Turski predsjednik poziva na mir i strpljenje, te u povjerenje u novi ekonomski sistem ove zemlje. Ali, to pitanje dolazi u trenutku kada se tamošnja valuta nalazi u slobodnom padu. Turska lira je izgubila skoro polovinu svoje vrijednosti tokom ove godine. CNN-ova Jomana Karadsheh izvještava o tome šta ova kriza znači za obične Turke.

U jednom od istanbulskih naselja ljudi srednje klase kažu da su svakim danom sve siromašniji. Uz inflaciju od više od 20 posto i tursku liru u slobodnom padu, Turci gledaju kako im se prihodi smanjuju, dok cijene vrtoglavo rastu. Recep Bayraktar kaže da jedva preživljava od penzije, sada ne može sebi priuštiti ni da izvodi unuke.

“Ne možemo im kupiti čak ni igračku. Igračka vrijedna 10 lira je sada 40. Djeca hoće sve što vide, šta ćemo mi”, kaže Recep Bayraktar.

Ali nije u pitanju samo luksuz. Mnogi Turci kažu da jedva mogu priuštiti osnovne stvari. Asuman Ozel više ne donosi kolica za kupovinu na tržnicu.

“Kupila sam dva patlidžana, nekoliko tikvica i jedan karfiol. To je to. U prošlosti sam kupovala kilograme svega. Nekada sam punila svoju korpu za kupovinu, sada je nemoguće”, rekla je Asuman Ozel.

Ova žena prekida nas da nam kaže da je sve veoma skupo. Kaže da njen muž, krojač, nije radio više od godinu dana nakon što se razbolio od Covida. Par živi od svoje penzije i jedva je dovoljno da pokrije troškove.

“Otići ću odavde, a da ništa ne kupim zbog cijena. Pogledajte cijene voća i povrća, od općine dobivam sniženi hljeb, crveno meso ne smijemo jesti ni jednom sedmično. Nemam pojma kako ćemo preživjeti”, kazala je ova prolaznica.

To je pitanje u glavama mnogih Turaka – koji s vremena na vrijeme gledaju kako cijena gotovo svega raste na dnevnoj bazi.

“Simit ili tursko pecivo, kako je poznato, popularna je jeftina ulična hrana i osnovna namirnica za doručak u ovoj zemlji. Ono je u posljednjih nekoliko dana skuplje za oko 30 posto. Šokantno za mnoge ljude koji se pitaju, ako Simit nije bio pošteđen, šta dalje”, razmišljanja su.

Turska lira je ove godine izgubila skoro polovinu vrijednosti. Više od 30 posto od toga samo u novembru. Većina stručnjaka za to krivi neortodoksnu ekonomsku politiku turskog predsjednika – da bi se borila protiv inflacije, većina zemalja podiže kamatne stope, ali Turska radi suprotno. Predsjednik Erdogan, nepokolebljivi protivnik visokih kamata – koje opisuje kao “zlo koje bogate čini bogatijima, a siromašne siromašnijim” – natjerao je centralnu banku da smanji troškove zaduživanja – niže kamatne stope i deprecijaciju valute – tvrdi da će povećati proizvodnju, zapošljavanje, turizam i izvoz. Ali stručnjaci dovode u pitanje predsjednikov plan.

“Čak 65% turskog izvoza zavisi od uvoza denominiranog u stranoj valuti. Mi Turci sada dižemo cijene za cijelu privredu u korist zapravo oko 20, 25% ekonomije. Dakle, ne pomaže baš domaćinstvu. Tako pokušava da se nosi sa visokom inflacijom. Problem je što nema fokusa na borbi protiv inflacije, koja je srž problema trenutno u Turskoj i nepredvidivosti koja dolazi sa tim”, kazao je Can Selcuki, generalni menadžer Istanbul Economic Research.

Predsjednik Erdogan obećava rezultate u roku od 6 mjeseci, ali se izbori 2023. brzo približavaju. Mnogo zavisi od njegove sposobnosti da to i ostvari.

“U srži uspjeha predsjednika Erdogana u boljoj polovini protekle dvije decenije bila je njegova sposobnost da pruža usluge za domaćinstva sa srednjim i niskim prihodima. A sada se čini da se potpuno okrenuo tamo gdje srednji prihodi i domaćinstva sa niskim prihodima zaista pate”, istakao je Can Selcuki, generalni menadžer Istanbul Economic Research.

Ova patnja može koštati Erdogana na biralištima, ali za sada su obični Turci ti koji snose teret ovog političkog kockanja, piše CNN.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad