Istraživanja pokazuju da ljudi sve manje konzumiraju pisane vijesti, a sve se više okreću društvenim mrežama - pogotovo formatu kratkih video zapisa. Kako piše Financial Times, ovo predstavlja problem za društvo. Naime, u prelasku s tradicionalnih medija na društvene mreže i s teksta na video i audio sadržaj, "pobjednik je populizam".

“Prije sedamdeset godina, mogli ste vidjeti more glava uronjenih u novine. Prije otprilike 15 godina, oči su bile zalijepljene za ekrane. Na prvi pogled, današnja slika izgleda slično, ali propušta se suptilna razlika. Ranije su ti ekrani obično prikazivali tekst; sada ćete primijetiti prepoznatljivo treperenje beskonačnog niza kratkih videozapisa”, piše FT.

Štampa je u padu već nekoliko decenija, ali možda je manje primijećen drastičan pad konzumacije pisanih vijesti uopšte. Udio odraslih koji čitaju vijesti online u SAD-u opao je s 70 na 50 posto od 2013. godine. Udio Britanaca i Amerikanaca koji sada ne konzumiraju nikakve konvencionalne vijesti porastao je s 8 na oko 30 posto.

“Dok je pad štampe bio uglavnom problem za profit novina, pad ukupne konzumacije vijesti predstavlja problem za društvo”, navodi FT.

“Svijet pojednostavljenih stavova”

Društvene mreže sada dominiraju. Danas odrasli mlađi od 50 godina u SAD-u češće dobijaju vijesti direktno s društvenih mreža nego iz novinskih članaka, bilo štampanih ili online, prema posljednjem Digitalnom izvještaju o vijestima Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva. Trendovi u većini drugih zemalja su slični.

Ove promjene imaju značajne posljedice, od kojih neke tek počinjemo shvatati.

“Na osnovnom nivou, prelazak s članaka od nekoliko stotina riječi na 280 znakova u 2010-im godinama značio je prelazak čak i s umjerene količine detalja i suptilnosti prosječnog novinskog izvještaja na svijet pojednostavljenih stavova. Kompromisi i kompleksnost ne dobijaju priliku”, navodi se u anallizi.

Ovo nije samo pitanje kratkih formata. Naime, trenutna reakcija u obliku lajkova i broja dijeljenja brzo je naučila ljude da “najbolje prolazi sadržaj koji je preuveličan i neprijateljski, a ne umjeren i nijansiran”.

To znači da je “nastajući medijski pejzaž postao je nepovoljan za obrazovani centristički establišment, ali povoljan za populiste i radikale”.

Najnovija faza digitalne medijske tranzicije, brzi uspon kratkih videa, vjerojatno je još veća promjena. Platforme poput TikToka i Instagrama sada daleko nadmašuju Facebook, X i Bluesky među mladima, a isti pomak se događa i među odraslima.

Ove platforme su fundamentalno drugačije. Tekstualne društvene mreže su i dalje favorizirale tradicionalno novinarstvo, djelomično zato što sažeto pisanje pomaže — a hronološki prikaz je nagrađivao vijesti.

“S prelaskom na video, ravnoteža se naginje na drugu stranu. Na TikToku i Instagramu valuta su harizma, energija i način izvođenja: biti prvi manje je važno od toga da budete izuzetno privlačni”, piše FT.

Ovo potvrđuju i dodatni podaci Reutersa koji pokazuju da su, čak i kada su društvene mreže počele “kanibalizirati” web stranice s vijestima, najistaknutiji novinarski računi na tekstualnim društvenim platformama i dalje bili mainstream novinari i medijske organizacije. U svijetu videa, ljudi se češće okreću influencerima i kreatorima sadržaja nego tradicionalnim izvorima, ne samo za lifestyle sadržaje nego i za vijesti.

Medijski influenceri širom političkog spektra “orijentisati protiv establišmenta”

Ovo predstavlja još jednu prednost za političke autsajdere. Novopečeni mediji su po definiciji manje bliski s političarima establišmenta, a nezavisnost od velikih tradicionalnih brendova također znači da mogu promovisati i objavljivati ono što mainstream mediji ne bi. Istraživanja pokazuju da se najnovija klasa novinskih influencera blago naginje desno u političkom smislu, ali čak i oni s drugačijim političkim stavovima su orijentisati protiv establišmenta.

Dio istog ovog obrascca su i romjene u načinu na koji ljudi slušaju vijesti.

Podcasti, kod kojih je norma da se privatno slušaju putem slušalica, potpuno su drugačija pojava od radija, kojem su kultura i sadržaj oblikovani u eri kada bi ga par ili porodica zajedno slušali u automobilu ili kuhinji.

Kako se navodi u anallizi, ovo omogućava i fragmentiraniji pejzaž i veću prihvatljivost za kontroverzne sadržaje. Kako piše FT, “mnogo je lakše da često ikonoklastička “manosfera” (pokret za muška prava koji često podrazumijeva mizogine narative) u digitalnim medijima procvjeta u ovom svijetu nego u onom starom”.

“Po formi i funkciji, tonu i ugrađenim podsticajima, nastajući medijski pejzaž 2024. godine znatno je drugačiji od onog iz 2014., a kamoli 2004. ili 1994. godine. Bilo bi zaista čudno ako ovo ne bi imalo utjecaj na našu politiku”, piše na kraju FT.