Donald Trump je započeo svoj razgovor s Vladimirom Putinom jednostavnim zahtjevom: 30-dnevnim prekidom vatre na kopnu, moru i u zraku, na koji je Ukrajina već pristala, kao početnom mjerom za izgradnju puta ka miru. Umjesto toga, ono što je američki predsjednik dobio od Putina bile su upitne ponude, ograničeni ustupci – i, prije svega, zapanjujući zahtjev ruskog lidera da oslabi Ukrajinu, čime bi se ismijao bilo kakav mirovni sporazum, navodi u analizi urednik za odbranu i sigurnost lista Guardian, Dan Sabbagh.
“Ključni uslov” za rješavanje sukoba, kako je Kremlj naveo u saopćenju nakon poziva, trebalo bi da bude “potpuni prestanak strane vojne pomoći i pružanja obavještajnih podataka Kijevu“.
To znači obustavu vojne podrške ne samo iz SAD-a već i od svih stranih saveznika Ukrajine, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i sve one koji sklapaju planove za postkonfliktnu “snagu za osiguranje”, koja bi dugoročno garantovala sigurnost Kijevu, omogućila mu da otvori svoje luke i aerodrome te zaštiti ključnu infrastrukturu.
Kako piše Sabbagh, to je pozicija koju Ukrajina nikako ne može prihvatiti. Kijev već tri godine pruža Rusiji, pretrpjevši desetine hiljada žrtava i uspješno sprječavajući potpuno preuzimanje zemlje – iako je izgubila oko petinu teritorije, za koju je svjesna da je ne može povratiti ratovanjem.
#related-news_1
Sabbagh u analizi navodi: “Toliko je smio taj zahtjev da je teško povjerovati da je Putin potpuno ozbiljan“.
“Zvuči kao da Rusi projektuju svoje želje“, rekao je Matthew Savill, analitičar iz think-tanka Royal United Services Institute, jednostavno opisujući poziciju Kremlja kao “nekompatibilnu” s evropskim sigurnosnim planom.
Skidanje pritiska s Putina?
Još uvijek nije jasno do koje je mjere Trump insistirao na punom 30-dnevnom prijedlogu prekida vatre, koji je sedmicu ranije s Ukrajinom dogovorio njegov državni sekretar Marco Rubio. Lord Ricketts, bivši britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je: “Moramo znati kako je Trump na to reagovao. Ali mogu samo pretpostaviti da je to bilo osmišljeno kako bi se osiguralo da Zelenski odbije prijedlog, čime bi se skinuo pritisak s Putina“.
Ni ključni evropski lideri nisu izgledali previše impresionirani. Lideri Francuske i Njemačke, na zajedničkoj konferenciji za novinare, ponovili su svoju kontinuiranu podršku Ukrajini. “Nastavit ćemo podržavati ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, govoreći uz njemačkog kancelara Olafa Scholza.
A zauzvrat?
Ono što je Trump dobio bilo je nešto znatno skromnije od punog prekida vatre: trenutna obaveza Putina da prestane bombardovati ukrajinsku energetsku infrastrukturu ako bi se Kijev “uzajamno suzdržao” od sličnih napada.
Kako objašnjava Sabbagh, tokom protekle tri godine, Rusija je neprekidno bombardovala ukrajinske elektrane do te mjere da je preostala proizvodnja energije gotovo isključivo nuklearna – što je previše rizično čak i za moskovske snage da napadnu. Ukrajina, s druge strane, sada bi trebala obustaviti destabilizirajuću kampanju napada na rafinerije u ruskoj pozadini, koja vjerovatno još nije gotova – iako se svako smanjenje neprijateljstava mora pozdraviti.
Orysia Lutsevych, stručnjakinja za Ukrajinu iz think-tanka Chatham House, dodaje da dolazak proljeća znači da Kijev relativno malo dobija od 30-dnevnog prekida napada na energetsku infrastrukturu. Ona je Putinovu ponudu opisala kao “neku vrstu geste dobre volje da održi Trumpovu pažnju i dobije veći plijen: [da] SAD napusti Ukrajinu“.
Ipak, Bijela kuća je saopćila da će obje strane započeti “tehničke pregovore o implementaciji pomorskog prekida vatre”. Trump je dodao da to dolazi “s razumijevanjem da ćemo brzo raditi na potpunom prekidu vatre“, iako je ovaj posljednji aspekt zamagljen ruskom verzijom.
Ukrajina isključena
Umjesto toga, Kremlj je naglasio da će Ukrajina ostati isključena iz pregovora. “Lideri su potvrdili svoju namjeru da nastave napore na postizanju rješenja za Ukrajinu u bilateralnom režimu“, čime se također vraća legitimitet zemlji čija su agresija i ratni zločini doveli do njene izolacije i sankcija sa Zapada.
Sabbagh na kraju ipak ističe da je pozitivno je što se pregovori nastavljaju, “iako postoji zabrinutost da će ih Rusija iskoristiti kako bi pokušala odvojiti SAD od Evrope“.
“U međuvremenu, Trump i Putin su se također dogovorili da organizuju hokejaške utakmice između igrača američkih i ruskih liga. Puck, barem, ovdje ne staje.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!