Teheran nije Venecuela, Trump pred teškom dilemom: "Nema lake pobjede u Iranu"

Ipak, Trump je započeo godinu fokusirajući se gotovo na sve osim toga. Oteo je predsjednika Venecuele, poslao savezničke agente na talas deportacija u Minesoti, gdje su ubijena dva građana i ponovo kleveta izborni sistem, ukazuje CNN.

Također je stekao sklonost ka vojnim udarcima – tokom prve godine povratka na vlast pogodio je ciljeve u Iranu, Iraku, Jemenu, Siriji, Nigeriji, Venecueli i navodne narkodrone u Tihom okeanu i Karibima.

Klimavo domaće stanje

To je jedan od razloga zbog kojih njegove prijetnje da kazni Iran zbog gušenja demonstracija i da spriječi ponovo uspostavljanje nuklearnog programa imaju težinu, dok u Omanu danas počinju pregovori između zvaničnika Vašingtona i Teherana.

Ali, sa rejtingom odobravanja koji pada ispod 40 posto, u godini parlamentarnih izbora koja već djeluje sumorno za Republikance, Trump mora da uzme u obzir svoje klimavo domaće stanje uz užasno teška vojna pitanja sa kojima se suočava u vezi Irana.

Trump vjeruje da njegova nepredvidivost proširuje prostor za pregovore. Ipak, usred nove krize oko Irana, sve je teže vidjeti kako će izaći sa onakvom jasnom i lakom pobjedom kakvu priželjkuje.

Predsjednik SAD-a je uvjeren da iranski vjerski lideri žele da postignu sporazum kako bi izbjegli mogućnost rata sa Sjedinjenim Državama. On je u regionu skupio značajne pomorske snage i ima vojne opcije da nanese ozbiljan udarac.

Ova vojna priprema je ojačala njegovu odlučnu diplomatiju.

Trump i Iran

A Iranci možda ne mogu računati na TACO-moment (Trump Always Chickens Out – „Trump uvijek odustaje“). Trumpova globalna agresivnost postavila je crvene linije.

Tokom svog prvog mandata ubio je iranskog vojno-obavještajnog šefa Qasema Soleimanija u Iraku. U drugom mandatu poslao je američke bombardere oko svijeta da unište iranske nuklearne objekte.

Trump se takođe upustio u unutrašnju politiku Irana više nego bilo koji predsjednik 21. vijeka, upozoravajući režim na odmazdu zbog nastavka napada na sopstvene građane, nakon brutalnog gušenja protesta prošlog mjeseca, kada je navodno ubijeno na hiljade ljudi na hladnokrvni način.

Ukratko, Trump je u svoju najnoviju igru snage sa liderima u Teheranu uložio ogroman lični i geopolitički prestiž.

Zašto je Iran posebno ranjiv?

Možda bi imalo smisla za Trumpa da iskoristi rijetku priliku: Iran nikada nije bio slabiji u svojih 45 godina sukoba sa Sjedinjenim Državam.

Budućnost režima zamagljena je krizom sukcesije koja polako razgrađuje njegovu aureolu trajnosti. Stari Ajatollah Ali Khamenei neće trajati vječno, smatra CNN.

Kriza političke legitimnosti nikada nije bila ekstremnija. Očaj i bespomoćnost natjerali su demonstrante na ulice usred nestašica hrane i vode i iscrpljujućih ekonomskih uslova.

Regionalni iranski posrednici, uključujući Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanu, koji su nekada bili svojevrsna osiguravajuća polisa protiv spoljnog napada, "uništeni su ratovima sa Izraelom", tvrdi CNN.

Ova tri faktora kreiraju logičnu osnovu za vojnu akciju SAD-a protiv Irana. Možda nikada nije bilo boljeg trenutka za Vašington da sruši vlast u Iranu i ova prilika možda neće dugo trajati.

Ako Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sada ne iskoriste šansu, mogli bi žaliti zbog propuštene prilike u godinama koje dolaze, smatra CNN.

Mjesto u historiji

Ako bi Trump ostvario "podvig" koji nijedan predsjednik SAD prije njega nisu, "stekao bi mjesto u historiji koje se ne može osporiti". S obzirom na njegovu opsesiju nasljeđem, to mora biti primamljiva perspektiva.

U administraciji u kojoj su ograničenja predsjedničke moći uklonjena, sve može zavisiti od Trumpovih instinkta.

„Najvažnija razmišljanja su ona koja se dešavaju u glavi predsjednika Trumpa“, rekao je Karim Sadjadpour, ekspert za Iran iz Carnegie Instituta za međunarodni mir, za CNN.

„Mislim da ako pogledate njegov sopstveni prethodni rad u tri velike prilike, on je rizikovao sa Iranom 2018. – napustio je nuklearni sporazum. Zatim je 2020. ubio vrhovnog iranskog vojnog komandanta. I naravno, prošlog juna je bombardovao njihove nuklearne objekte i vjeruje da su sve ove odluke bile opravdane, a sada je Iran slabiji nego ikada jer nema protivvazdušnu odbranu“.

Sadjadpour je dodao: „Mislim da taj kontekst, u kombinaciji sa činjenicom da iransko rukovodstvo nastavlja da ga izaziva, i činjenicom da nema velike mogućnosti za sporazum, nije situacija kao Nixon u Kini, gdje možete dobiti veliki dogovor i normalizovati odnose. A ako je već rekao da je prošlog juna uništio iranski nuklearni program, meni nije jasno kako postizanje još jednog nuklearnog sporazuma može biti rezultat koji on ovdje traži“.

Rizici vojne akcije veći nego u Venecueli

Međutim, vojni udari bi nosili ogromne rizike, kako u samoj operaciji, tako i u neizvjesnim političkim posljedicama koje bi mogle donijeti.

Ozbiljan pokušaj da se „dekapitira“ iranski režim ili uništi vojni kapacitet Iranske revolucionarne garde vjerovatno bi zahtjevao višednevnu vazdušnu kampanju.

Pokušaj da se smanji iranska sposobnost da uguši nove proteste nosio bi visok rizik od civilnih žrtava, s obzirom na to da se veliki dio mašinerije nalazi u civilnim oblastima. Bez nezamislive perspektive velikog kopnenog upada, koliko bi takav napor bio efikasan kada je nedavno gušenje protesta sprovedeno brutalnim nasiljem uličnih sukoba?

Iran, sjedište drevne persijske civilizacije, teritorijalno je povezan i manje pogođen vjerskim podjelama nego Irak – koji se raspao nakon invazije SAD-a 2003. godine. Ali niko ne želi da testira posljedice vakuma moći ako vlada padne, u odsustvu jasnog puta ka povratku demokratiji.

Kratki, snažni udar kakav Tramp preferira, a koji se ne kosi sa mantrama njegovog MAGA pokreta o izbjegavanju stranih intervencija, možda neće biti dovoljan da sruši vlast u Teheranu.

Ali duža vojna angažovanost sa neizvjesnim posljedicama ozbiljno bi testirala povjerenje Amerikanaca u predsjednika. Rat koji bi pošao po zlu mogao bi uništiti Republikance na već nepromišljenim parlamentarnim izborima u novembru.

Osjećaj oholosti okupio se oko Bijele kuće otkako je prošlog mjeseca srušen venecuelanski lider Nicolas Maduro. Ali veći broj američkih boraca poginulih u ratu sa Iranom mogao bi efektivno isprazniti svu moć i legitimitet Trumpovog drugog mandata.

Također su posljednjih sedmica postojali znakovi da saveznici Amerike u Zalivu – sa kojima je Trump blizak – strahuju od posljedica napada SAD-a na Iran.

Iranski odgovor

Kratkoročni raketni napadi Irana su mogući. Teheran bi mogao pokušati da onesposobi regionalnu naftnu infrastrukturu.

Dugoročno, nemiri bi mogli uzdrmati region koji se sada preusmjerava ka unosnim perspektivama poput vještačke inteligencije i turizma.

Neki iranski susjedi također strahuju da bi haos mogao uslijediti ako Khamenei bude ubijen, jer njegova zemlja više od 40 godina poznaje samo gvozdenu vlast. Druga mogućnost je da ga vjerski lideri zamjene jednako brutalnim, ali sekularnijim režimom – koji bi mogao pokušati da ponovo uspostavi regionalnu prijetnju.

Opširnije na portalu Danas.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad