Prije nekoliko dana Nasim je napustio jedini dom koji je ikada poznavao, krenuvši prema pakistanskoj granici zajedno s desetinama hiljada drugih afganistanskih izbjeglica koji su poput njega dobili rok da napuste zemlju, suočivši ih tako s mračnom perspektivom novog života pod represivnom vladavinom talibana. Odlukom koja je preokrenula mnoge živote, Pakistan je naredio svim afganistanskim izbjeglicama i migrantima bez službenih identifikacijskih dokumenata da napuste zemlju do 1. novembra – i obećao deportirati sve koji ostanu nakon tog datuma.

“Rođen sam u Pakistanu, živim ovdje 42 godine, išao sam u školu u Pakistanu. Nikad nisam bio u Afganistanu”, rekao je Nasim, koji je doputovao na granični prijelaz Torkham iz sjevernog grada Peshawara.

Kako piše CNN, otkako je preuzela kontrolu nad Afganistanom u augustu 2021., talibanska vlast je srušila prava žena, zatvorila srednje škole za djevojke, zabranila ženama pohađanje sveučilišta ili ulazak u mnoge javne prostore te im zabranila rad u većini sektora. Pod njihovim nadzorom zemlja se također bori s velikom glađu, bolestima i nedostatkom čiste vode.

Ali Nasim i drugi migranti nemaju izbora nego se vratiti. U četvrtak su pakistanske vlasti počele skupljati one koji su ostali, a više od 100 njih je uhapšeno u gradu Quetta i odvedeno u pritvorske centre.

​
Kad je CNN u srijedu posjetio granični prijelaz Torkham, bio je pun kamiona natrpanih starim namještajem, koferima i madracima; gomile migranata nagurivale su se na zemljanim cestama, držeći svoju djecu i oskudnu imovinu.

“Nismo imali novca, napustili smo posao, domove, bilo nam je teško doći ovamo. Ovdje nema vode”, rekao je Nasim.

“Moja djeca su izvučena iz škole – dan kada moja djeca nisu išla u školu za mene je bio kao dan umiranja”, dodao je.

Smješten na zapadnom rubu slavnog prolaza Khyber, preko Torkhama su prešle generacije Afganistanaca koji su bježali i vraćali se tokom burne četiri decenije rata koji je uništio naciju.

Mnogi su pobjegli od sovjetske invazije 1980-ih i duge, na kraju uspješne borbe mudžahedina. Drugi su pobjegli tokom građanskog rata koji je izbio nakon sovjetskog povlačenja koje je dovelo do početnog uspona talibana.

Nova generacija otišla je u Pakistan nakon napada 11. septembra, a povratak talibana na vlast 2021. nakon haotičnog povlačenja Sjedinjenih Država izazvao je još jedan val od oko 600 hiljada izbjeglica.

Sada je Afganistancima iz svih tih generacija rečeno da se vrate.

Sigurnosni problemi

Privremeni pakistanski ministar unutarnjih poslova Sarfraz Bugti ranije je rekao da iza naloga za deportaciju stoje sigurnosni problemi, tvrdeći da su afganistanski državljani izveli 14 od 24 velika teroristička napada koji su se ove godine dogodili u Pakistanu.

Naredbu su kritizirale međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava kako zbog golemog opsega tako i zbog načina na koji se provodi, a mnogi Afganistanci tvrde da su ih pakistanske vlasti maltretirale.

Pakistan je dom za više od dva miliona Afganistanaca bez dokumenata. Njihova je prisutnost dugo bila kontroverzna, a ovo nije prvi put da su suočeni s policijskim napadima i prijetnjama deportacijom. Vlasti su 3. oktobra najavile posljednju masovnu deportaciju, dajući migrantima manje od mjesec dana da se spakiraju i odu.

Međunarodna tijela i grupe za ljudska prava upozorili su na prijeteću humanitarnu katastrofu dok se vraćaju.

“Pozivamo pakistanske vlasti da obustave prisilna vraćanja afganistanskih državljana prije nego što bude prekasno da se izbjegne katastrofa ljudskih prava”, izjavila je Ravina Shamdasani, glasnogovornica Ureda visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR).

“Vjerujemo da će mnogi od onih koji se suočavaju s deportacijom biti izloženi ozbiljnom riziku od kršenja ljudskih prava ako budu vraćeni u Afganistan, uključujući proizvoljno hapšenje i pritvaranje, mučenje, okrutno i drugo neljudsko postupanje”, dodala je.

Također su kritizirali Pakistan zbog metoda provođenja reda.

Human Rights Watch ustvrdio je u utorak da pakistanska vlada koristi “prijetnje, zlostavljanje i pritvaranje kako bi prisilila afganistanske tražitelje azila bez pravnog statusa da se vrate u Afganistan ili se suoče s deportacijom”.

CNN je zatražio komentar od pakistanskog ministarstva unutarnjih poslova.
​
Ghulam Sakhi, građevinski radnik koji je živio u najvećem pakistanskom gradu Karachiju, rekao je za CNN na granici da im “niko nije rekao da idemo, ali vidjeli smo kako se postupa s Afganistancima”.

“Policija bi nas uhvatila i tražila novac, nismo imali novca da im platimo. Živio sam ovdje više od 40 godina… Ostario sam u Pakistanu, ali rečeno nam je da idemo pa idemo”, rekao je.

Gotovo 60 hiljada Afganistanaca napustilo je Pakistan u prvoj polovici oktobra, a većina je navela strah od hapšenja kao razlog, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice i Međunarodnoj organizaciji za migracije.

Nešto više od 129 hiljada njih pobjeglo je iz Khyber Pakhtunkhwa do četvrtka, prema pokrajinskom ministarstvu unutarnjih poslova. Nekih 38 hiljada prešlo je preko graničnog prijelaza Chaman zapadnije u Balochistanu.

Raza Muhammad, otac desetero djece, bio je jedan od onih koji su se ove sedmice spremali otići kroz Chaman.

“Ovdje sam proveo 38 godina, sada mi govore da odem, jer mi ovdje nije mjesto”, rekao je za CNN.

Muhammad je rekao da je godinama radio kao domaći radnik i rekao je da je maltretiranje od strane lokalne policije bilo rutina. Nadao se da će talibani pozdraviti one koji su protjerani iz Pakistana i pomoći im da nađu nove poslove.

“Za mene nema drugog izbora, prepušteni smo na milost i nemilost novim ljudima”, rekao je.

Akhtar Muhammad, 22, rekao je da je rođen i da je cijeli život živio u Quetti, najvećem gradu Balochistana.

“Moj otac živi ovdje 40 godina, ne znamo pravilno govoriti paštunski”, rekao je, misleći na jezik kojim govore paštunska plemena koja žive duž afganistansko-pakistanske granice.

“Ne znamo kakvo će okruženje biti tamo (u Afganistanu)”, dodao je.

U izjavi od ponedjeljka, glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova odgovorio je OHCHR-u rekavši da zemlja “s krajnjom ozbiljnošću preuzima svoje obaveze prema zaštiti i sigurnosnim potrebama onih u ranjivim situacijama. Naša evidencija u zadnjih 40 godina u primanju miliona naše afganistanske braće i sestara govori sama za sebe”.

Čak su i talibani bili kritični, pozivajući Pakistan da “zaustavi proces jednokratne deportacije afganistanskih imigranata”, rekavši da je to “protivno dobrosusjedskim običajima te islamskim i humanitarnim standardima”.

“Afganistanci nisu stvorili probleme za sigurnost zemalja u kojima žive, niti su uključeni u nestabilnost”, rekli su talibani u izjavi.

Grupa je rekla da su neki od njezinih zvaničnika posjetili prijelaz Torkham u utorak kako bi nadgledali povratak migranata iz Pakistana i naredili da se na tom području postave privremeni kampovi.
​

Neki ne mogu riskirati povratak

Mnogi afganistanski migranti u Pakistanu čekali su preseljenje u druge zemlje poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, ali te su nade sada u limbu jer se vraćaju u zemlju razorenu sukobima iz koje su nekoć pobjegli.

Za neke je to pitanje života i smrti.

Afganistanski novinar Zahid Bahand odrekao se svega kako bi pobjegao sa svojom porodicom nakon što su talibani preuzeli vlast – prodavši svoj automobil, kuću i drugu imovinu kako bi pobjegao. Preživljavanje u Pakistanu bio je još jedan izazov jer pakistanska vlada nije odobrila njihove zahtjeve za službene dokumente, bez kojih njegova djeca ne mogu ići u školu, rekao je.

Uznemiravanje od strane policije postalo je toliko intenzivno da se bojao napustiti svoje stambeno područje. No, rekao je, povratak u Afganistan bio bi daleko gori.

“Ako me deportiraju, bit će puno problema, talibani će me ubiti. Ostavio sam sve. Nemam dom. Bio sam u zatvoru u Afganistanu pod talibanima tri mjeseca, tamo za mene nema mjesta”, kazao je.

U prvim sedmicama nakon preuzimanja vlasti 2021. pojavili su se potresni izvještaji o talibanima koji su priveli i brutalno napali novinare koji su izvještavali o protestu u Kabulu – što je pojačalo tjeskobu u zemlji koja je već bila opasna za novinare.

Stalno pogoršanje ljudskih prava pod talibanima od njihova povratka na vlast samo je potvrdilo najgore strahove mnogih Afganistanaca.

Islamistička grupa je od tada naredila sudijama da nametnu striktno tumačenje šerijatskog zakona koje uključuje javna pogubljenja, amputacije i bičevanje.

Izgledi da se vrati u Afganistan i pritisci da zbrine svoju djecu u Pakistanu dok se zidovi skučavaju, učinili su da se Bahand boji zaspati.

“Sramim se, kakav sam ja to čovjek da ne mogu pomoći svojoj porodici?” rekao je vidno emotivan. “Umirem svake minute. Moja je greška što sam čovjek? Da sam Afganistanac, da sam novinar?”