Region Zapadnog Balkana kada su u pitanju klimatske promjene, prilagodba istim, ali i ispunjavanje obećanih smanjenja emisija ugljeničkih gasova za Evropskom unijom kasni nekoliko decenija zaključak je "Ublažavanje klimatskih promjena i prelijevanje politika u neposrednom susjedstvu EU" istraživanja koje je proveo MMF.

Jedan od zaključaka ovog istraživanja potvrđuje i ono što je na Balkanu već odavno poznato, a to je da Balkan zagađuje mnogo više nego li je to slučaj s prostorom Evropske unije. O ovom istraživanju i njegovim rezultatima za N1 je govorio Serhan Cervik, viši ekonomist MMF-a i jedan od autora izvještaja.

Eksperti MMF-a su također došli do zaključka da bi uvođenje tzv. „poreza na ugljik“ moglo imati višestrukog efekta na domaćinstva, biznise, ali i državu. Uvođenjem „poreza na ugljik“ određenim dijelovima društva finansijski bi ojačalo državne budžete u rangu 3% GDP-a.

“Naša analiza to pokazuje, ovim zemljama zapravo nisu potrebna dodatna sredstva za ovo. Na primjer, postoji značajna količina literaturnih dokaza koji pokazuju da bi porez na ugljik, porez na količinu ugljika bilo kojeg izvora energije, mogao biti vrlo djelotvoran alat za smanjenje emisija, a time i za ublažavanje klimatskih promjena. U redu. I u prosjeku, nalazimo da bi u zemljama koje proučavamo porez na ugljen generirao nešto oko 3% BDP-a u prihodima, novim prihodima. U redu. Ovo je dodatni prihod. I ovaj dodatni prihod može biti ono što nazivamo recikliranim nazad u privredu, u firme, u domaćinstva, na način koji bi mogao pomoći u rješavanju nekih od ovih pitanja koja pokrećete, zar ne? Dakle, ovaj proces je zapravo na jedan način, ne u svim aspektima, ali na jedan način je to samofinansiranje, zar ne? Dakle, ako uvedete porez na ugljik, to će generirati prihode koje možete koristiti za poboljšanje energetske infrastrukture”, ističe Cervik.