke od država u regiji koja još nije pod njenom kontrolom.
Od kraja prošle sedmice, RSF izvodi kopnene i zračne napade na sam El Fašer i obližnje kampove za raseljene osobe Zamzam i Abu Šuk. Portparol UN-a rekao je za Agence France-Presse da je Kancelarija za ljudska prava UN-a potvrdila 148 ubistava, te da je od “vjerodostojnih izvora” primila informacije da je ukupan broj ubijenih premašio 400.
Reuters je objavio da podaci Međunarodne organizacije za migracije UN-a sugeriraju da je samo iz kampa Zamzam od vikenda raseljeno do 400.000 ljudi.
U saopćenju, visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je da “napadi velikih razmjera… jasno pokazuju cijenu nečinjenja međunarodne zajednice, uprkos mojim ponovljenim upozorenjima o povećanom riziku za civile u tom području“.
Dodao je: “Napadi su pogoršali ionako tešku humanitarnu i zaštitnu krizu u gradu koji je već pretrpio razorno opsadno stanje od strane RSF-a još od maja prošle godine“.
El Fašer je jedno od više područja u Darfuru gdje je proglašena glad koja pogađa oko 637.000 ljudi. Gotovo polovina od ukupno 50 miliona stanovnika Sudana – njih 24,6 miliona – nema dovoljno hrane.
Leni Kinzli, šefica komunikacija Svjetskog programa za hranu za Sudan, rekla je da su drugi konflikti, kao i nedostatak pristupa za novinare, te međunarodna izolacija Sudana još od vremena svrgnutog diktatora Omara al-Bašira, doprinijeli tome da Sudan ne dobija pažnju kakvu zaslužuje.
“Ne vidimo isti nivo međunarodne pažnje prema Sudanu kao kod drugih kriza“, rekla je. “Ne bi trebalo da postoji takmičenje među krizama. Ali, nažalost, s obzirom na sve što se dešava u svijetu – druge sukobe, druge humanitarne krize i događaje koji pune naslovnice – Sudan je, ne bih čak rekla zaboravljen, već ignoriran“.
Korijeni rata
Korijeni rata sežu u kasnu 2018. godinu, kada su izbili masovni protesti protiv sudanskog diktatora Bašira. Lider sudanske vojske, general Abdel Fattah al-Burhan, udružio se s vođom RSF-a, generalom Mohamedom Hamdanom Dagalom – poznatim kao Hemedti – bivšim ratnim gospodarom, kako bi svrgnuli Bašira u puču u aprilu 2019.
Zajedno su ponovo djelovali 2021. kako bi zbacili civilnu vladu koja je trebala prevesti Sudan ka demokratiji. Međutim, Hemedti je odavno priželjkivao apsolutnu moć za sebe, i tenzije između njih su ubrzo eskalirale u potpuni rat.
RSF, paravojna sila koja je izrasla iz arapskih milicija Džandžavid, optuženih za genocid u Darfuru sredinom 2000-ih, brzo je napredovala u prvim sedmicama i mjesecima, dok su se sukobi širili izvan Kartuma.
U Darfuru su hiljade ljudi poginule tokom prve godine rata, u dobro dokumentovanim napadima RSF-a i savezničkih milicija na nearapske Masalit i druge etničke grupe. Masalitski izbjeglice koje su pobjegle na zapad, u Čad, svjedočile su o grupnim silovanjima žena i djevojčica, te o dječacima koji su ubijani na ulici. Borci milicija izjavili su da će prisiliti žene da rađaju „arapsku djecu“, prema izvještaju UN-a objavljenom u novembru 2024.
I RSF i vojska optuženi su za ratne zločine tokom sukoba.
U januaru ove godine, Sjedinjene Američke Države zvanično su proglasile da je RSF počinio genocid — što je drugi put u manje od 30 godina da je u Sudanu počinjen genocid.
Ujedinjeni Arapski Emirati optuženi su da raspiruju sukob naoružavajući RSF. Navodno pronađeni emiratski pasoši na bojištu prošle godine ukazuju na moguće tajno vojno prisustvo na terenu. UAE negira bilo kakvu umiješanost u rat.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!