Spor oko granica Donbasa
Ukrajina odbila američki prijedlog: Trumpovi izaslanici ponudili plan kojim bi Putin mogao proglasiti pobjedu u Donbasu

Ukrajina je odbacila američki prijedlog o promjeni administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, kojim bi Rusija mogla proglasiti kontrolu nad cijelim Donbasom, iako ukrajinske snage i dalje drže dio tog područja. Kako piše britanski Telegraph, pozivajući se na izvor blizak pregovorima, plan su predstavili izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušaju prevazilaženja jedne od najvećih prepreka mirovnom sporazumu.
Prema pisanju Telegrapha, američki prijedlog predviđao je prekrajanje administrativnih granica dvije istočne ukrajinske oblasti u skladu s trenutnom linijom fronta.
Takvo rješenje omogućilo bi Moskvi da predstavi kako je ostvarila cilj zauzimanja cijelog Donbasa, iako ruske snage nisu uspjele osvojiti sve gradove i teritorije koje Ukrajina još kontroliše.
Područja koja bi ostala pod ukrajinskom kontrolom bila bi, prema tom prijedlogu, administrativno izdvojena iz Donjecke i Luganske oblasti.
Riječ je o pokušaju da se zaobiđe ključno pitanje u pregovorima: ruski zahtjev da se Ukrajina povuče s približno 5.180 kvadratnih kilometara teritorije koju ruska vojska nije uspjela zauzeti.
Međutim, Kijev je prijedlog odbacio.
„Ukrajinska delegacija nikada nije razgovarala o bilo kakvim ustupcima u vezi s teritorijama koje Rusija okupira“, izjavio je ukrajinski izvor za Telegraph.
„Ukrajina to nikada neće priznati, ni de facto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom“, dodao je.
Teritorija ostaje najveća prepreka
Prva runda trilateralnih pregovora održana je u utorak, uz posredovanje Trumpovog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i njegovog zeta Jareda Kushnera.
Sastanak je trajao četiri i po sata, a razgovori su prvenstveno bili usmjereni na humanitarna pitanja i sigurnosne garancije.
Uoči pregovora pojavile su se informacije da su i Kijev i Moskva privatno pokazali određenu fleksibilnost u pogledu teritorijalnih pitanja, iako su njihove javne pozicije ostale suštinski suprotstavljene.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je zahtijevao povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa. U junu 2024. tražio je i da Kijev prizna ruske teritorijalne pretenzije na Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku oblast, kao i Krim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje mogućnost povlačenja s teritorija koje ukrajinska vojska još drži.
Govoreći u utorak u Kopenhagenu, Zelenski je optužio ruske pregovarače da američkoj strani predstavljaju netačne informacije o stanju na frontu.
Prema njegovim riječima, ruski predstavnici tvrdili su da kontrolišu približno polovinu teritorije Donbasa koja je još pod ukrajinskom kontrolom.
Kijev je, tvrdi Zelenski, te navode osporio fotografijama i videosnimcima.
Ukrajinski predsjednik također je rekao da Putin, prema svemu sudeći, pokušava uvjeriti Washington da ruska vojska može osvojiti preostala područja Donbasa u roku od nekoliko mjeseci.
Zelenski smatra da bi teritorijalna pitanja na kraju trebali rješavati neposredno predsjednici Ukrajine i Rusije, uz američko i evropsko posredovanje.
Razmjena zarobljenika i sigurnosne garancije
Uprkos neslaganjima oko teritorije, Zelenski je prvi dan pregovora opisao kao „konstruktivan i prilično sadržajan“.
Delegacije su razgovarale o humanitarnim mjerama, oslobađanju ratnih zarobljenika i dugoročnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Među konkretnim prijedlozima bila je velika razmjena ratnih zarobljenika. Prema Zelenskom, razmatrana je mogućnost razmjene po 1.000 ili 1.500 zarobljenika sa svake strane.
Kijev insistira na pravno obavezujućim sigurnosnim garancijama koje bi spriječile novu rusku invaziju, umjesto političkih obećanja koja bi neka buduća američka administracija mogla povući.
Među opcijama su bilateralne američke garancije i evropska Koalicija voljnih, uz podršku Washingtona. Ukrajina istovremeno ne odustaje od ambicije da postane članica NATO-a.
Moskva, s druge strane, zahtijeva vlastite sigurnosne garancije i ograničavanje vojnog prisustva NATO-a u istočnoj Evropi.
Na početku pregovora Kushner je izjavio da Washington vjeruje kako je Putin, pod određenim uslovima, spreman razgovarati o miru.
„Pitanje koje nam Evropljani najčešće postavljaju jeste jesu li Rusi i predsjednik Putin zaista spremni za mir. Na osnovu onoga što smo Steve i ja čuli od njega, možemo vrlo odlučno reći da vjerujemo da jesu, pod odgovarajućim uslovima“, rekao je Kushner.
Ipak, razlike između ruskih teritorijalnih zahtjeva i ukrajinskog odbijanja da prizna okupaciju ostaju centralna prepreka postizanju sporazuma.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare