Na globalnoj sceni se dešava novo zveckanje oružjem, ovaj put nuklearnim, a sve nakon odluke američkog predsjednika Joea Bidena da dozovli ukrajinskim snagama da koriste dalekometno naoružanje duboko u ruskom teritoriju. Neke zemlje upozoravaju svoje građane kako moraju biti spremni za eventualni rat. O ovim temama za Dan uživo govorio je Vlado Vurušić, vanjskopolitički analitičar hrvatskog Jutarnjeg lista.

Kako komantarišete odluku američkog predsjednika Joea Bidena da se dozvoli ukrajinskim snagama da koriste dalekometno naoružanje duboko u ruskom teritoriju?

To nije ništa neočekivano ni novo, kao ni ovo što je danas Putin potpisao novu nuklearnu doktrinu Rusije. U svakom slučaju nalazimo se u kulminaciji rata u Ukrajini koji je proprimio i postao međunarodni sukob nakon što je Sjeverna Koreja poslala ne samo oružje nego i vojnike koje sudjeluju na strani Rusije protiv Ukrajine. To je povezano jedno s drugim, iako se prije nkoliko mjeseci očekivalo da bi Biden mogao učiniti ovo što je učinio jučer, on je to odlagao između ostalog bojeći  se eskalacije. Sada je na odlasku Bidenova administracija i odlučili dati zeleno svjetlo pod obrazloženjem da su stvari malo drugačije otkad se u rat uključila i Sjeverna Koreja. Dobivamo međunarodni sukob širokih razmjera, zloguki proroci govore da mi živimo već u Trećem svjetskom ratu, ali ne znamo da je to tako i zapravo mnogi su skloni reći da smo na korak od mogućeg nuklearnog sukoba s obzirom na promjenu nuklearne doktrine Rusije i neprestanih prijetnji Rusije nuklearnim oružjem u ovom ratu, kako oni kažu, protiv NATO-a, koji je involviran i izravno sudjeluje na strani Ukrajine.

Američki i ukrajinski zvaničnici potvrdili da su rakete ATACMS korištene u napadu na Rusiju

Koliko se upravo ovakvim potezima dodatno globalizuje sukob u Ukrajini uvlačeći američke indopacifičke protivnike u sve to? BBC je objavio podatke o nivou investicija u Ukrajinu – Amerikanci više šalju oružja od svih drugih zemalja, može li Evropa investirati više nakon Trumpovog preuzimanja vlasti?

To je ono pitanje svih pitanja, kako će reagirati Donald Trump na sve ovo. Mnogi su govorili da je vrući krumpir odlukom o upotrebi dalekometnih projektila zapravo Joe Bidnne ostavio Trumpu. Međutim, stvari su se promijenile, pitanje je hoće li Trump kad postane predsjednik opozvati tu odluku ili ne.

Putin potpisao novu nuklearnu doktrinu: Proširen raspon zemalja koje mogu biti gađane

Dugo je kritikovao obim američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini te obećao brzo okončanje rata, ne objašnjavajući kako?

To je njegova agenda, on je cijelo vrijeme govorio i onaj rat na Bliskom Istoku će završiti za 24 sata, na što su mu svi poručili, pogotovo izravni sudionici rata, da je to nemoguće učiniti. Sada je pitanje kako će se on ponijeti. On jeste u kampanji govorio da će smanjiti ovu isporuku oružja Ukrajini, smanjiti financijsku pomoć ili davati je pod nekim drugim uslovima. Neki njegovi suradnici su govorili da se Ukrajina ne tiče Trumpa odnosno SAD-a, međutim imali smo priliku vidjeti da je Trump primio još u kampanji Zelenskog, Zelenski je bio među prvih 4-5 državnika s kojima se Trump odmah čuo nakon izbora. Ne zaboravimo da je i u prvom mandatu pomagao Ukrajini davajući im oružje koje su Ukrajinci uspješno koristili na početku ruske agresije. Cijelu stvar treba gledati iz raznih perspektiva i vidjeti kako će Trump reagirati. Činjenica je da Europa ne može tako efikanso i u toj količini pomagati Ukrajini kao SAD, Europa ne može zamijeniti ako bi se hipotetski dogodilo da SAD potpuno dignu ruke od Ukrajine, teško da Europa sa svim svojim resursima može nadokanditi ono što su Amerikanci davali, pogotovo što vidimo da u EU i NATO postoje neke članice, kao što su Mađarska, Slovačka i neke druge, koje su protiv takve i tolike pomoći Ukrjaini.

Ko je Radmila Šekerinska, nova zamjenica prvog čovjeka NATO-a i prva zvaničnica sa Zapadnog Balkana na ovoj poziciji

Govoreći o NATO-u, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte objavio je da je na poziciju zamjenice imenovao nekadašnju ministricu odbrane Sjeverne Makedonije Radmilu Šekerinsku. Šta to znači za NATO i Zapadni Balkan, pogotovo za BiH kada na drugu po važnosti poziciju u ovom savezu dolazi žena iz regije Zapadnog Balkana?

To je vrlo zanimljivo, prvi put da neko iz ovog našeg područja dolazi na tako visoku funkciju u NATO-u, pogotovo iz Sjeverne Makedonije, zemlje koja je mlada članica NATO-a, koja još nije u EU i koju razdiru mnogi unutarnji konflikti. Znamo i da Bugarska – član NATO i EU, ometa makedonski pregovarački proces sa EU, tako da u svakom slučaju ona bi mogla predstavljati u NATO interese i Zapadnog Balkana. Ovim imenovanjem mislim da je NATO shvatio i koliko je ovaj dio Europe važan u sigurnosnom smislu. To su zemlje koje su prilično politički nestabilne, znamo šta se događa u Srbiji, kakvo je stanje u Crnoj Gori, Kosovu, BiH. S obzirom na destabilizarajuće faktore kao što je Milorad Dodik, proruski elementi na ovom području prilično su jaki i glasni, tako da je ovo poruka za Zapadni Balkan da NATO ili Europe, pa i SAD, računaju na ovaj prostor kao nešto što neće u slučaju najgoreg scenarija ostaviti na cjedilu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje