Treći svjetski rat više nije nezamisliv: Deset upozorenja koja ne bi trebalo ignorirati

Dok pojedini ugledni analitičari smatraju da je Treći svjetski rat već počeo, historičari upozoravaju da međunarodni poredak pokazuje zabrinjavajuće sličnosti s razdobljima koja su prethodila velikim ratovima.

"Iskreno, mislim da smo već u Trećem svjetskom ratu", izjavio je krajem oktobra 2026. globalni strateg i autor Parag Khanna u razgovoru za The National.

Khanna smatra da nije potrebno čekati da historičari za nekoliko decenija proglase današnje razdoblje početkom novog svjetskog rata. Prema njegovom tumačenju, sukobi koji se vode u različitim dijelovima svijeta već su međusobno povezani, a velike sile u njih su uključene direktno ili indirektno.

Sličnu zabrinutost, iako s opreznijim zaključkom, izražava Margaret MacMillan, ugledna historičarka i profesorica emerita Univerziteta Oxford.

Njezina analiza ukazuje na porast nacionalizma, nezadovoljstvo građana, slabljenje međunarodnog poretka i razvoj novih vojnih tehnologija. Sve su to pojave koje, prema njezinom mišljenju, zaslužuju ozbiljnu usporedbu s historijskim razdobljima velikih međunarodnih previranja.

Deset pokazatelja posebno ilustrira razmjere današnjih rizika.

1. Svijet troši rekordne iznose na vojsku

Prema podacima SIPRI-ja objavljenim u aprilu 2026, svjetski vojni izdaci u 2025. dostigli su 2.887 milijardi dolara, uz realni rast od 2,9 posto.

Bila je to jedanaesta uzastopna godina povećanja vojnih izdataka. U posljednjih deset godina globalna vojna potrošnja porasla je za 41 posto.

Povećanje vojnih budžeta ne znači nužno da države pripremaju rat. Međutim, istovremeno naoružavanje suparničkih sila može pojačati nepovjerenje i stvoriti novu sigurnosnu dilemu: ono što jedna država smatra odbranom, druga može protumačiti kao prijetnju.

2. Nuklearne sile moderniziraju arsenale

Prema SIPRI-jevom godišnjaku za 2026, devet nuklearno naoružanih država početkom godine raspolagalo je s približno 12.187 nuklearnih bojevih glava.

Od toga se između 2.100 i 2.200 raspoređenih bojevih glava nalazilo u stanju visoke operativne pripravnosti.

Direktor SIPRI-ja Karim Haggag upozorio je da tehnološki razvoj, slabljenje kontrole naoružanja i geopolitičke napetosti povećavaju opasnosti povezane s nuklearnim oružjem.

Posebno zabrinjava sve izraženije uvjerenje da se nacionalna sigurnost može osigurati dodatnim oslanjanjem na nuklearne arsenale.

3. Slabi međunarodna kontrola naoružanja

Sporazum New START između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije istekao je u februaru 2026. godine, čime je dodatno oslabljen sistem bilateralne kontrole strateškog nuklearnog naoružanja.

Upravo su takvi sporazumi decenijama predstavljali važan instrument ograničavanja utrke u naoružanju.

SIPRI-jev istraživač Hans M. Kristensen upozorio je da nuklearne države sve više zanemaruju obaveze razoružanja i demonstriraju vlastitu vojnu moć.

4. Rivalstvo velikih sila postaje sve opasnije

Odnosi Washingtona, Moskve i Pekinga sve su složeniji, a njihove sigurnosne ambicije često se preklapaju u osjetljivim dijelovima svijeta.

Profesor historije i globalnih odnosa na Yaleu Odd Arne Westad upozorio je u intervjuu za grčki Kathimerini da ga posebno zabrinjava mogućnost izbijanja krize koju današnji politički lideri neće uspjeti kontrolirati.

Njegovo upozorenje posebno je značajno jer se bavi historijom Hladnog rata i odnosima Kine i Zapada.

5. Regionalni ratovi mogu prerasti vlastite granice

Rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku pokazali su koliko regionalne krize mogu utjecati na sigurnost drugih država.

Parag Khanna smatra da su upravo međusobna povezanost sukoba i uključenost velikih sila razlog zbog kojeg današnje stanje već naziva svjetskim ratom.

Takva interpretacija nije općeprihvaćena među stručnjacima. Ipak, ona otvara pitanje mora li svjetski rat nužno izgledati poput sukoba iz 1914. ili 1939. godine.

Šta znači Treći svjetski rat?

Ne postoji jedinstvena međunarodno prihvaćena definicija Trećeg svjetskog rata. Uobičajeno se pod tim pojmom podrazumijeva veliki oružani sukob koji uključuje više svjetskih sila i obuhvata različite regije. Pojedini analitičari koriste ga i za opis međusobno povezanih regionalnih ratova, ekonomskih sukoba i globalnog strateškog nadmetanja. Takva šira upotreba pojma ostaje predmet rasprave.

6. Diplomacija sve teže prati vojne krize

SIPRI upozorava na slabljenje strateškog dijaloga među velikim silama.

Westad posebno naglašava opasnost od situacije u kojoj politički lideri neće imati dovoljno prostora da se povuku iz krize bez ozbiljnih političkih posljedica.

Historijsko iskustvo pokazuje da su komunikacija, pregovori i mogućnost kompromisa ključni za sprečavanje nenamjerne eskalacije.

7. Cybernapadi otvaraju nove puteve prema sukobu

Savremene vojske zavise od satelita, komunikacijskih mreža i digitalnih sistema.

SIPRI u istraživanju o nuklearnoj eskalaciji upozorava da kombiniranje konvencionalnih vojnih operacija s cyber i svemirskim djelovanjem može stvoriti nove puteve prema upotrebi nuklearnog oružja.

Napad na stratešku infrastrukturu mogao bi biti protumačen kao priprema za mnogo širu operaciju.

8. Umjetna inteligencija mijenja brzinu ratovanja

Umjetna inteligencija sve se više koristi u analizi obavještajnih podataka, nadzoru i vojnom planiranju.

Brzina obrade informacija može pomoći vojnom odlučivanju, ali istovremeno povećava opasnost da se odluke donose na osnovu nepotpunih ili pogrešno interpretiranih podataka.

Posebno je osjetljivo pitanje njezine primjene u sistemima povezanim s nuklearnim odvraćanjem.

9. Međunarodne institucije suočavaju se s ograničenjima

Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije imaju važnu ulogu u sprečavanju sukoba, ali njihove mogućnosti često su ograničene političkim odnosima velikih sila.

Margaret MacMillan upozorava da je međunarodni poredak sve krhkiji, dok mnogi građani zapadnih društava još uvijek podrazumijevaju stabilnost koja je obilježila velik dio razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

Prema njezinoj ocjeni, svijet ulazi u novo razdoblje nereda koje zahtijeva ozbiljnije suočavanje s postojećim opasnostima.

10. Najveća opasnost može biti rat koji niko nije planirao

Jedan od najopasnijih scenarija jeste eskalacija koju nijedna država prvobitno nije željela.

Pogrešno protumačena vojna vježba, incident između suparničkih snaga ili napad na stratešku infrastrukturu mogu pokrenuti niz reakcija koje postaje sve teže zaustaviti.

Westadovo upozorenje upravo se odnosi na takvu mogućnost: krizu u kojoj države neće pronaći politički prihvatljiv način da odustanu od daljnje eskalacije.

Je li novi svjetski rat neizbježan?

Među stručnjacima ne postoji saglasnost da je svijet na pragu Trećeg svjetskog rata. Dok Khanna smatra da je on već počeo u drugačijem obliku, MacMillan naglašava da katastrofalni sukob još uvijek može biti izbjegnut.

SIPRI-jevi podaci potvrđuju rast vojnih izdataka, modernizaciju nuklearnih arsenala i slabljenje kontrole naoružanja, ali ne predstavljaju prognozu izbijanja svjetskog rata.

Upravo ta razlika ostaje presudna. Historijski obrasci i sigurnosni pokazatelji mogu upozoriti na opasnost, ali ne mogu unaprijed odrediti političke odluke.

Svijet se suočava s ozbiljnim rizicima, no pitanje je hoće li međunarodni akteri uspjeti obnoviti mehanizme koji su tokom prethodnih decenija sprečavali da velike krize prerastu u globalnu katastrofu.