Četiri sata pregovora
Završena prva runda pregovora Rusije i Ukrajine: Rubio govori o napretku, ali ključni spor ostaje

Prva runda mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, održana uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dhabiju, završena je u utorak nakon gotovo četiri sata razgovora. Američki državni sekretar Marco Rubio ocijenio je pregovore kao „veoma produktivne“, ali je upozorio da pred pregovaračima ostaje mnogo posla. Razgovori bi trebali biti nastavljeni u srijedu, dok Moskva i Kijev i dalje imaju suprotstavljene stavove o teritoriji i budućim sigurnosnim garancijama.
Riječ je o prvim direktnim pregovorima dvije zaraćene strane uz američko posredovanje od februara ove godine.
Završetak prve runde potvrdila je ukrajinska Služba vanjske obavještajne službe, navodeći da se nastavak očekuje 11. novembra.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji se nalazi u Parizu na sastanku ministara vanjskih poslova G7, izjavio je da je današnji sastanak bio veoma produktivan.
Ipak, naglasio je da to ne znači da je mirovni sporazum blizu i da je potrebno nastaviti rad na preostalim pitanjima.
Washington želi uključiti Evropu
Rubio je poručio da je jedan od američkih ciljeva da se pregovori u određenoj fazi prošire i na evropske predstavnike.
Evropske države nisu učestvovale u današnjim trilateralnim pregovorima, čemu se protivila Moskva.
Ipak, prije početka sastanka ukrajinski i američki zvaničnici razgovarali su s predstavnicima Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, NATO-a i Evropske komisije.
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff saopštio je da su učesnici tih konsultacija naglasili potrebu za poštivanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao i uspostavljanjem vjerodostojnih sigurnosnih garancija.
Prema njegovim riječima, cilj je stvoriti okvir koji će dugoročno spriječiti novi rat.
Evropski zvaničnici već sedmicama upozoravaju da se o budućnosti evropske sigurnosti ne može odlučivati bez direktnog učešća evropskih država.
Kushner: Razlike su smanjene
Američku delegaciju u Abu Dhabiju predvode Witkoff i Jared Kushner, zet predsjednika Donalda Trumpa.
Kushner je na početku pregovora izjavio da su prethodni kontakti s Moskvom i Kijevom omogućili bolje razumijevanje njihovih pozicija.
Prema njegovim riječima, pregovarači su uspjeli suziti pojedine razlike i identificirati moguća rješenja.
Naglasio je da Trump želi sporazum koji bi okončao rat i omogućio objema državama stabilniju budućnost.
Rusku delegaciju predvodi savjetnik predsjednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski, dok je na čelu ukrajinskog pregovaračkog tima Rustem Umerov, šef ukrajinske Službe vanjske obavještajne službe.
Teritorija ostaje najveća prepreka
Uprkos pozitivnim ocjenama američkih zvaničnika, nema potvrde da je na današnjem sastanku postignut konkretan sporazum.
Najveće razlike odnose se na teritoriju koju je Rusija okupirala tokom rata.
Moskva zahtijeva da se ukrajinske snage povuku iz dijelova četiri ukrajinske oblasti koje Rusija smatra svojim teritorijem, iako ih ne kontrolira u potpunosti.
Rusija također traži da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog ustupanja teritorije.
Kijev insistira da prekid vatre mora prethoditi širem političkom sporazumu te da svako rješenje mora sadržavati pouzdane garancije protiv nove ruske agresije.
Prema Reutersu, američki pregovarači razmatraju mogućnost kompromisa o teritoriji, ali ukrajinski zvaničnici odbacuju tvrdnje da su spremni na takve ustupke.
Pregovori dok se napadi nastavljaju
Diplomatski razgovori održani su u trenutku kada obje strane nastavljaju napade na energetsku infrastrukturu.
Rusija je tokom noći izvela nove napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, dok je Ukrajina nastavila gađati ruske rafinerije nafte.
Prema ukrajinskim zračnim snagama, Rusija je tokom noći lansirala 162 drona različitih tipova i jednu balističku raketu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo 155 ukrajinskih dronova iznad više ruskih regija i okupiranog Krima.
Te tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.
Američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice najavio je mogućnost šireg sporazuma koji se ne bi odnosio samo na Ukrajinu nego i na budući sigurnosni poredak u Evropi.
Međutim, takva ideja izazvala je zabrinutost među evropskim saveznicima, posebno zbog ranijih ruskih zahtjeva za ograničavanje prisustva NATO-a u istočnoj Evropi.
Današnji razgovori završeni su bez javno objavljenog dogovora o prekidu vatre, teritoriji ili sigurnosnim garancijama.
Nastavak pregovora u srijedu trebao bi pokazati mogu li pozitivne ocjene američkih zvaničnika prerasti u konkretne pomake prema okončanju rata.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare