Zemlje Zaljeva traže alternativne izvozne rute uslijed krize u Hormuzu

Do krize je došlo nakon što su zajednički napadi SAD-a i Izraela na Iran krajem februara potaknuli Teheran da, kao odgovor, zatvori ovaj ključni plovni put, čime su otkrivene slabosti energetske infrastrukture u regiji.

Hormuški moreuz inače omogućava transport oko 20 posto svjetskih zaliha nafte, a njegovo zatvaranje dovelo je do različitih posljedica, ovisno o kapacitetima alternativne infrastrukture i ranjivosti pojedinih zaljevskih zemalja.

Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) posjeduju aktivnu infrastrukturu cjevovoda koja omogućava zaobilaženje moreuza.

Kuvajt, Katar i Bahrein oslanjaju se na pomorski transport kroz moreuz i nemaju alternativne izvozne kapacitete, dok Oman ima prednost zbog svog jedinstvenog geografskog položaja izvan ovog uskog grla.

Kuvajt je pretrpio ogromne ekonomske poremećaje jer nije imao mogućnosti za trenutno zaobilaženje moreuza. Njegova dnevna proizvodnja sirove nafte naglo je pala sa predratnog nivoa od 2,6 miliona barela na svega 573.000 barela u maju, nakon što su kapaciteti skladišta popunjeni do maksimuma.

Izvoz kuvajtske sirove nafte djelimično se oporavio na milion barela dnevno do septembra, ali je i dalje ostao znatno ispod predratnog nivoa (na manje od 36 posto tog iznosa).

Iako Kuvajt pregovara sa Saudijskom Arabijom o dugoročnim projektima izgradnje cjevovoda za zaobilaženje moreuza, takva infrastrukturna rješenja, čija realizacija traje godinama, ne nude trenutno olakšanje u pogledu kratkoročne ekonomske ovisnosti zemlje o Hormuškom moreuzu.

Katar se nalazi u sličnoj situaciji i suočava se sa strukturnom krizom kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji se u tom tečnom stanju ne može transportovati putem cjevovoda. Katar je pretrpio direktne napade na jedno svoje komercijalno plovilo, a eskalacija regionalnih tenzija navela je Dohu da smanji obim operacija u svom postrojenju Ras Laffan.

Prema procjenama analitičara, dugotrajna obustava pomorskog saobraćaja dovela je do manjka od oko 30 miliona metričkih tona u odnosu na planirane ciljeve izvoza LNG-a iz Katara za 2026. godinu.

Izgradnja novih postrojenja izvan moreuza za Katar nije opcija, jer su zvaničnici te zemlje izjavili da neće graditi zaobilazne cjevovode. Umjesto toga, katarska vlada, zajedno s Pakistanom, posreduje u diplomatskim pregovorima između SAD-a i Irana kako bi se obnovila pomorska sigurnost i ponovo otvorio Hormuški moreuz.

Istovremeno, Bahrein je pretrpio direktnu štetu na infrastrukturi, uz logističke poteškoće uzrokovane pomorskom blokadom.

Rafinerija Sitra BAPCO, jedino postrojenje za preradu nafte u Bahreinu, bila je primorana obustaviti rad kapaciteta od 400.000 barela dnevno, jer su skladišni kapaciteti bili popunjeni do maksimuma.

Situacija se pogoršala kada su 5. aprila napadi dronovima i projektilima izazvali požar i nanijeli tešku štetu skladišnim rezervoarima u postrojenju Sitra, dodatno oslabivši bahreinski energetski sektor.

UAE je krizu prebrodio gotovo bez posljedica, oslanjajući se na svoj naftovod Habshan - Fujairah, poznat i kao Naftovod za sirovu naftu Abu Dhabija (ADCOP).

ADCOP, dug 360 kilometara (223,7 milja), transportuje do 1,8 miliona barela sirove nafte dnevno direktno iz Abu Dhabija do Omanskog zaljeva.

UAE planira nova ulaganja u infrastrukturu kako bi udvostručili kapacitete zaobilaznih ruta, nastojeći dostići proizvodni cilj od pet miliona barela dnevno do naredne godine, nakon što su se nedavno povukli iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) kako bi izbjegli kvote ograničene na 3,5 miliona barela dnevno.

Situacija u Saudijskoj Arabiji ukazala je na ranjivost sistema zaobilaznih ruta vrijednih više milijardi dolara.

Saudijska Arabija se oslanja na naftovod Istok - Zapad (East-West Crude Oil Pipeline), dug 1.200 kilometara (745,6 milja), za transport do sedam miliona barela sirove nafte dnevno do luke Yanbu na Crvenom moru.

U napadima bespilotnim letjelicama koje su 11. septembra izvele jemenske milicije Huti, uz podršku Irana, oštećene su pumpne stanice na naftovodu, što je navelo kompaniju Saudi Aramco da obustavi rad sistema i otkaže isporuke planirane za oktobar namijenjene najmanje dvjema evropskim rafinerijama.

Rijad je bio primoran preusmjeriti svoje pošiljke nazad preko Hormuškog moreuza kako bi ispunio ugovorne obaveze, što je dovelo do povećanja dnevnog prometa tim plovnim putem sa 700.000 barela u augustu na 2,9 miliona barela ovog mjeseca.

Rad naftovoda "Istok - Zapad" (East-West) djelimično je obnovljen prošle sedmice, no stručnjaci procjenjuju da će za popravku oštećenih pumpnih stanica biti potrebno i do osam sedmica, čime ova ruta ostaje izložena riziku od budućih napada Huta.

U međuvremenu, samo je Oman uspio pretvoriti ovu regionalnu krizu u prednost zahvaljujući svojim lukama Sohar, Duqm i Salalah na obali Arapskog mora, koje služe kao sigurna čvorišta za pretovar nafte za druge proizvođače iz Zaljeva koji vrše prebacivanje tereta s broda na brod.

Prema podacima Turskog centra za energetske strategije i istraživanje politika (TESPAM), izvoz sirove nafte iz zaljevskih zemalja koje ovise o prolazu kroz Hormuz opao je za 36,4 posto, što je rezultiralo gubitkom prihoda od nafte u iznosu od 15,2 milijarde dolara (oko 13,37 milijardi eura) samo tokom prvog mjeseca krize.

Institut Baker, istraživačka organizacija sa sjedištem u Teksasu, potvrdio je ove ekonomske posljedice u nedavnom izvještaju, koji je pokazao da je nedostatak alternativne izvozne infrastrukture doveo do toga da su se najteži efekti krize direktno odrazili na Kuvajt, Katar i Bahrein.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad