Vrhovni sud dao zeleno svjetlo Trumpu: SAD nastavlja deportacije migranata u treće zemlje

Odluka predstavlja važnu pravnu pobjedu za Trumpovu administraciju, koja deportacije u takozvane treće zemlje koristi kao jedan od mehanizama za ubrzano protjerivanje migranata u okviru svoje restriktivne imigracijske politike.

Vrhovni sud prihvatio je hitni zahtjev Ministarstva pravde SAD-a i privremeno obustavio primjenu odluke sudije američkog Okružnog suda u Bostonu Briana Murphyja. Murphy je prethodno presudio da je politika Ministarstva domovinske sigurnosti kojom se migrantima omogućava deportacija u treće zemlje nezakonita, piše Reuters.

Vrhovni sud će argumente u ovom slučaju saslušati u decembru, nakon čega se očekuje konačna odluka o zakonitosti ove politike.

Sud trenutno ima konzervativnu većinu od šest prema tri, dok se troje liberalnih sudija usprotivilo odluci kojom je omogućeno da deportacije odmah budu nastavljene dok traje pravni postupak.

Više od 25.000 ljudi deportovano u 29 zemalja

Spor je pokrenut nakon kolektivne tužbe organizacija za prava imigranata, koje su u ime migranata zatražile da se američkoj vladi onemogući njihovo slanje u treće zemlje bez prethodne obavijesti i mogućnosti da ukažu na opasnosti s kojima bi se tamo mogli suočiti.

Prema podacima organizacija za ljudska prava, više od 25.000 migranata već je deportovano u 29 država u okviru politike koju je Trumpova administracija počela provoditi prošle godine. Velika većina deportovanih poslana je u Meksiko.

Deportacije u treće zemlje predstavljaju jednu od niza mjera kojima Trumpova administracija nastoji ostvariti cilj masovnih deportacija. Imigracija je jedan od glavnih političkih prioriteta Donalda Trumpa otkako se prošle godine vratio u Bijelu kuću.

Američka administracija provodila je deportacije i u politički nestabilni Južni Sudan, zemlju za koju State Department američkim državljanima preporučuje da je izbjegavaju zbog opasnosti od kriminala, otmica i oružanih sukoba.

Migranti su slani i u Ugandu, Ekvatorijalnu Gvineju, Liberiju, Centralnoafričku Republiku i druge države.

Trumpova administracija pozdravila odluku

Glavni pravni savjetnik Ministarstva domovinske sigurnosti James Percival pozdravio je odluku Vrhovnog suda.

"Loš dan i za kriminalne ilegalne migrante i za aktiviste koji zagovaraju otvorene granice", napisao je Percival na društvenim mrežama.

Potpuno drugačije reakcije stigle su od pravnih zastupnika migranata.

Trina Realmuto, advokatica tužitelja iz organizacije National Immigration Litigation Alliance, upozorila je da bi posljedice odluke mogle biti veoma ozbiljne za ljude kojima prijeti progon ili mučenje u zemljama u koje budu deportovani.

"Sud je omogućio administraciji da nastavi slati ljude u treće zemlje u kojima se suočavaju s progonom ili mučenjem. To je poražavajući ishod za ljude koji bi mogli biti ukrcani u avion prije nego što uopće dobiju obavijest ili priliku da iskažu strah od onoga što ih čeka", kazala je Realmuto.

Sudija ranije utvrdio kršenje prava na pravičan postupak

Sudija Brian Murphy u februaru je zaključio da politika deportovanja u treće zemlje krši procedure predviđene američkim imigracijskim zakonodavstvom, kao i zaštitu prava na pravičan postupak prema Petom amandmanu Ustava SAD-a.

Pravo na pravičan postupak u pravilu zahtijeva da vlasti osobi pruže prethodnu obavijest i mogućnost saslušanja prije poduzimanja određenih mjera koje za nju mogu imati ozbiljne posljedice.

Vrhovni sud je, međutim, već ranije intervenisao u ovom slučaju u korist Trumpove administracije. Suspendovana je prethodna Murphyjeva privremena odluka kojom su deportacije bile zaustavljene, a potom su ukinuta i ograničenja koja je sudija uveo kako bi spriječio slanje grupe muškaraca u Južni Sudan.

Slučaj je počeo 2025. godine, nakon što je Ministarstvo domovinske sigurnosti intenziviralo pokušaje deportovanja migranata koji ne mogu biti vraćeni ni u jednu državu navedenu u njihovim nalozima za deportaciju.

Kako funkcionišu deportacije u treće zemlje?

Prema politici Trumpove administracije, migranti mogu biti ubrzano deportovani, bez prethodne obavijesti, u treće zemlje koje su dale vjerodostojne diplomatske garancije da deportovane osobe neće biti progonjene niti mučene.

Kada država u koju bi osoba trebala biti poslana nije dala takve garancije, migrant bi trebao biti obaviješten o odredištu. Međutim, američke vlasti procjenjuju vjerovatnoću progona ili mučenja samo ukoliko osoba sama iskaže strah da bi tome mogla biti izložena.

Ministarstvo pravde SAD-a u hitnom zahtjevu upućenom Vrhovnom sudu branilo je takvu praksu.

Naveli su da su deportacije u treće zemlje "ključni alat za uklanjanje određenih stranaca, uključujući neke od najgorih stranaca koji su počinili krivična djela."

Kritičari administracije, kao i sudija Murphy, upozoravaju, međutim, da ova politika ne pogađa isključivo osobe s kriminalnom prošlošću.

Među ljudima obuhvaćenim deportacijama nalaze se i migranti kojima je ranije odobrena pravna zaštita upravo zato što se ne mogu sigurno vratiti u svoje matične države.

Tvrdnje o premlaćivanju, seksualnom nasilju i nestancima

U sudskim dokumentima koje su podnijeli tužitelji iznesene su i ozbiljne tvrdnje o posljedicama dosadašnjih deportacija.

Prema njihovim navodima, pojedine treće zemlje vraćale su deportovane osobe u njihove matične države, iako su im Sjedinjene Američke Države prethodno odobrile zaštitu od takvog povratka.

Tužitelji tvrde i da su neke deportovane osobe bile pretučene, seksualno zlostavljane ili pritvorene, dok su druge nestale.

Prema njihovim tvrdnjama, Trumpova administracija zanemaruje "ozbiljnu štetu koja nastaje deportovanjem hiljada dugogodišnjih stanovnika SAD-a, od kojih mnogi nemaju kriminalnu prošlost, u treće zemlje bez obzira na progon ili mučenje s kojim se tamo suočavaju."

Američki Apelacioni sud za Prvi okrug sa sjedištem u Bostonu 18. septembra potvrdio je veći dio Murphyjeve odluke.

Pravni spor od početka prate ozbiljna neslaganja između administracije i sudije. Murphy je utvrdio da je administracija "više puta prekršila ili pokušala prekršiti" njegove sudske naloge.

Još 2025. godine zaključio je da je administracija prekršila jedan od njegovih naloga kojim su bile propisane dodatne procedure prije pokušaja deportacije grupe migranata u Južni Sudan.

Konačna odluka Vrhovnog suda o zakonitosti politike deportovanja migranata u treće zemlje tek se očekuje, dok će usmeni argumenti u ovom slučaju biti saslušani u decembru.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad