Trump naredio otvaranje: Koji su dokumenti o ubistvu Kennedyja i dalje tajni?

Stručnjaci koji su detaljno proučavali dostupne informacije smatraju da javnost ne treba očekivati šokantna otkrića. Ipak, interes za detalje o atentatu i događajima koji su mu prethodili ostaje velik, dok istraživači ističu značaj pristupa novim informacijama.

Trump je naložio direktoru Nacionalne obavještajne službe i državnom tužiocu da u roku od 15 dana pripreme plan za objavu dokumenata povezanih s Kennedyjevim ubistvom. Međutim, još uvijek nije poznato kada će ti dokumenti postati dostupni javnosti.

Deklasifikacija povezanih dokumenata

Naredba također uključuje deklasifikaciju zapisa vezanih za ubistva senatora Roberta F. Kennedyja i lidera pokreta za građanska prava Martina Luthera Kinga 1968. godine. Rok za izradu plana objave ovih dokumenata je 45 dana.

Robert F. Kennedy mlađi, nećak Johna F. Kennedyja i sin ubijenog senatora, koji je bio kandidat za ministra zdravstva u Trumpovoj administraciji, izjavio je kako sumnja da je usamljeni napadač bio jedini odgovoran za atentat na njegovog strica 1963. godine.

Dogodilo se u Dallasu

Kada je predsjednički avion „Air Force One“ s predsjednikom i prvom damom Jacqueline Kennedy sletio u Dallas, dočekali su ih vedro nebo i oduševljena publika. Posjeta Teksasu bila je dio priprema za predstojeću predsjedničku kampanju.

Međutim, dok je povorka prolazila centrom grada, pucnji iz zgrade Teksaškog skladišta školskih knjiga šokirali su prisutne. Policija je ubrzo uhapsila 24-godišnjeg Leeja Harveyja Oswalda, koji je viđen na šestom spratu zgrade, na poziciji pogodnoj za snajperistu. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Jack Ruby ubio je Oswalda tokom njegovog prebacivanja u zatvor, pred očima policajaca i novinara.

Teorije zavjere

Iako je Warrenova komisija 1964. zaključila da je Oswald djelovao sam i da nije bilo dokaza o zavjeri, brojne teorije zavjere nastavljaju kružiti već šest decenija.

Početkom 1990-ih, savezne vlasti naložile su pohranjivanje svih dokumenata povezanih s atentatom u Nacionalni arhiv, gdje je pohranjeno više od pet miliona zapisa. Ti dokumenti su trebali biti objavljeni 2017. godine, ali je Trump odgodio objavu nekih dosjea zbog navodne ugroženosti nacionalne sigurnosti.

CIA i Hladni rat

Mnogi neobjavljeni dokumenti povezani su s aktivnostima CIA-e tokom Hladnog rata. Prema istraživačima, još uvijek nije dostupno oko 3.000 dokumenata.

Među već objavljenim zapisima nalaze se detalji o Oswaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi u Mexico Cityju nekoliko sedmica prije atentata. Oswald, bivši marinac, prethodno je prebivao u Sovjetskom Savezu, a povratkom u Teksas nastavio je izražavati interes za posjetu Kubi i Sovjetskom Savezu.

U jednom od dokumenata CIA-e navodi se kako je Oswald telefonski kontaktirao sovjetsku ambasadu tražeći vizu. Drugi memorandum opisuje njegovo prisustvo u sovjetskoj ambasadi, gdje je razgovarao s oficirom KGB-a.

Objava dokumenata – doprinos razumijevanju prošlosti

Istraživači smatraju da objava dokumenata pomaže boljem razumijevanju konteksta Hladnog rata. Bez obzira na značaj informacija, njihova transparentnost ključna je za potpunije sagledavanje jednog od najintrigantnijih događaja u američkoj historiji.